DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1920 str. 19 <-- 19 --> PDF |
, . , , .. lu obrascu II. 4il% za hrastovu sastojinu , v x , za smrekovu sastojinu ´ " iy´ , i.Kie° I II .´22.1 za bukovu sastojinu " " ,u* i.«i´° I >, . IV. i .61% Odovud se vidi, koliku vrijednost kod Draudtovog načina ima upotreba multiplikacijonog faktora jr na mjesto N faktora ..´ jer kod uporabe onog prvog faktora ispada rezultat kubisanja prosječno skoro deset puta točniji, nego kod uporabe ovog zadnjeg faktora. 2 Proporcionalnost gledom na zbroj temeljnica u svakoj skalini. Ovdje se oblična primjerna stabla pojedinim debljinskim skalinama dodjeljuju tako, da u svakoj skalini broj obličnih primjernih stabala (Hx) stoji naprama zbroju temeljnica (Gx) u jednakom omjeru i to u istom onom omjeru, u kojem broj obličnih primjernih stabala cijele sastojine (H) stoji naprama zbroju temeljnica za cijelu sastojinu (G). Ovdje dakle mora između pojedinih debljinskih skalina i cijele sastojine postojati gledom na navedene faktore odnošaj H, .2 .3 = ". JL -IL G, G2 .. " Gx " G 100 odnosno G. G2 G3 : QL : _°_ 100 ., .2 H3 Hx H p ´ t. j. onoj debljinskoj skalini, koja ima veći zbroj temeljnica, mora u istom omjeru pripasti i veći broj obličnih primjernih stabala. Toga radi sva oblična primjerna stabla sastojine u skupnosti svojoj ne mogu ovdje sačinjavati model cijele sastojine, pa se stoga za kubisanje sastojine moraju ovdje upotrebljavati zbrojne formule II. i III., a nikako se ne smiju upotrebljavati poznate Draudtove formule, niti se prema tome smiju ovdje drvne mase svih obličnih primjernih stabala kumulisati. Najprije se dakle mora |