DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 5 <-- 5 --> PDF |
onu drvnu masu, koja se dobije najtočnijom izmjerom svih stabala sastojine u oborenom stanju (putem sekcijonisanja ksilometrije). Naprama ovoj drvnoj masi smatraju oni rezultate svih metoda za kubisanje sastojinâ u osovnom stanju manje ili više pogrešnima. Pa i između samog Heyerovog i Speidelovog načina istraživanja postoji jedna bitna razlika. Ova razlika odnosi se na postupak kod izvedbe obiju gore navedenih metoda za kubisanje sastojinâ. Dok ..... drvnu masu pojedinih debljinskih skalina ustanovljuje običajnim za to načinom, izabirući po dosadanjem nevaljalom običaju * oblična primjerna stabla pojedinih debljinskih skalina samo pomoću unaprijed za njih određenog prsnog promjera, kubiše Speidel pojedine debljinske skaline na poseban — vlastit — način, poznat pod imenom „Massenkurvenverfahren"2. No ..... dalje ustanovljuje drvnu masu cijele sastojine pomoću drvne mase na isti način izabranog plošnosrednjeg sastojinskog stabla po poznatoj jednostavnoj formuli3 V = v. N, dakle po metodi posve samostalnoj od prve metode. Speidel naprotiv provađa kubisanje sastojine po dragoj od gore navedenih dviju metoda (t. j . pomoću sastojinskog srednjeg stabla) tako, da ova druga metoda u izvedbi svojoj ispadne posve ovisnom o onoj prvoj4, pa se stoga rezultati tih dviju metoda po njegovoj izvedb i ne bi zapravo uopće ni smjeli sravnjivati. Speidelovo se dakle istraživanje o točnosti kubisanja sastojine pomoću sastojinskog srednjeg stabla mora označiti posve neuspjelim. Međutim i istraživanjima svih ostalih gore navedenih autora mogu se opravdano staviti dva prigovora. Svi su oni naime kod provedbe svojih istraživanja odabiral i oblična primjerna stabla poput Heyera t. j . samo pomoću unaprijed za ta stabla određenog prsnog promjera, a mi 1 Vidi o tom napred spomenutu moju raspravu. 2 Početne elemente ovoga načina opisao je u kratko dvije godine prije Speidela austr. šumar, upravitelj R. Kopezk y (Zentralblatt fiir das gesamte Forstwesen 1891., str. 303.). Ovaj je poslije (Zentralbl. f. d. g. F. 1895., str. 511. i 1899., str. 471.) mimo Speidelovog razvio svoj posebni, od Speidelovog znatno zamršeniji „Massenkurvenverfahren".. 5 Slovo v označuje drvnu masu sastoj. sred. stabla, a slovo N ukupni broj stabala u sastoj i ni. 4 Vidi stranu 16., 17., 97., 98. i naročito 104. gore navedenog Speidelovog djela. |