DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 27     <-- 27 -->        PDF

221




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 28     <-- 28 -->        PDF

222




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 29     <-- 29 -->        PDF

223




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 30     <-- 30 -->        PDF

U praksi je za ustanovljenje drvnih gromada, štono
otpadaju na pojedine sorti m ente, svakako potrebno, da se
u svakoj debljinskoj skalini upotrijebe barem po tri obiična
primjerna stabla, jer se razmjerje sortimenata, štono se od
obličnih primjernih´stabala unutar pojedinih debijinskih skalina
mogu dobiti, dade samo u tom slučaju prilično pouzdano
ustanoviti. U praksi dakle imaju kod ustanovljivanja ukupnih
drvnih masa, štono otpadaju na pojedine sortimente, više
mjesta formule II. i III.


Točnost ove vrlo jednostavne kubikacijone metode
(ja ću je nazvati prvom Hossfeldovom metodom) ovisi u
praksi očevidno samo o širini pojedinih debijinskih skalina,


o množini upotrijebljenih primjernih stabala — kako visinskih
tako i obličnih—, te o stupnju točnosti, kojom su ta stabla
izmjerena i kubisana. Drugih faktora, koji bi uplivali na točnost
ove metode, nema (dakako uz predmnjevu, da dimenzije izabranih
obličnih primjernih stabala koinciduju sa unaprijed za ta
stabla ustanovljenim dimenzijama), a navedenim faktorima
možemo mi po volji vladati i njihov nepovoljni upliv na
kubikacijoni rezultat na minimum svesti.
Širina debijinskih skalina od upliva je na točnost
ove metode u toliko, što kod širokih debijinskih skalina ona
temeljnica, koja odgovara sredini debljinske skaline, ne
koinciduje sa aritmetski srednjom temeljnicom svih stabala
u skalini. Najtočnija je ta koncidencija kod jednocentimetričkih
skalina, no i kod skalina sa razmakom od najviše 4—5 cm
ona je u odraslim (zrelim) sastojinama za običnu praksu još
posve dovoljna.


O količini upotrebljenih visinskih primjernih stabala i


o izmjeri njihovoj znamo, da je od upliva na točnost sastojinskog
kubisanja u toliko, što nam veći broj točnije izmjerenih
visinskih primjernih stabala daje bolju i pouzdaniju visinsku
krivulju, a prema tome i točnije prosječne visine, štono odgovaraju
sredini pojedinih debijinskih skalina.
O tome, koliki upliv ima na točnost sastojinskog kubisanja
količina obličnih primjernih stabala i točnost njihova
kubisanja, nije ni potrebno, da i ovdje govorim, već samo
opet naročito upozorujem, da se njihov prsni promjer i visina
moraju što više podudarati sa unaprijed za njih određenim
dimenzijama.




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 26     <-- 26 -->        PDF

220




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 25     <-- 25 -->        PDF

219




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 24     <-- 24 -->        PDF

218




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 23     <-- 23 -->        PDF

217




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 22     <-- 22 -->        PDF

216




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 21     <-- 21 -->        PDF

215




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 20     <-- 20 -->        PDF

214




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 19     <-- 19 -->        PDF

âiâ




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 18     <-- 18 -->        PDF

2iâ




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 17     <-- 17 -->        PDF

2ii




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 16     <-- 16 -->        PDF

»in




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 15     <-- 15 -->        PDF

2ÔÔ




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 14     <-- 14 -->        PDF

208




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 13     <-- 13 -->        PDF

PRILOG 1.


Izvadak iz Schwappachove drvnogromadne skrižaljke za hrast


i to za sve prsne promjere od 200 do 76-0 cm i za visine od 17 do 35 m.*


Visine u met rima:
promjeri


Prsni


23
cm Drvne mase u kub. metrima**


17 18 19 20 21 22


20-0 0811 0326 0341 0356
1 0-314 0-329 0-344 0-359 — — —
2 0-317 0 332 0-347 0-362 _ — —
3 0-320 0-335 0-350 0-365 — — —
4 0-323 0-338 0-353 0-369 — — . —
5 0-326 0-341 0-367 0-373 — — —
6 0329 0-345 0-361 0 377 — — —
7 0-332 0-349 0-365 0-381 — — —
8 0336 0-353 0369 €385 — — —
9 0-340 0-357 0-373 0-389 — — —
21-0 — 0361 0-377 0-393 0 410 — —
1 — 0-364 0-380 0-397 0-414 — —
2 — 0-367 0-384 0-401 0-418 — —
3 — 0-370 0-388 0-405 0-422 — —
4 — 0-374 0.392 0-409 0-426 — —
5 — 0-378 0-396 0-413 0-430 — —
6 — 0-382 0-400 0-417 0-434 — —
7 — 0-386 0-404 0-421 0-438 — —
8 — 0390 0-408 0-425 0-442 ._ —
g — 0-394 0-412 0-429 0-447 — —
22 0 — — 0416 0434 0452 0-470 —
1 — — 0-420 0-438 0-456 0-474 —
2 — — 0-424 0-442 0-460 0-478 —
3 — — 0-428 0-446 0464 0-482 —
4 — —. 0-432 0-4 50 0-468 0486 —
5 — — 0-436 0-454 0-472 0-490 —
6 — — 0-440 0-458 0-476 0-495 —
7 — — 0-444 0-462 0-480 0-500 —
8 — — 0-448 0-466 0-485 0.505 —
9 — — 0-452 0-471 0-490 0-510 _
23 0 — — 0-456 0476 0495 0515 —
1 — — 0-460 0-480 0-499 0-519 —
2 — — 0-464 0-484 0-503 0-523 — .
3 — — 0-468 0-488 0 507 0-528 —
4 — — 0-472 0-492 0-511 0-533 —
5 — — 0-476 0-496 0-516 0-538 ,—
6 — — 0-480 0500 0 521 0-543
7 — — 0484 0505 0-526 0548 —
8 — — 0-488 0-510 0531 0-653 —
9 — — 0-493 0-515 0-536 0-558 —
24-0 — — — 0-520 0541 0563 0 584
1 — — — 0-524 0645 0-568 0-589
2 — — — 0-528 0-550 0573 0-694
3 — — 0-532 0-555 0-578 0699
4 — — — 0-537 0-560 0-583 0-604
6 — — — 0.542 0 565 0-588 0609


* Schwappachove izvorne brojke deblje su odštampane, a ostale sam prema ovima interpolisao.
** Ovo su drvne mase svega nadzemnog drva izuzevši panjevinu (Stockholz).




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Cijeli račun sastojinskog kubisanja dade se vrlo lijepo izvesti
i to ne samo sa konkretnim več i sa apstraktnim primjernim
stablima. Ja ću taj račun kako po ovoj tako i po svim ostalim
metodama izvesti ne samo za sveukupnu sastojinsku drvnu
masu, već i za onu ukupnu količinu drva, koja otpada na
svaki pojedini sortimenat. U tu svrhu upotrijebit ću poznati
već primjer iz uvodno spomenute moje rasprave (i to sa
visinskim odnošajem I.), te ću ga izvesti po Schwappachovim
drvno-gromadnim skrižaljkama za hrast, po Baurovim za
smreku i po Grundnerovim za bukvu. Da svaki čitaoc uzmogne
i sam na tome sudjelovati, donašam u prilogu 1. (strana
207—216) nadopunjeni izvadak iz Schwappachovih drvnogromadnih
skrižaljaka za hrast, i to za prsne promjere od 20
do 76 cm, zaokružene na milimetre, i za visine od 17 do
35 cijelih metara.1 Drvne mase, štono odgovaraju na decimetre
zaokruženim visinama, dadu se lako dobiti računskom
interpolacijom, kao što sam i ja to učinio.


Za izračunavanje drvnih masa, štono otpadaju na pojedine
sorti m ente, proširio sam spomenuti primjer uzevši,
da se stabla navedene hrastove, smrekove i bukove apstraktne
sastojine nakon oborenja dadu razdijeliti u ove sortimente:


I. trupci normalnih svojstava, 3—10 m dugi, te 60 i više
cm u sredini debeli;
II. trupci normal, svojstava, 3—10 m dugi, te 40—60 cm
u sredini debeli;
III. trupci normal, svojstava, 3—10 m dugi, te 20—40 cm
u sredini debeli;
IV. cjepanice
(u okruglom), 1 m dugačke i 14—20 cm
u sredini debele;
V. oblice i kiće: komadi 1 m dugački i do 14 cm u sredini
debeli.
Pomoću ovih dimenzija i njima pripadnih drvnih masa,
te pomoću tabelarnih drvnih masa, štono pripadaju prosječnim
stablima svake pojedine debljinske skaline (t. j. ,
stablima, kojih prsni promjer i visina odgovaraju sredini debljinske
skaline), ustanovio sam računom postotno razmjer
je među drvnim količinama pojedinih sortimenata
štono se od drvne mase prosječnog (primjernog) stabla u
svakoj pojedinoj debljinskoj skalini mogu dobiti. Da i ovo


1 Izvatke iz Baurovih i Grundnerovih skrižaljaka ne donašam radi pomanjkanja
prostora.




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 11     <-- 11 -->        PDF

u oborenom stanju, jer se količina drva, koja otpada na
razne sortimente, dade na oborenim stablima kud i kamo
lakše, pouzdanije i točnije ustanoviti nego na osovnim.


Kako se iz drvne mase jednoga . nekolicine svakoj
debljinskoj skalini dodijeljenih obličnih primjernih stabala dade
za svaku skalinu napose izračunati ukupna drvna gromada,
to nam vele formule l.,l.a., 3. i .... na strani 80.—82. uvodno
spomenute moje rasprave. Po tim formulama dade se za svaku
debljinsku skalinu izračunati i ona ukupna količina drva,
štono otpada na svaki od pojedinih sortimenata, a prema
tome dade se lako izračunati i prodajna vrijednost kako
svake debljinske skaline tako i cijele sastojine.1


Ako drvne mase pojedinih debljinskih skalina označimo
sa Ki, l/2, Vx, onda će naravno kako cjelokupna
drvna masa tako i drvna masa svakog pojedinog sortimenta
za cijelu sastojinu (V) iznositi


V= V, + K2 + + Kx.
Kod upotrebe apstraktnih obličnih primjernih stabala t. j .
tabelarnih iznosa iz drvnogromadnih skrižaljaka proizlazi
iz ove formule — u smislu gore navedenih principa i moga
razlaganja na str. 78. do 80. uvodno spomenute rasprave


— formula
V= vx. Ni + v2. 7V2 + + vx.Nx ... I.,
a kod upotrebe konkretnih obličnih primjernih stabala
proizlazi formula


.=.^ + ... +.% -...


ili još bolje formula


V==Bi^+B2^+ ..... + ...^ .|..


1 U tu svrhu valja samo ukupnu drvnu masu svakog pojedinog sortimenta


pomnožiti sa njegovom jediničnom cijenom (cijenom po 1 m8).


8 U ovim formulama naznačuje:


Vj, Vj,, .. . vx drvnu masu jednog obličnog primj. stabla u svakoj pojedinoj


debljinskoj skalini;


Nj, Nj, . . . Nx ukupni broj stabala, od kojih su sastavljene pojedine debljinske


skaline ;


H„ Hj, . . . Hx („naš") broj obličnih primjernih stabala u pojedinim deb


ljinskim skalinama;
J$!, Ba, . . . .. („vjedi") ukupnu drvnu masu svih obi. primj. stabala u po
» jedinim skalinama;
d , G2, . . . Gx zbroj temeljnica od svih stabala u pojedinim skalinama;
.,, .., . . . .. („glagolj") zbroj temeljnica za sva obi. primj. stabla u pojedinim


skalinama




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 7     <-- 7 -->        PDF

potpunoma izbjeći, u istraživanjima gore navedenih autora
dosta, pa se upravo njihovom uplivu ima pripisati okolnost,
da je po gore navedenim istraživanjima ispala ne rijetko
. a § ona metoda točnijom, o kojoj s teoretskog stalovišta
proizlazi skroz obrnuti zaključak. Kod narednog svoga
straživanja neću stoga upotrebljavati uopće nikakovih konkretni
h primjernih stabala i to također s ovog razloga :


Znamo, da kadgod se radi o izboru stanovite kubika:
ijone metode za konkretni slučaj sastojinskog kubi>
anja, onda se nigda ne pita, koliku ćemo diferenciju
îaprama z bil j noj drvnoj gromadi sastojine upotrebom
stanovite metode dobiti, već nam je uvijek stalo samo do
oga, da za taj slučaj izaberemo onu metodu sastojinskog
cubisanja, po kojoj se kubični sadržaj sastojine dade uz
stanoviti potrošak vremena i novca ustanoviti — najtočmje.
3 faktično j diferenciji među zbiljnom i kubisanjem do)
ivenom sastojinskom drvnom masom ne radi se dakle kod
)dabiranja pojedinih kubikacijonih metoda nigda, već se
ivijek radi samo o relativnoj diferenciji ove potonje drvne
nase t. j. o diferenciji njenoj naprama rezultatima
) s t a 1 i h metoda.1


Sravnjivanje rezultata pojedinih kubikacijonih metoda sa
ikupnom drvnom masom svih stabala sastojine, kubisanih u
) bore nom stanju, nije dakle potrebno, već se sasvim liepo
rezultati svih tih metoda mogu jednostavno sravniti sa
ezultatima jedne od njih, koja je pod svim okolnostima
îedvojbeno najtočnija.


U tu svrhu može se kubisanje sastojine po svim tim
netodama provesti samo pomoću apstraktnih primjernih
stabala — kako obličnih tako i visinskih. To je pače i
)otrebno , hoćemo li, da se oslobodimo od svih slučajnosti,
štono su skopčane sa uporabom konkretni h
jrimjernih stabala, te da kod provedbe svih kubikacijonih
netoda postignemo potpuno sravnjive rezultate, koji — nakon
tklonjenja svih nebitnih i slučajnih razlika — proizlaze
;amo iz karaktera pojedinih metoda.


1 O razlozima, s kojih je poznavanje faktične diferencije između zbiljne


kubisanjem dobivene sastojinske drvne mase nepotrebno, vidi također: Miiller,
lolzmesskunde, 2 izdanje, 1915. str. 321., te Gayer, Cber Bestandesmassenlerechnung
nach Massentafeln und Schlagergebnisse der Praxis, Forstwissençhaftl.
Centralblatt 1911., str. 430-442,




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 6     <-- 6 -->        PDF

.


znamo, da je kod takovo g odabiranja obličnih primjernih
stabala izbor valjani h obličnobrojevnih reprezentanata
mnogo nesigurniji, nego onda, skad se oblična primjerna
stabla odabiru pomoću unaprijed za njih određene prsne
debljine i stabalne visine. Stoga će kod moga istraživanja o
točnosti pojedinih kubikacijonih metoda prsni promjeri i visine
svih izabranih obličnih primjernih stabala potpuno
koincidovati sa unaprije d za ta stabla što točnije
ustanovljenim prsnim promjerima i visinama.


Drugi prigovor protiv istraživalačke metode gore navedenih
autora tereti upotrebu konkretnih primjernih stabala
uopće, jer upotreba ovakovih primjernih stabala p o m ućuje
u manje ili više osjetljivoj mjeri istraživanja svih
navedenih autora. Da vidimo, kako.


Znamo, da sve metode sastojinskog kubisanja, koje se
osnivaju na mjerenju prsnih promjera, visina i obličnih
brojeva, operišu sa primjernim stablima i to kako sa visinskim
tako i sa obličnim primjernim stablima. Kod nekih
od tih metoda upotrebljuju se konkretna, a kod drugih apstraktna
oblična primjerna stabla, dočim su visinska primjerna
stabla kod svih metoda samo konkretna.


Upotrebom konkretnih obličnih primjernih stabala
prenašaju se sva specifična svojstva tih stabala (preveliki
ili premaleni prsni promjer, prevelika ili premalena visina,
te prevelika ili premalena punodrvnost) na sva po njima
r´tprezentisana stabla, pa otud uvijek nastaju manje ili
više znatne drvnogromadne pogreške, koje sa samim m e t o-
d a mva sastojinskog kubisanja nemaju ništ a zajedničkog.


Sto se pak tiče visinski h primjernih stabala, znamo,
da se pomoću njih prosječne stabalne visine, koje odgovaraju
stanovitim prsnim promjerima, dadu tim točnije ustanoviti,
što se veći broj tih stabala upotrebljuje. Prema
tome niti one pogreške sastojinskog kubisanja, koje nastaju
poradi upotrebe premalenog broja visinskih primjernih
stabala, pa prema tome i poradi manjkavo ustanovljenih
prosječnih stabalnih visina, štono odgovaraju stanovitim
prsnim promjerima, nemaju sa samim metodama sastojinskog
kubisanja ništa zajedničkog.


A ipak ima i jednih i drugih pogrešaka, jer im se kod
upotrebe konkretni h primjernih stabala nikako ne može




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 5     <-- 5 -->        PDF

onu drvnu masu, koja se dobije najtočnijom izmjerom svih
stabala sastojine u oborenom stanju (putem sekcijonisanja


ksilometrije). Naprama ovoj drvnoj masi smatraju oni
rezultate svih metoda za kubisanje sastojinâ u osovnom
stanju manje ili više pogrešnima.


Pa i između samog Heyerovog i Speidelovog načina
istraživanja postoji jedna bitna razlika. Ova razlika odnosi
se na postupak kod izvedbe obiju gore navedenih
metoda za kubisanje sastojinâ. Dok ..... drvnu masu pojedinih
debljinskih skalina ustanovljuje običajnim za to
načinom, izabirući po dosadanjem nevaljalom običaju *
oblična primjerna stabla pojedinih debljinskih skalina samo
pomoću unaprijed za njih određenog prsnog promjera, kubiše
Speidel pojedine debljinske skaline na poseban —
vlastit — način, poznat pod imenom „Massenkurvenverfahren"2.


No ..... dalje ustanovljuje drvnu masu cijele sastojine
pomoću drvne mase na isti način izabranog plošnosrednjeg
sastojinskog stabla po poznatoj jednostavnoj formuli3
V = v. N, dakle po metodi posve samostalnoj
od prve metode. Speidel naprotiv provađa kubisanje sastojine
po dragoj od gore navedenih dviju metoda (t. j . pomoću
sastojinskog srednjeg stabla) tako, da ova druga
metoda u izvedbi svojoj ispadne posve ovisnom o onoj
prvoj4, pa se stoga rezultati tih dviju metoda po njegovoj
izvedb i ne bi zapravo uopće ni smjeli sravnjivati. Speidelovo
se dakle istraživanje o točnosti kubisanja sastojine
pomoću sastojinskog srednjeg stabla mora označiti posve
neuspjelim.


Međutim i istraživanjima svih ostalih gore navedenih
autora mogu se opravdano staviti dva prigovora. Svi su
oni naime kod provedbe svojih istraživanja odabiral i
oblična primjerna stabla poput Heyera t. j . samo pomoću
unaprijed za ta stabla određenog prsnog promjera, a mi


1 Vidi o tom napred spomenutu moju raspravu.


2 Početne elemente ovoga načina opisao je u kratko dvije godine prije
Speidela austr. šumar, upravitelj R. Kopezk y (Zentralblatt fiir das gesamte
Forstwesen 1891., str. 303.). Ovaj je poslije (Zentralbl. f. d. g. F. 1895., str. 511.
i 1899., str. 471.) mimo Speidelovog razvio svoj posebni, od Speidelovog znatno
zamršeniji „Massenkurvenverfahren"..


5 Slovo v označuje drvnu masu sastoj. sred. stabla, a slovo N ukupni
broj stabala u sastoj i ni. 4 Vidi stranu 16., 17., 97., 98. i naročito 104. gore navedenog Speidelovog
djela.




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 4     <-- 4 -->        PDF

dr. Kunze,1 W. Weise2, dr. Bu h 1er3 i dr. Speidel4,
zatim šumarski stručnjaci Grunewald 5, Hillerich 6,
Fl ur y,7 te napokon Bôhmerle 8. Naročito ova potonja
dvojica i Kunze istakli su se opsežnošću svojih istraživanja.


Heyerova, a u glavnom i Speidelova istraživanja sastojala
su se samo u međusobnom sravnjivanju dvij u metoda
za kubisanje sastojinâ: naime metode, kojom se do sastoji
n s k e drvne mase dođe zbrojem drvnih masa, štono pripadaju
pojedinim debljinskim s k a 1 i n a m a,9 i metode,
kojom se drvna masa cijele s a s t o j i n e ustanovljuje pomoću
sastojinskog srednjeg stabla10. Istraživanja
ostalih autora već su manje više opsežnija, a najopsežnija
su istraživanja Bôhmerleova. Ovaj sravnjuje međusobno
točnost gotovo svi h mogući h metoda za kubisanje
sastojinâ.


Ni nači n istraživanja nije kod svih autora jednak.
....., a u glavnom i Speidel priopćuju, kako rekoh, i međusobno
sravnjuju samo rezultate dvij u metoda. Pri tom
smatraju oni prv u od gore navedenih metoda ispravnom,
pa stoga njene rezultate uzimlju kao mjerilo za točnost
druge metode; oni dakle apsolutnu (u kubnim metrima dobivenu)
diferenciju među rezultatima tih dviju metoda izražuju
u postocima rezultata prv e metode. Svi ostali autori
naprotiv uzimlju kao mjerilo za točnost raznih metoda samo


1 Lehrbuch der Holzmesskunde, Berlin 1873., str. 190.


Suppleraente zum Tharander forstlichen Jarbuche, Band 111. (1883.), str. 1.
» VII. (1896), str. 22.
» VIII. (1899.), str. 21.


Tharander forstliches Jahrbuch, Band 43. (1893). str. 197.


* Zeitschrift fur Forst- und Jagdwesen 1885., str. 272.
´ Tharander forstliches Jahrbuch 1886., str. 18—21.
4 Beitrage zu den Wuchsgesetzen des Hochwaldes, Tubingen 1893.. str.
16., 104-114. 5 Allgeraeine Forst-und Jagdzeitung 1887., str. 65. 6 , str. 67.
´ Mitteilungen der schweizerischen Zentralanstalt fiir das forstliche Ver


suchswesen 1898, str. 92 i dalje. 8 Zentralblatt fiir das gesamte Forstwesen 1898., str 465.-489., te
519.-531.


9 Poput ostalih starijih dendrometričkih autora nazivlje Heyer debljinske
skaline debljinskim klasama t. j, starinskim nazivom, koji se u novije vrijeme
rabi samo za one debljinske skupine, koje su sastavljene od više debljinskih
skalina.


10 Osim toga priopćuje Speidel na 16. strani spomenutog djela rezultate
sravnjivanja prve od ovih dviju metoda sa Draudtovom metodom (on je zove
Draudt-Urichovom), no ovom istraživanju posvetio je manje pažnje.




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 3     <-- 3 -->        PDF

BROJ 9. RUJAN 1920. GOD. XLIV.


ŠUMARSKI LI5T


GLASILO HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA.


O točnosti i praktičnosti raznih metoda za
kubisanje sastojina.


Napisao prof. dr. Ant. Levakovlć.


I.
Uvod.
Nadovezujući na svoju raspravu „0 primjernim stablima
kod kubisanja sastojinâ", objelodanjenu u brojevima 4., 5. i


6. ovogodišnjeg Šumarskog lista, govorit ću ovdje samo o
onim metodama za kubisanje sastojinâ u osovnom stanju,
koje se osnivaju na mjerenju faktora, štono uplivaju na
veličinu drvne mase u sastojini (t. j . prsnih promjera, visina
i obličnih brojeva).
Točnost pojedinih metoda za kubisanje sastojinâ dade
se prilično sigurno prosuditi i međusobno sravniti već sa
skroz teoretskog (apstraktnog) stanovišta t. j. već iz
samog karaktera tih metoda i iz forme, po kojoj se kod njih
postupa prigodom dodjeljivanja obličnih primjernih stabala
pojedinim stabalnim skupinama. No razni šumarski stručnjaci
nisu se zadovoljili sam o takovi m sranjivanjem ovih
metoda, već su htjeli, da pitanje o međusobnom odnosu
pojedinih metoda gledom na točnost osvijetle i sa skroz
konkretno g stanovišta, t. j . da točnost pojedinih metoda
prikažu pomoću rezultata njihovih.


Tako su započela razna na konkretnoj podlozi
osnovana poredbena istraživanja o točnosti pojedinih
metoda za kubisanje sastojinâ. Koliko je meni poznato,
takova istraživanja proveli su do sada u manjem ili
većem opsegu ovi autori : profesori dr. G u s t. H e y e r1,


1 Ober die Ermittelung der Masse, des Alters und des Zuvachses der
Holzbestande, Dessau 1852., str. 43—52.




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Po formuli I. izračunava se sastojinska drvna masa i kod
Speidelovog „Massenkurvenverfahren", koji nije ništa drugo,
već posebna jedna kombinacija gore navedenog Hossfeldovog
principa i principa za kubisanje sastojina pomoću
drvno-gromadnih skrižaljaka. Za direktno kubisanje sastojina
nije taj način uopće od važnosti, a naročito ne za nas ovdje,
jer se on samo pomoću apstraktnih primjernih stabala nikako
ne da ni izvesti. Više svrhe i smisla ima on za brz sastavak


t. zv. lokalnih drvnogromadnih skrižaljaka nasuprot gore
navedenim Schwappachovim, Baurovim, Grundnerovim i drugim
općim drvnogromadrtim skrižaljkama.1
U ovu potonju svrhu može se vrlo dobro upotrijebiti i
Kopezky-ev „Massenlinienverfahren" ili — kako ga i sam
Kopezky zove — „Massenkurvenverfahren nach Flachenstufen"
2, dočim je i on isto tako kao i gore već spomenuti
Kopezky-ev način za direktno kubisanje sastojina previše
zamršen, a za nas ovdje i radi toga posve nevažan, jer se
ni on samo pomoću apstraktnih primjernih stabala nikako ne da
izvesti. Stoga ćemo odmah preći k daljnjim metodama sastojinskog
kubisanja. (Nastavit će se).


Pogrešno obračunavanje njemačke bačvarske
gradje.


Piše: Mirko Puk, kr. zem. šum. nadzornik u m.
(Nastavak).


III. Izvod krivih formula i sadanje krivo obračunavanje
akovskog ili hektolitričnog sadržaja
bačvarske gradje.
A) Razjašnjenje.
Zasade


1. „Tri reda duga i dva reda dana istoga broja čine
jedno kompletno bure" (3 D + 2 B = F = V).
2. „Tri reda duga za sebe čine %, a 2 reda dana za
sebe čine % akovskog ili hektolitričnog sadržaja bureta"
1 Vidi: AUgemeine Forst- und Jagdzeituug 1894, str. 316—321.


a Zentralblatt fur das gesamte Forstwesen 1899, str. 471.; 1900. str. 61.,
239.. 411., 415., 459., 545.; 1901., str. 285., 329., 347. i 504.; 1902., str. 89. i 237.;
1903., str. 190.;


Oesterreichische Vierteljahresschrift fiir Forstwesen 1902., str. 3., 136., 294.
i 339. ; 1906., str. 341.




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 10     <-- 10 -->        PDF

IL


Izvedba pojedinih metoda za kubisanje sastojina.


A. Dodjeljivanje obličnih primjernih stabala svakoj pojedinoj
debljinskoj skalini.
I. Povoljno f jednolično dodjeljivanje obličnih primjernih
stabala pojedinim skalinama.


Izvedba ove zapravo najstarije (već po W. Hossfeldu
godine 1812. preporučene)1 metode za kubisanje sastojina
mjerenjem vrlo je jednostavna, te rezultiše dobrim dijelom već
iz dosadanjih mojih razlaganja u ovoj kao i u uvodno spomenutoj
raspravi, na koju raspravu za potpuno razumijevanje
ovdje navedenog gradiva naročito upozorujem. Ja ću stoga
tamo u glavnom navedena načela obzirom na ovu metodu
samo u kratkim crtama dalje proširiti i nekim detaljima
nadopuniti.


U pojedinim slučajevima prakse mogu se po volji upotrijebiti
ili konkretna ili apstraktna oblična primjerna stabla.
Upotreba konkretnih obličnih primjernih stabala ima zapravo
svrhe i smisla samo onda, ako za svaku stabalnu skupinu
osim u kupne drvne mase moramo ustanoviti i kubični
sadržaj raznih sortimenata, koji se od te drvne mase mogu
dobiti. Želimo li pak ustanoviti samo drvnu masu svake
stabalne skupine bez obzira na sortimente, koji se od nje mogu
dobiti, onda nam u tu svrhu gotovo beziznimno mnogo bolje
mogu poslužiti apstraktna oblična primjerna stabla.


Svakoj debljinskoj skalini može se ovdje dodijeliti posve
povoljan broj obličnih primjernih stabala, no za apstraktna
primjerna stabla ima naravno smisla samo onakovo dodjeljivanje,
da na svaku debljinsku skalinu otpadne samo po jedno takovo
stablo.


Kubisanje obličnih primjernih stabala (dakako konkretnih)
može se izvesti po kojojgod od dovoljno točnih metoda za
kubisanje pojedinog stabla, no iz gore navedene svrhe, koju
upotreba konkretnih obličnih primjernih stabala zapravo ima,
proizlazi, da je za ta stabla shodno gotovo samo kubisanje


1 Vidi: Sçjiwappach Dr. A,, Leitfaden der Holzmesskunde, Berlin 1903
§tr. 81,




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 9     <-- 9 -->        PDF

II. Proporcionalno razdjeljivanje obličnih primjernih
stabala među pojedine debljinske skaline i to:
1. gledom na broj stabala u svakoj skalini
2. „ „ zbroj temeljnica u svakoj skalini.
B. Dodjeljivanje obličnih primjernih stabala svakoj pojedinoj
debljinskoj klasi.
I. Obrazovanje debljinskih klasa sa povoljni m
brojem stabala u svakoj klasi.
1. Povoljno i jednolično razdjeljivanje obličnih
primjernih stabala među pojedine klase.
2. Proporcionalno razdjeljivanje obličnih primjernih
stabala među pojedine klase.
a) gledom na broj stabala u svakoj klasi.
b) „ „ zbroj temeljnica u svakoj klasi.


II. Obrazovanje debljinskih klasa sa jednakim brojem
stabala i jednakim brojem njihovih reprezent
a n a t a.
III. Obrazovanje debljinskih klasa sa jednakim zbrojem
temeljnica i jednakim brojem obličnih primjernih
stabala. i
C. Postavljanje obličnih primjernih stabala (obličnih reprezentanata)
za cijelu sastojinu kao jedinstvenu stabalnu
skupinu.
Jer predmnijevam, da će se među čitaocima naći mnogi,
kojima će i valjan metodički opis pojedinih kubikacijonih
metoda vrlo dobro doći, to ću pravu zadaću ovoga referata
spojiti sa ovom akcesornom — to više, jer držim, da
bi i svrha ovoga spisa bila promašena, ako svaki čitaoc
nebi o pojedinim metodama svestrano i kritički informisan bio,




ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Pa i samo klupovanje konkretne koje sastojine nije
u tu svrhu ni potrebno ni poželjno, već je najbolje, da se
i u tom pogledu apstrahišu sve realnosti, koje jedna s drugom
u zajednici uzrokuju razliku između zbiljne sastojinske
drvne mase i drvne mase ustanovljene po najtočnijoj metodi.


Svi ovi momenti dovode nas neizbježivo do sravnjivanja
raznih kubikacijonih metoda izvedbom njihovom na apstraktnoj
sastojini, a u tu svrhu možemo se vrlo dobro
poslužiti poznatim već primjerom iz naprijed spomenute moje
rasprave. Sve, štogod trebamo za kubisanje sastojine po
raznim kubikacijonim metodama, sve je to u tom primjeru
apstraktno : apstraktni su podaci klupovanja, a isto tako visinska
i oblična primjerna stabla.


Za oblična primjerna stabla upotrijebit ćemo ovdje tabelarne
iznose drvno-gromadnih skrižaljaka, koje se


— kako znamo — osnivaju na oblično-brojevnim
skrižaljkama, pa stoga uz isti način uporabe imaju i istu
vrijednost kao ove potonje skrižaljke, a k tome pred ovima
imaju prednost skraćenog računanja kod kubisanja
sastojine.
Unatoč apstrahisanja obzirom na podatke za prsni
promjer, visinu i oblični broj postoji ali još jedna okolnost,
koja je u stanju, da nam sravnjivanje pojedinih kubikacijonih
metoda nešto otešča, a to je zaokruživanje prsnih
promjera, visina, temeljnica i tabelarnih iznosa za drvnu
gromadu,- te uopće zaokruživanje kod računanja sa decimalama.
Da i ovaj izvanji upliv na diferencial među rezultatima
pojedinih metoda što više oslabimo, zaokruživat ćemo
prsne promjere na O´l cm, visine na (H m, temeljnice na
na 0"0001 m2, a tabelarne iznose za drvnu masu na O´OOl m3,
jer su ovi potonji iznosi i u drvnogromadnim skrižaljkama
tako zaokruženi. Zaokruživanje ko d računanj a provađat
ćemo također što preciznije (barem na 3 decimale). Inače
moramo imati na umu, da su pogreške zaokruživanja neizbježive
kod svih računskih operacija, ako se i dadu preciznim
zaokruživanjem svesti na posve neznatni iznos.


Prije nego na samo poredbeno istraživanje pređemo,
moram navesti pregled načela za razdiobu glavnijih
kubikacijonih metoda, što ću ih u ovom spisu spomenuti.
Te se metode dijele po ovim načelima: