DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Osim toga ne mogu se ovdje visine, što ih treba da imaju srednja stabla pojedinih debljinskih klasa, dovoljnom točnošću unaprijed izračunati, već tek iz poznate već visinske krivulje ustanoviti. No i ovakovo unapredne ustanovljivanje srednjih razrednih visina onemogućuje izabiranje obličnih primjernih stabala odmah nakon klupo vanj a sastojine, a baš ovo potonje bilo je glavnim ciljem predlagačima ove metode. Ovaj se cilj dade naime postići samo onda, ako se obličria primjerna stabla izabiru samo pomoću unaprijed za njih ustanovljenog prsnog promjera, a za ovakav postupak znamo iz uvodno spomenute moje rasprave, da je skopčan sa prilično nepouzdanim kubikacijonim rezultatima. III. Obrazovanje debljinskih klasa sa jednakim zbrojem temeljnica i jednakim brojem obličnih primjernih stabala. Ovakav način obrazovanja debljinskih klasa i na njem osnovanog kubisanja sastojine poznat je u literaturi pod imenom „Hartigov način", jer ga je prvi opisao i predložio prof. dr. Rob. Hartig.1 Ja ću ga ovdje obzirom na spomenuta dva Hartigova načina nazvati trećim Hartigovim načinom. Nema dvojbe, da proporcionalnost među zbroje m temeljnica i brojem obličnih primjernih stabala u svakoj debljinskoj klasi najstrože postoji onda, kad se svaka debljinska klasa nadijeliti jednakim zbrojem temeljnica i jednakim brojem obličnih primjernih stabala. U tom slučaju sadržaje svaka debljinska klasa po prilici i jednaku drvnu gromadu, a da se zastupanjem jednake ili barem približno jednake drvne gromade po svakom obličnom primjernom stablu stvaraju najpovoljniji uslovi za međusobno izravnanje pogrešaka, koje nastaju otud, što konkretna oblična primjerna stabla ne odgovaraju posve kubno-srednjim stablima debljinskih klasa, vidjet ćemo odmah. Uzmimo, da smo u sastojini, koja ima 750m3 drvne mase, obrazovali pet debljinskih klasa, od kojih svaka faktično sadržaje I50m3 drvne mase. Prva debljinska klasa ima 140 stabala, druga 110, treća 85, četvrta 75, a peta 60 ´ Rentabilitat der Fichtennutz- und Buchenbrennholzwirtschaft im Harze und im Wesergebirge, Stuttgart 1868. |