DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1920 str. 25 <-- 25 --> PDF |
279 stablo (u cijelim centimetrima) dozvoljava se u praksi samo onda, ako je svaka debljinska klasa sastavljena iz najviše 3 4 debljinske skaline, jer je ono samo u ovakovim slučajevima prilično pouzdano. Visin e aritmetski srednjih stabala ne moraju se također u praksi uvijek izračunavati, već se često mogu jednostavno očitati iz na poznati način konstruisane visinske krivulje, koja nam pokazuje prosječne stabalne visine, štono odgovaraju raznim prsnim promjerima. Izračunavanj e visina, štono pripadaju aritmetski srednjim stablima pojedinih debijinskih klasa, potrebno je samo onda, kad se za ustanovljenje tih visina traži velika točnost, te ako ujedno debljinske klase nisu obrazovane tako, da u najslabijoj debljinskoj klasi visinska diferencija između najjače i najslabije debljinske skaline ne prekoračuje 1 m, a u najjačoj debljinskoj klasi 5 m, te ako također širina ostalih klasa ne sačinjava u tom pogledu postepeni prelaz od najslabije debljinske klase k najjačoj1. ja sam kod izvedbe ovog načina — kao več i prije iz poznatih razloga točno izračunao ne samo prsne promjere, već i visine aritmetski srednjih stabala (prsne promjere na milimetre, a visine na decimetre). Oblik i rezultati ove izvedbe sadržani su u obrascu VI. na str. 280., u kojem sam obrazovao samo tri sa jednakim brojem skalina snabdjevene debljinske klase i za svaku upotrijebio samo po jedno oblično primjerno stablo. Za izračunanje sastojinske drvne mase upotrijebio sam prema tome zbrojnu formulu 1., u kojoj ovdje pojedini sumandi naznačuju drvne mase pojedinih debijinskih klasa. Iz rezultata ovog načina vidi se, da se i oni od rezultata prvog Hossfeldovog načina obzirom na ukupnu sastoj. drvnu masu zapravo samo vrlo neznatno razlikuju. Obzirom na drvnu masu pojedinih sortimenat a (a naročito najjačih) razlika je već mnogo osjetljivija unatoč okolnosti, da se debljinske klase podudaraju sa vrijednosnim (sortimentnim) klasama. U postocim a najispravnijih iznosa (navedenih u obrascu I.) postoje naime naprama ovima istima slijedeće razlike: Vidi o iom moju raspravu u ovogod. Šum. listu, str. 105 |