DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 19     <-- 19 -->        PDF

tako velike pogreške. A jer je tvorba debljinskih klasa po
Urichovim načinima svakako zamršenija od tvorbe debljinskih
klasa po drugom Draudtovom načinu, to ovom potonjem
načinu neosporivo pripada prednost nešto veće praktičnosti.


Rekao sam već, da su kod obrazovanja debljinskih
klasa po drugom Urichovom načinu obje Draudtove formule
posve ekvivalentne. Ako k tome prema prijedlogu profesora
dra Baura1 i samoga Uricha2 ne izračunavamo prsne
promjere srednjih stabala iz aritmetski srednjih temeljnica,
već ih jednostavno načinom opisanim već kod prve Draudtove
metode ocjenjujemo3, onda je za izračunavanje sastojinske
drvne mase iz drvne mase svih obličnih primjernih
stabala Draudtova formula III. a. uz gore navedenu pretpostavu
posve nepotrebna. U tom slučaju nije u običnoj praksi
potrebno uopće nikakovo ustanovljivanje temeljnica, jer
to ne traži ni Draudtova formula II. a., te bi time posao sastojinskog
kubisanja bio prilično skraćen. Način sastojinskog
kubisanja, koji se na tim principima osniva, nazvan je stoga
ponekima4 Urich-Baurovim, a po Mtilleru5 trećim
Urichovim načinom.


Da ovaj način bude provediv, potrebno je obrazovati
debljinske klase tako, da nijedna od njih ne dobije previše
debljinskih skalina, već najviše 3 — 4, a u tu je svrhu često
potrebno, da se obrazuje velik broj debljinskih klasa.
Ovo prisilno obrazovanje velikog broja debljinskih klasa
skopčano je u principu sa većom točnošću gledom na kubični
sadržaj raznih sortimenata, tako da je Urich-Baurov
način s ovog gledišta svakako nešto bolji od drugog Urichovog
načina. No ovdje je s druge strane neophodno potrebno,
da se prsni promjeri izabranih srednjih stabala
posve točno slažu sa unaprijed ocijenjenim prsnim promjerima
tih stabala, jer ovdje nemamo posla sa mulfiplika


cijonim faktorom -p-, koji bi velikim dijelom odstranio pogrešku
nastalu slobodnijim izborom obličnih primjernih stabala.


1 Holzmesskunde, 3. izdanje, 1882., str. 310.


2 Zeitschrift fur Forst und Jagdwesen 1884., str. 16.


3 Dakako da je ovakovo ocjenjivanje promjera moguće provesti samo na
cijele centimetre, što u praksi i kod pomnog kubisanja sastojine potpuno
dostaje.


4 Npr. Bu hier, Tharander forstl. Jahrbuch 1886., str. 19.


6 Holzmesskunde, 2. izdanje, str. 294.