DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1920 str. 23 <-- 23 --> PDF |
bježiva potreba. U tom bi slučaju svaka ili barem skore svaka debljinska skalina bila nadijeljena sa bar jednim obličnim primjernim stablom, pa bi stoga rezultati prve Hartigove i prve Hossfeldovc metode u svakom pogledu štono reci na dlaku (posvema) koincidovali. B. Dodjeljivanje obHčnih primjernih stabala svakoj pojedinoj debljinskoj klasi. I. Obrazovanje debljinskih klasa sa povoljnim brojem stabala u svakoj klasi. Ovakove debljinske klase mogu se dobiti na dva načina. One se naime nakon svršenog klupovanja mogu skroz mehanički obrazovati i to tako, da se svakoj od njih dodijeli po prilici jednak broj susjednih debljinskih skalina. U običnoj praksi većinom se ovako i postupa. Broj ovako obrazovanih debljinskih klasa iznosi obično 3—5. Pri tom ali valja često pripaziti i na to, počevši od koje prsne debljine stupaju stabla u višu „vrijednosnu" (sortiment.nu) klasu, jer se kako smo netom donekle vidjeli — količina drva, štono otpada na različite sortimente, a prema tome i vrijednost sastojine dade mnogo pouzdanije ustanoviti, ako se debljinske klase podudaraju sa vrijednosnim (sortimentnim) klasama. No kadšto je važno, da se debljinske klase podudaraju sa od narav i u sastojim manje više oštro razlučenim „stabalnim" klasama u šumsko-uzgojnom smislu. 1 takovih klasa obično se razlučuje po 3—5. Svaka od ovih klasa skuplja u glavnom sva ona stabla zajedno, koja se gledom na visinu, oblik krošnje i zračni prostor, što ga krošnja zauzimlje, prilično podudaraju. To su npr. t. zv. predominantna (najviša), dominantna (visoka), srednja, nadvladana i potištena stabla. Stabla ovih raznih stabalnih klasa većinom se dadu manje ili više oštro međusobno razlučiti, naročito ako lučimo samo malo takovih klasa. Hoćemo li dakle, da se naše debljinske klase podudaraju sa ovakovim stabalnim klasama, onda je potrebno, da već prigodom klupovanja pripazimo na prsnu debljinu, koja se prosječno može ©značiti kao granica dviju susjednih stabalnih klasa (recimo najjače i srednje, zatim |