DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 28     <-- 28 -->        PDF

sastojini, postavio jednostavno krivu tezu, da je plošno srednje
stablo sastojine uvijek istovjetno sa kubnosrednjim
stablom t. j . da plošno-srednje sastojinsko stablo
ima uvijek i aritmetski srednju drvnu masu od svih stabala
u sastojini. Na sličan način došao je do isto takovog zaključka
i Gehrhardt, dočim si Kopezky povoljne rezultate
svoga opažanja gledom na uporabu sastojinskog srednjeg
stabla, koju je i on za kubisanje sastojina preporučao, nije
naprosto ni pokušao razjasniti, već je to razjašnjenje prepustio
daljnjim istraživačima.1


Iz mojih pak razlaganja u uvodno spomenutoj raspravi
proizlazi, da kubno-srednje stablo sastojine uvijek uključuje
u sebi i plošno-srednje stablo, no da ovo potonje
ipak ne mora, pa da velikom većinom faktično i ne koinciduje
sa kubno-srednjim stablom iz jednostavnog razloga, jer
je visina plošno-srednjeg stabla velikom većinom manja
od visine kubno-srednjeg stabla. A jer je za vrlo točno kubisanje
sastojine uporabivo samo kubno-srednje stablo, koje
se od plošno-srednjeg stabla razlikuje samo po visini,
to se dakle kod strogog izbora aritmetski srednjih stabala u
sastojini mora u obzir uzeti samo izbor kubno-srednjih
stabala, pa se stoga kod ovakovog izbora mora uvijek
paziti ne samo na prsni promjer, već i na visinu tih
stabala, izračunanu po vpoznatoj Loreyevoj formuli (vidi
stranu 93. ovogodišnjeg Šum. lista).


Stoga se ovaj prošireni način sastojinskog kubisanja
pomoću aritmetski srednjeg sastojinskog stabla, kod kojega
se upotrebljuje kubno-srednje sastojinsko stablo, pa se
stoga kod izbora tog stabla u sastojini mora paziti ne samo
na prsni promjer, već i na stabalnu visinu, razlikuje nešto
od prvobitno po Huberu predloženog načina. Temeljnu
ideju toga načina podao je ipak Huber, pa se zato i taj
način punim pravom može kratko nazvati Huberovim i to
drugim Huberovim načinom2.


Da je on obzirom na točnost ustanovljenja ukupne
sastojinske drvne mase gotovo posve ekvivalentan do sada


1 Zentralblatt fur das gesamte Forstwesen 1900., str. 420.


2 Prvi ga doduše u kratko opisuje Miilier (Holzmesskunde, 2. izdanje.
str. 298 ), no on se drži prema njemu prilično skeptički, a k tome apodiktički i
tvrdi, da se po njemu nikada ne da ustanoviti sortimentno razmjerje sastojine,
što — kako ćemo odmah vidjeti — ne stoji.