DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1920 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^74 izračunati ukupna drvna masa svake pojedine debljinske skaline, a drvna masa cijele sastojine proizlazi tek kao zbroj svih ovih drvnih masa. Broj obličnih primjernih stabala za svaku debljinsku skalinu izračunava se ovdje po formulama H, — Gi Oop H2 == G2 Oop .. = Gx " Oop, a postotak p dobiva se po formuli LI p =-Q--100. Ostali je postupak u glavnom već poznat, samo valja još napomenuti, da ovdje´zaokruživanje izračunan e množine obličnih primjernih stabala na cijele brojeve nije skopčano apsolutno s nikakovom pogreškom, jer se ovdje drvna masa svih obličnih primjernih stabala u sastojim ne kumuliše. Osim toga valja naročito istaći i to, da se i ovdje količina drva, koja otpada na različite sorti men te, dade uvijek ustanoviti i to pače u svakom pogledu točnije nego kod Draudtovog načina. Proporcionalno dodjeljivanje obličnih primjernih stabala, koje se osniva na proporcionalnosti gledom na zbroj temeljnica u svakoj stabalnoj skupini, prvi je preporučio (samo — kako ćemo poslije vidjeti — u nešto drugom obliku) prof. dr. Rob. Ha rt i g. Stoga ću nazočni — do sada još po nikom neopisani -- način sastojinskog kubisanja, koji se osniva na proporcionalnosti gledom na zbroj temeljnica u svakoj debljinskoj skal ini, nazvati prvim Hartigovim načinom. Izvedba ovoga načina na našim trima apstraktnim sastojinama imala bi uz uporabu 15 obličnih primjernih stabala za cijelu sastojinu (dakle uz postotnjak 0-077) i uz uporabu zbrojne formule II. oblik i rezultat, koji je sadržan u obrascu V. na strani 275. Iz toga obrasca proizlazi ovo: Ukupna sastojinska drvna masa razlikuje se u njernu od drvne mase u obrascu I. |