DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kod ovakovog obrazovanja debljinskih klasa vlada dakle između ukupnog broja stabala i broja o b lični h primjernih stabala u svakoj klasi stroga proporcionalnost, jer na svaku onu stabalnu skupinu, koja je sastavljena od . puta više stabala, otpada . puta veći broj cijelih obličnih primjernih stabala. Stoga je ovdje uz pretpostavu, da prsni promjeri izabranih obličnih primjernih stabala posve odgovaraju prsnim promjerima izvedenim iz aritmetski srednjih temeljnica, Draudtova kubikacijona formula Il´.a. posve ekvivalentna formuli III. a. Način sastojinskog kubisanja, koji se osniva na ovako vo m obrazovanju debljinskih klasa i nadjeljivanju njihovu obličnim primjernim stablima, prozvan je prvim Urichovim načinom.1 On je dakako od drugog Draudtovog načina točniji, no i znatno zamršeniji. K tome bi se u svrhu obrazovanja debljinskih klasa po prvom Urichovom načinu morale pojedine debljinske skaline (počevši od najslabije) već prema potrebi ili zajedno skupljati (sastavljati) ili pak trgati i među susjedne debljinske klase razdjeljivati, a ako je već to potrebno, onda je svakako zgodniji i praktičniji drugi Uric hov način, o kojem će naskoro biti govora. c) Proporcionalnost gledom na zbroj temeljnica u svakoj debljinskoj klasi. Način sastojinskog kubisanja, koji se osniva na proporcionalnom dodjeljivanju obličnih primjernih stabala gledom na zbroj temeljnica u pojedinim debljinskim klasama, mogao bi se nazvati drugim Hartigovim načinom. Ni on — koliko mi je poznato — nije još po nikome direktno opisan. On se naprama drugom Hossfeldovom načinu odnosi isto tako kao i prvi Hartigov način naprama prvom Hossfeldovom načinu. Jer kod njega zaokruživanje izračunanih primjernostabalnih iznosa u pojedinim debljinskim klasama na cijele brojeve poradi uporabe zbrojnih formula II. i III. nije skopčano baš s nikakovom pogreškom, to njegovi rezultati — kako proizlazi iz obrasca VIII. na str. 328. — potpuno koinciduju sa rezultatima drugog Hossfeldovog načina. 1 Miiller, Holzmesskunde, 2. izdanje, str. 290. i 291, |