DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1920 str. 17 <-- 17 --> PDF |
bude nadijeljena sa bar jednim obličnim primjernim stablom, razlika među rezultatima obih metoda — barem što se tiče ukupn e sastojinske drvne mase — vrlo neznatna. Prema tome zahtijeva Draudtov način sa skroz teoretskog (računskog) stanovišta za približno isti stupanj točnosti znatno više obličnih primjernih stabala od Hossfeldovog, te bi u toliko njegova izvedba bila skuplja. No s praktično g gledišta i ova diferencija gotovo posve iščezava, jer su — kako sam već rekao — i kod Hossfeldovog načina za pouzdano ustanovljenje sortimentnog razmjerja, štono se može dobiti od samih obličnih primjernih stabala, potrebna barem tri oblična primjerna stabla u svakoj debljinskoj skalini. Postotno razmjerje sortimenata, štono se mogu dobiti od samih obličnih primjernih stabala, dalo bi se dakle kod obje ove metode prilično jednakom sigurnošću ustanoviti, — kad se kod Draudtovog načina ne bi količine obličnih primjernih stabala u pojedinim debljinskim skalinama zaokruživale na cijele brojeve, koja je okolnost uvijek izvorom stanovite pogreške za Draudtov način. No Draudtov način ima u drugom jednom pogledu prednost pred Hossfeldovim. Ta se prednost sastoji u tome, da se sva oblična primjerna stabla cijele sastojine mogu u izrađenom stanju zajedno složiti, što znatno pospješuje njihovu premjerbu i kubisanje. Naročito se ovo tiče sitnijeg (gorivog) drva, koje se može sve skupa u jedan složaj postaviti, pa se tako ukupna količina njegova može jednim maho m (i u prostornoj mjeri) točno ustanoviti. U ovom je dakle pogledu Draudtov način nešto praktičniji od Hossfeldovog. Rekao sam, da bi se i kod proporcionalnog dodjeljivanja obličnih primjernih stabala pojedinim debljinskim skalinama mogle za kubisanje cijele sastojine upotrijebiti zbrojne formule I.—HL, a naročito formule II. i III. Uporaba ovih formula bila bi pače s jedne strane i probitačnija, jer ona uvijek potpuno isključuje sve pogreške, štono su skopčane sa zaokruživanjem primjerno-stabalnih količina na cijele brojeve, a te pogreške — kako smo vidjeli — Draudtov način sastojinskog kubisanja najjače tište. To se lijepo vidi iz obrasca III., koji nije ništa drugo, već primjena proporcijonalnog dodjeljivanja obličnih primjernih stabala (15 njih) |