DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 23 <-- 23 --> PDF |
naravno cijelih — stabala, koliko ih je potrebno, da se zbroj temeljnica faktoru — što više približi. Uz ovakove je pri .. like diferencija između faktičnog zbroja temeljnica u svakoj klasi i faktora — minimalna. X I ovdje se naravno za kubisanje sastojine mora kod uporebe konkretni h obličnih primjernih stabala upotrebljavati bilo zbrojna formula II. ili pak formula III., koja se potonja dade ovdje i nešto malko skratiti i to ovako: Budući da je Gi = G2 = G3 = = Gx = —» to iz formule III. proizlazi G B, G. B, G .3 G .. v " ´ . ´ ., *" . ´ .2 + .^ ´ I´V ´ " . ´ F G /Bj , B2 , B3 .. IV. -x(rr+F7+F7+ + rj To je t. zv. Hartigova formula. Po ovoj formuli ima se dakle u svakoj pojedinoj debljinskoj klasi napos e ukupna drvna gromada svih obličnih primjernih stabala razdijeliti sa zbrojem temeljnica svih tih stabala, a zbroj svih ovih kvocijenata ima se nato pomnožiti sa zbrojem temeljnica, koji poprječno otpada na jednu debljinsku klasu. Ta se formula može sa jednakim uspjehom upotrijebiti kako za izračunavanje sveukupne sastojinske drvne mase tako i za izračunanje ukupne drvne mase svakog pojedinog sorti m en t a. Kod upotrebe apstraktnih obličnih.primjernih stabala dade se mjesto nje mnogo bolje upotrijebiti formula, do koje se dolazi na ovaj način: Budući da je u Hartigovoj formuli Dj Bg , Bx p~ ~ "i h > T1 ~ n2 ´2 ! .^ ~ hx Ix , to iz nje slijedi |