DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 22 <-- 22 --> PDF |
u I. deblj. klasi : pogreška od + 770 eu » II. j> )> — fi°/ .. 4-.0/ a, çu n III. M ktičn zredr te nit ). IV. » - 47o » )J >} » V. » )> )> )) ° /o 42 2 > LIkupno . . ./. a Stavimo li apsolutne pogreške pojedinih debljinskih klasa u odnos naprama ukupnoj drvnoj masi cijele sastojine, to ćemo dobiti I. deblj. klasi pogrešku od + 1-4%1 Ô II. >> » >> >> l-27o ce > .. >> >> . + -l-07o .-5^ >> IV. V 0-87o upne nske ma V. >> 0-6% Ukupno . . - 0-27o > -g :~ Naravno da je ovakovo međurazredno izravnavanje pogrešaka to jače, što više imamo debljinskih razreda (klasa), no i uz manji broj debljinskih klasa ono je kod Hartigovih načina iz gore navedenog razloga znatno jače, nego kod drugih načina sastojinskog kubisanja. Obzirom na ovako povoljne okolnosti gledom na međurazredno izravnavanje pogrešaka može se stoga po Hartigovom principu uz nešto manji broj stabalnih skupina odnosno obličnih primjernih stabala postići isto tako točan rezultat kao kod drugih načina uz obrazovanje nešto većeg broja debljinskih klasa i pomoću nešto većeg broja obličnih primjernih stabala (dakako konkretnih). Zbroj temeljnica, koji po trećem Hartigovim načinu ima da pripadne svakoj debljinskoj klasi, izračuna se podjelbom zbroja temeljnica za cijelu sastoji nu (G) sa brojem klasa (.), što ih kanimo obrazovati. Svakoj klasi ima dakle da kao zbroj temeljnica teoretski pripadne iznos — Ražu mije se, da se ovo na dlaku točno ne može provesti, jer se kod međusobnog skupljanja (sastavljanja) odnosno razdiobe (rastavljanja) pojedinih debljinskih skalina među susjedne deb- Ijinske klase može operisati samo sa cijelim stablima: naime svakoj debljinskoj klasi mora se iz susjednih debljinskih skalina (počevši od najslabije) dodijeliti upravo toliki broj — |