DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 9. RUJAN 1920. GOD. XLIV. ŠUMARSKI LI5T GLASILO HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA. O točnosti i praktičnosti raznih metoda za kubisanje sastojina. Napisao prof. dr. Ant. Levakovlć. I. Uvod. Nadovezujući na svoju raspravu „0 primjernim stablima kod kubisanja sastojinâ", objelodanjenu u brojevima 4., 5. i 6. ovogodišnjeg Šumarskog lista, govorit ću ovdje samo o onim metodama za kubisanje sastojinâ u osovnom stanju, koje se osnivaju na mjerenju faktora, štono uplivaju na veličinu drvne mase u sastojini (t. j . prsnih promjera, visina i obličnih brojeva). Točnost pojedinih metoda za kubisanje sastojinâ dade se prilično sigurno prosuditi i međusobno sravniti već sa skroz teoretskog (apstraktnog) stanovišta t. j. već iz samog karaktera tih metoda i iz forme, po kojoj se kod njih postupa prigodom dodjeljivanja obličnih primjernih stabala pojedinim stabalnim skupinama. No razni šumarski stručnjaci nisu se zadovoljili sam o takovi m sranjivanjem ovih metoda, već su htjeli, da pitanje o međusobnom odnosu pojedinih metoda gledom na točnost osvijetle i sa skroz konkretno g stanovišta, t. j . da točnost pojedinih metoda prikažu pomoću rezultata njihovih. Tako su započela razna na konkretnoj podlozi osnovana poredbena istraživanja o točnosti pojedinih metoda za kubisanje sastojinâ. Koliko je meni poznato, takova istraživanja proveli su do sada u manjem ili većem opsegu ovi autori : profesori dr. G u s t. H e y e r1, 1 Ober die Ermittelung der Masse, des Alters und des Zuvachses der Holzbestande, Dessau 1852., str. 43—52. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 4 <-- 4 --> PDF |
dr. Kunze,1 W. Weise2, dr. Bu h 1er3 i dr. Speidel4, zatim šumarski stručnjaci Grunewald 5, Hillerich 6, Fl ur y,7 te napokon Bôhmerle 8. Naročito ova potonja dvojica i Kunze istakli su se opsežnošću svojih istraživanja. Heyerova, a u glavnom i Speidelova istraživanja sastojala su se samo u međusobnom sravnjivanju dvij u metoda za kubisanje sastojinâ: naime metode, kojom se do sastoji n s k e drvne mase dođe zbrojem drvnih masa, štono pripadaju pojedinim debljinskim s k a 1 i n a m a,9 i metode, kojom se drvna masa cijele s a s t o j i n e ustanovljuje pomoću sastojinskog srednjeg stabla10. Istraživanja ostalih autora već su manje više opsežnija, a najopsežnija su istraživanja Bôhmerleova. Ovaj sravnjuje međusobno točnost gotovo svi h mogući h metoda za kubisanje sastojinâ. Ni nači n istraživanja nije kod svih autora jednak. ....., a u glavnom i Speidel priopćuju, kako rekoh, i međusobno sravnjuju samo rezultate dvij u metoda. Pri tom smatraju oni prv u od gore navedenih metoda ispravnom, pa stoga njene rezultate uzimlju kao mjerilo za točnost druge metode; oni dakle apsolutnu (u kubnim metrima dobivenu) diferenciju među rezultatima tih dviju metoda izražuju u postocima rezultata prv e metode. Svi ostali autori naprotiv uzimlju kao mjerilo za točnost raznih metoda samo 1 Lehrbuch der Holzmesskunde, Berlin 1873., str. 190. Suppleraente zum Tharander forstlichen Jarbuche, Band 111. (1883.), str. 1. » VII. (1896), str. 22. » VIII. (1899.), str. 21. Tharander forstliches Jahrbuch, Band 43. (1893). str. 197. * Zeitschrift fur Forst- und Jagdwesen 1885., str. 272. ´ Tharander forstliches Jahrbuch 1886., str. 18—21. 4 Beitrage zu den Wuchsgesetzen des Hochwaldes, Tubingen 1893.. str. 16., 104-114. 5 Allgeraeine Forst-und Jagdzeitung 1887., str. 65. 6 , str. 67. ´ Mitteilungen der schweizerischen Zentralanstalt fiir das forstliche Ver suchswesen 1898, str. 92 i dalje. 8 Zentralblatt fiir das gesamte Forstwesen 1898., str 465.-489., te 519.-531. 9 Poput ostalih starijih dendrometričkih autora nazivlje Heyer debljinske skaline debljinskim klasama t. j, starinskim nazivom, koji se u novije vrijeme rabi samo za one debljinske skupine, koje su sastavljene od više debljinskih skalina. 10 Osim toga priopćuje Speidel na 16. strani spomenutog djela rezultate sravnjivanja prve od ovih dviju metoda sa Draudtovom metodom (on je zove Draudt-Urichovom), no ovom istraživanju posvetio je manje pažnje. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 5 <-- 5 --> PDF |
onu drvnu masu, koja se dobije najtočnijom izmjerom svih stabala sastojine u oborenom stanju (putem sekcijonisanja ksilometrije). Naprama ovoj drvnoj masi smatraju oni rezultate svih metoda za kubisanje sastojinâ u osovnom stanju manje ili više pogrešnima. Pa i između samog Heyerovog i Speidelovog načina istraživanja postoji jedna bitna razlika. Ova razlika odnosi se na postupak kod izvedbe obiju gore navedenih metoda za kubisanje sastojinâ. Dok ..... drvnu masu pojedinih debljinskih skalina ustanovljuje običajnim za to načinom, izabirući po dosadanjem nevaljalom običaju * oblična primjerna stabla pojedinih debljinskih skalina samo pomoću unaprijed za njih određenog prsnog promjera, kubiše Speidel pojedine debljinske skaline na poseban — vlastit — način, poznat pod imenom „Massenkurvenverfahren"2. No ..... dalje ustanovljuje drvnu masu cijele sastojine pomoću drvne mase na isti način izabranog plošnosrednjeg sastojinskog stabla po poznatoj jednostavnoj formuli3 V = v. N, dakle po metodi posve samostalnoj od prve metode. Speidel naprotiv provađa kubisanje sastojine po dragoj od gore navedenih dviju metoda (t. j . pomoću sastojinskog srednjeg stabla) tako, da ova druga metoda u izvedbi svojoj ispadne posve ovisnom o onoj prvoj4, pa se stoga rezultati tih dviju metoda po njegovoj izvedb i ne bi zapravo uopće ni smjeli sravnjivati. Speidelovo se dakle istraživanje o točnosti kubisanja sastojine pomoću sastojinskog srednjeg stabla mora označiti posve neuspjelim. Međutim i istraživanjima svih ostalih gore navedenih autora mogu se opravdano staviti dva prigovora. Svi su oni naime kod provedbe svojih istraživanja odabiral i oblična primjerna stabla poput Heyera t. j . samo pomoću unaprijed za ta stabla određenog prsnog promjera, a mi 1 Vidi o tom napred spomenutu moju raspravu. 2 Početne elemente ovoga načina opisao je u kratko dvije godine prije Speidela austr. šumar, upravitelj R. Kopezk y (Zentralblatt fiir das gesamte Forstwesen 1891., str. 303.). Ovaj je poslije (Zentralbl. f. d. g. F. 1895., str. 511. i 1899., str. 471.) mimo Speidelovog razvio svoj posebni, od Speidelovog znatno zamršeniji „Massenkurvenverfahren".. 5 Slovo v označuje drvnu masu sastoj. sred. stabla, a slovo N ukupni broj stabala u sastoj i ni. 4 Vidi stranu 16., 17., 97., 98. i naročito 104. gore navedenog Speidelovog djela. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 6 <-- 6 --> PDF |
. znamo, da je kod takovo g odabiranja obličnih primjernih stabala izbor valjani h obličnobrojevnih reprezentanata mnogo nesigurniji, nego onda, skad se oblična primjerna stabla odabiru pomoću unaprijed za njih određene prsne debljine i stabalne visine. Stoga će kod moga istraživanja o točnosti pojedinih kubikacijonih metoda prsni promjeri i visine svih izabranih obličnih primjernih stabala potpuno koincidovati sa unaprije d za ta stabla što točnije ustanovljenim prsnim promjerima i visinama. Drugi prigovor protiv istraživalačke metode gore navedenih autora tereti upotrebu konkretnih primjernih stabala uopće, jer upotreba ovakovih primjernih stabala p o m ućuje u manje ili više osjetljivoj mjeri istraživanja svih navedenih autora. Da vidimo, kako. Znamo, da sve metode sastojinskog kubisanja, koje se osnivaju na mjerenju prsnih promjera, visina i obličnih brojeva, operišu sa primjernim stablima i to kako sa visinskim tako i sa obličnim primjernim stablima. Kod nekih od tih metoda upotrebljuju se konkretna, a kod drugih apstraktna oblična primjerna stabla, dočim su visinska primjerna stabla kod svih metoda samo konkretna. Upotrebom konkretnih obličnih primjernih stabala prenašaju se sva specifična svojstva tih stabala (preveliki ili premaleni prsni promjer, prevelika ili premalena visina, te prevelika ili premalena punodrvnost) na sva po njima r´tprezentisana stabla, pa otud uvijek nastaju manje ili više znatne drvnogromadne pogreške, koje sa samim m e t o- d a mva sastojinskog kubisanja nemaju ništ a zajedničkog. Sto se pak tiče visinski h primjernih stabala, znamo, da se pomoću njih prosječne stabalne visine, koje odgovaraju stanovitim prsnim promjerima, dadu tim točnije ustanoviti, što se veći broj tih stabala upotrebljuje. Prema tome niti one pogreške sastojinskog kubisanja, koje nastaju poradi upotrebe premalenog broja visinskih primjernih stabala, pa prema tome i poradi manjkavo ustanovljenih prosječnih stabalnih visina, štono odgovaraju stanovitim prsnim promjerima, nemaju sa samim metodama sastojinskog kubisanja ništa zajedničkog. A ipak ima i jednih i drugih pogrešaka, jer im se kod upotrebe konkretni h primjernih stabala nikako ne može |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 7 <-- 7 --> PDF |
potpunoma izbjeći, u istraživanjima gore navedenih autora dosta, pa se upravo njihovom uplivu ima pripisati okolnost, da je po gore navedenim istraživanjima ispala ne rijetko . a § ona metoda točnijom, o kojoj s teoretskog stalovišta proizlazi skroz obrnuti zaključak. Kod narednog svoga straživanja neću stoga upotrebljavati uopće nikakovih konkretni h primjernih stabala i to također s ovog razloga : Znamo, da kadgod se radi o izboru stanovite kubika: ijone metode za konkretni slučaj sastojinskog kubi> anja, onda se nigda ne pita, koliku ćemo diferenciju îaprama z bil j noj drvnoj gromadi sastojine upotrebom stanovite metode dobiti, već nam je uvijek stalo samo do oga, da za taj slučaj izaberemo onu metodu sastojinskog cubisanja, po kojoj se kubični sadržaj sastojine dade uz stanoviti potrošak vremena i novca ustanoviti — najtočmje. 3 faktično j diferenciji među zbiljnom i kubisanjem do) ivenom sastojinskom drvnom masom ne radi se dakle kod )dabiranja pojedinih kubikacijonih metoda nigda, već se ivijek radi samo o relativnoj diferenciji ove potonje drvne nase t. j. o diferenciji njenoj naprama rezultatima ) s t a 1 i h metoda.1 Sravnjivanje rezultata pojedinih kubikacijonih metoda sa ikupnom drvnom masom svih stabala sastojine, kubisanih u ) bore nom stanju, nije dakle potrebno, već se sasvim liepo rezultati svih tih metoda mogu jednostavno sravniti sa ezultatima jedne od njih, koja je pod svim okolnostima îedvojbeno najtočnija. U tu svrhu može se kubisanje sastojine po svim tim netodama provesti samo pomoću apstraktnih primjernih stabala — kako obličnih tako i visinskih. To je pače i )otrebno , hoćemo li, da se oslobodimo od svih slučajnosti, štono su skopčane sa uporabom konkretni h jrimjernih stabala, te da kod provedbe svih kubikacijonih netoda postignemo potpuno sravnjive rezultate, koji — nakon tklonjenja svih nebitnih i slučajnih razlika — proizlaze ;amo iz karaktera pojedinih metoda. 1 O razlozima, s kojih je poznavanje faktične diferencije između zbiljne kubisanjem dobivene sastojinske drvne mase nepotrebno, vidi također: Miiller, lolzmesskunde, 2 izdanje, 1915. str. 321., te Gayer, Cber Bestandesmassenlerechnung nach Massentafeln und Schlagergebnisse der Praxis, Forstwissençhaftl. Centralblatt 1911., str. 430-442, |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Pa i samo klupovanje konkretne koje sastojine nije u tu svrhu ni potrebno ni poželjno, već je najbolje, da se i u tom pogledu apstrahišu sve realnosti, koje jedna s drugom u zajednici uzrokuju razliku između zbiljne sastojinske drvne mase i drvne mase ustanovljene po najtočnijoj metodi. Svi ovi momenti dovode nas neizbježivo do sravnjivanja raznih kubikacijonih metoda izvedbom njihovom na apstraktnoj sastojini, a u tu svrhu možemo se vrlo dobro poslužiti poznatim već primjerom iz naprijed spomenute moje rasprave. Sve, štogod trebamo za kubisanje sastojine po raznim kubikacijonim metodama, sve je to u tom primjeru apstraktno : apstraktni su podaci klupovanja, a isto tako visinska i oblična primjerna stabla. Za oblična primjerna stabla upotrijebit ćemo ovdje tabelarne iznose drvno-gromadnih skrižaljaka, koje se — kako znamo — osnivaju na oblično-brojevnim skrižaljkama, pa stoga uz isti način uporabe imaju i istu vrijednost kao ove potonje skrižaljke, a k tome pred ovima imaju prednost skraćenog računanja kod kubisanja sastojine. Unatoč apstrahisanja obzirom na podatke za prsni promjer, visinu i oblični broj postoji ali još jedna okolnost, koja je u stanju, da nam sravnjivanje pojedinih kubikacijonih metoda nešto otešča, a to je zaokruživanje prsnih promjera, visina, temeljnica i tabelarnih iznosa za drvnu gromadu,- te uopće zaokruživanje kod računanja sa decimalama. Da i ovaj izvanji upliv na diferencial među rezultatima pojedinih metoda što više oslabimo, zaokruživat ćemo prsne promjere na O´l cm, visine na (H m, temeljnice na na 0"0001 m2, a tabelarne iznose za drvnu masu na O´OOl m3, jer su ovi potonji iznosi i u drvnogromadnim skrižaljkama tako zaokruženi. Zaokruživanje ko d računanj a provađat ćemo također što preciznije (barem na 3 decimale). Inače moramo imati na umu, da su pogreške zaokruživanja neizbježive kod svih računskih operacija, ako se i dadu preciznim zaokruživanjem svesti na posve neznatni iznos. Prije nego na samo poredbeno istraživanje pređemo, moram navesti pregled načela za razdiobu glavnijih kubikacijonih metoda, što ću ih u ovom spisu spomenuti. Te se metode dijele po ovim načelima: |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 9 <-- 9 --> PDF |
II. Proporcionalno razdjeljivanje obličnih primjernih stabala među pojedine debljinske skaline i to: 1. gledom na broj stabala u svakoj skalini 2. „ „ zbroj temeljnica u svakoj skalini. B. Dodjeljivanje obličnih primjernih stabala svakoj pojedinoj debljinskoj klasi. I. Obrazovanje debljinskih klasa sa povoljni m brojem stabala u svakoj klasi. 1. Povoljno i jednolično razdjeljivanje obličnih primjernih stabala među pojedine klase. 2. Proporcionalno razdjeljivanje obličnih primjernih stabala među pojedine klase. a) gledom na broj stabala u svakoj klasi. b) „ „ zbroj temeljnica u svakoj klasi. II. Obrazovanje debljinskih klasa sa jednakim brojem stabala i jednakim brojem njihovih reprezent a n a t a. III. Obrazovanje debljinskih klasa sa jednakim zbrojem temeljnica i jednakim brojem obličnih primjernih stabala. i C. Postavljanje obličnih primjernih stabala (obličnih reprezentanata) za cijelu sastojinu kao jedinstvenu stabalnu skupinu. Jer predmnijevam, da će se među čitaocima naći mnogi, kojima će i valjan metodički opis pojedinih kubikacijonih metoda vrlo dobro doći, to ću pravu zadaću ovoga referata spojiti sa ovom akcesornom — to više, jer držim, da bi i svrha ovoga spisa bila promašena, ako svaki čitaoc nebi o pojedinim metodama svestrano i kritički informisan bio, |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 10 <-- 10 --> PDF |
IL Izvedba pojedinih metoda za kubisanje sastojina. A. Dodjeljivanje obličnih primjernih stabala svakoj pojedinoj debljinskoj skalini. I. Povoljno f jednolično dodjeljivanje obličnih primjernih stabala pojedinim skalinama. Izvedba ove zapravo najstarije (već po W. Hossfeldu godine 1812. preporučene)1 metode za kubisanje sastojina mjerenjem vrlo je jednostavna, te rezultiše dobrim dijelom već iz dosadanjih mojih razlaganja u ovoj kao i u uvodno spomenutoj raspravi, na koju raspravu za potpuno razumijevanje ovdje navedenog gradiva naročito upozorujem. Ja ću stoga tamo u glavnom navedena načela obzirom na ovu metodu samo u kratkim crtama dalje proširiti i nekim detaljima nadopuniti. U pojedinim slučajevima prakse mogu se po volji upotrijebiti ili konkretna ili apstraktna oblična primjerna stabla. Upotreba konkretnih obličnih primjernih stabala ima zapravo svrhe i smisla samo onda, ako za svaku stabalnu skupinu osim u kupne drvne mase moramo ustanoviti i kubični sadržaj raznih sortimenata, koji se od te drvne mase mogu dobiti. Želimo li pak ustanoviti samo drvnu masu svake stabalne skupine bez obzira na sortimente, koji se od nje mogu dobiti, onda nam u tu svrhu gotovo beziznimno mnogo bolje mogu poslužiti apstraktna oblična primjerna stabla. Svakoj debljinskoj skalini može se ovdje dodijeliti posve povoljan broj obličnih primjernih stabala, no za apstraktna primjerna stabla ima naravno smisla samo onakovo dodjeljivanje, da na svaku debljinsku skalinu otpadne samo po jedno takovo stablo. Kubisanje obličnih primjernih stabala (dakako konkretnih) može se izvesti po kojojgod od dovoljno točnih metoda za kubisanje pojedinog stabla, no iz gore navedene svrhe, koju upotreba konkretnih obličnih primjernih stabala zapravo ima, proizlazi, da je za ta stabla shodno gotovo samo kubisanje 1 Vidi: Sçjiwappach Dr. A,, Leitfaden der Holzmesskunde, Berlin 1903 §tr. 81, |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 11 <-- 11 --> PDF |
u oborenom stanju, jer se količina drva, koja otpada na razne sortimente, dade na oborenim stablima kud i kamo lakše, pouzdanije i točnije ustanoviti nego na osovnim. Kako se iz drvne mase jednoga . nekolicine svakoj debljinskoj skalini dodijeljenih obličnih primjernih stabala dade za svaku skalinu napose izračunati ukupna drvna gromada, to nam vele formule l.,l.a., 3. i .... na strani 80.—82. uvodno spomenute moje rasprave. Po tim formulama dade se za svaku debljinsku skalinu izračunati i ona ukupna količina drva, štono otpada na svaki od pojedinih sortimenata, a prema tome dade se lako izračunati i prodajna vrijednost kako svake debljinske skaline tako i cijele sastojine.1 Ako drvne mase pojedinih debljinskih skalina označimo sa Ki, l/2, Vx, onda će naravno kako cjelokupna drvna masa tako i drvna masa svakog pojedinog sortimenta za cijelu sastojinu (V) iznositi V= V, + K2 + + Kx. Kod upotrebe apstraktnih obličnih primjernih stabala t. j . tabelarnih iznosa iz drvnogromadnih skrižaljaka proizlazi iz ove formule — u smislu gore navedenih principa i moga razlaganja na str. 78. do 80. uvodno spomenute rasprave — formula V= vx. Ni + v2. 7V2 + + vx.Nx ... I., a kod upotrebe konkretnih obličnih primjernih stabala proizlazi formula .=.^ + ... +.% -... ili još bolje formula V==Bi^+B2^+ ..... + ...^ .|.. 1 U tu svrhu valja samo ukupnu drvnu masu svakog pojedinog sortimenta pomnožiti sa njegovom jediničnom cijenom (cijenom po 1 m8). 8 U ovim formulama naznačuje: Vj, Vj,, .. . vx drvnu masu jednog obličnog primj. stabla u svakoj pojedinoj debljinskoj skalini; Nj, Nj, . . . Nx ukupni broj stabala, od kojih su sastavljene pojedine debljinske skaline ; H„ Hj, . . . Hx („naš") broj obličnih primjernih stabala u pojedinim deb ljinskim skalinama; J$!, Ba, . . . .. („vjedi") ukupnu drvnu masu svih obi. primj. stabala u po » jedinim skalinama; d , G2, . . . Gx zbroj temeljnica od svih stabala u pojedinim skalinama; .,, .., . . . .. („glagolj") zbroj temeljnica za sva obi. primj. stabla u pojedinim skalinama |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Cijeli račun sastojinskog kubisanja dade se vrlo lijepo izvesti i to ne samo sa konkretnim več i sa apstraktnim primjernim stablima. Ja ću taj račun kako po ovoj tako i po svim ostalim metodama izvesti ne samo za sveukupnu sastojinsku drvnu masu, već i za onu ukupnu količinu drva, koja otpada na svaki pojedini sortimenat. U tu svrhu upotrijebit ću poznati već primjer iz uvodno spomenute moje rasprave (i to sa visinskim odnošajem I.), te ću ga izvesti po Schwappachovim drvno-gromadnim skrižaljkama za hrast, po Baurovim za smreku i po Grundnerovim za bukvu. Da svaki čitaoc uzmogne i sam na tome sudjelovati, donašam u prilogu 1. (strana 207—216) nadopunjeni izvadak iz Schwappachovih drvnogromadnih skrižaljaka za hrast, i to za prsne promjere od 20 do 76 cm, zaokružene na milimetre, i za visine od 17 do 35 cijelih metara.1 Drvne mase, štono odgovaraju na decimetre zaokruženim visinama, dadu se lako dobiti računskom interpolacijom, kao što sam i ja to učinio. Za izračunavanje drvnih masa, štono otpadaju na pojedine sorti m ente, proširio sam spomenuti primjer uzevši, da se stabla navedene hrastove, smrekove i bukove apstraktne sastojine nakon oborenja dadu razdijeliti u ove sortimente: I. trupci normalnih svojstava, 3—10 m dugi, te 60 i više cm u sredini debeli; II. trupci normal, svojstava, 3—10 m dugi, te 40—60 cm u sredini debeli; III. trupci normal, svojstava, 3—10 m dugi, te 20—40 cm u sredini debeli; IV. cjepanice (u okruglom), 1 m dugačke i 14—20 cm u sredini debele; V. oblice i kiće: komadi 1 m dugački i do 14 cm u sredini debeli. Pomoću ovih dimenzija i njima pripadnih drvnih masa, te pomoću tabelarnih drvnih masa, štono pripadaju prosječnim stablima svake pojedine debljinske skaline (t. j. , stablima, kojih prsni promjer i visina odgovaraju sredini debljinske skaline), ustanovio sam računom postotno razmjer je među drvnim količinama pojedinih sortimenata štono se od drvne mase prosječnog (primjernog) stabla u svakoj pojedinoj debljinskoj skalini mogu dobiti. Da i ovo 1 Izvatke iz Baurovih i Grundnerovih skrižaljaka ne donašam radi pomanjkanja prostora. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PRILOG 1. Izvadak iz Schwappachove drvnogromadne skrižaljke za hrast i to za sve prsne promjere od 200 do 76-0 cm i za visine od 17 do 35 m.* Visine u met rima: promjeri Prsni 23 cm Drvne mase u kub. metrima** 17 18 19 20 21 22 20-0 0811 0326 0341 0356 1 0-314 0-329 0-344 0-359 — — — 2 0-317 0 332 0-347 0-362 _ — — 3 0-320 0-335 0-350 0-365 — — — 4 0-323 0-338 0-353 0-369 — — . — 5 0-326 0-341 0-367 0-373 — — — 6 0329 0-345 0-361 0 377 — — — 7 0-332 0-349 0-365 0-381 — — — 8 0336 0-353 0369 €385 — — — 9 0-340 0-357 0-373 0-389 — — — 21-0 — 0361 0-377 0-393 0 410 — — 1 — 0-364 0-380 0-397 0-414 — — 2 — 0-367 0-384 0-401 0-418 — — 3 — 0-370 0-388 0-405 0-422 — — 4 — 0-374 0.392 0-409 0-426 — — 5 — 0-378 0-396 0-413 0-430 — — 6 — 0-382 0-400 0-417 0-434 — — 7 — 0-386 0-404 0-421 0-438 — — 8 — 0390 0-408 0-425 0-442 ._ — g — 0-394 0-412 0-429 0-447 — — 22 0 — — 0416 0434 0452 0-470 — 1 — — 0-420 0-438 0-456 0-474 — 2 — — 0-424 0-442 0-460 0-478 — 3 — — 0-428 0-446 0464 0-482 — 4 — —. 0-432 0-4 50 0-468 0486 — 5 — — 0-436 0-454 0-472 0-490 — 6 — — 0-440 0-458 0-476 0-495 — 7 — — 0-444 0-462 0-480 0-500 — 8 — — 0-448 0-466 0-485 0.505 — 9 — — 0-452 0-471 0-490 0-510 _ 23 0 — — 0-456 0476 0495 0515 — 1 — — 0-460 0-480 0-499 0-519 — 2 — — 0-464 0-484 0-503 0-523 — . 3 — — 0-468 0-488 0 507 0-528 — 4 — — 0-472 0-492 0-511 0-533 — 5 — — 0-476 0-496 0-516 0-538 ,— 6 — — 0-480 0500 0 521 0-543 7 — — 0484 0505 0-526 0548 — 8 — — 0-488 0-510 0531 0-653 — 9 — — 0-493 0-515 0-536 0-558 — 24-0 — — — 0-520 0541 0563 0 584 1 — — — 0-524 0645 0-568 0-589 2 — — — 0-528 0-550 0573 0-694 3 — — 0-532 0-555 0-578 0699 4 — — — 0-537 0-560 0-583 0-604 6 — — — 0.542 0 565 0-588 0609 * Schwappachove izvorne brojke deblje su odštampane, a ostale sam prema ovima interpolisao. ** Ovo su drvne mase svega nadzemnog drva izuzevši panjevinu (Stockholz). |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 14 <-- 14 --> PDF |
208 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 15 <-- 15 --> PDF |
2ÔÔ |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 16 <-- 16 --> PDF |
»in |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 17 <-- 17 --> PDF |
2ii |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 18 <-- 18 --> PDF |
2iâ |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 19 <-- 19 --> PDF |
âiâ |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 20 <-- 20 --> PDF |
214 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 21 <-- 21 --> PDF |
215 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 22 <-- 22 --> PDF |
216 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 23 <-- 23 --> PDF |
217 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 24 <-- 24 --> PDF |
218 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 25 <-- 25 --> PDF |
219 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 26 <-- 26 --> PDF |
220 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 27 <-- 27 --> PDF |
221 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 28 <-- 28 --> PDF |
222 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 29 <-- 29 --> PDF |
223 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 30 <-- 30 --> PDF |
U praksi je za ustanovljenje drvnih gromada, štono otpadaju na pojedine sorti m ente, svakako potrebno, da se u svakoj debljinskoj skalini upotrijebe barem po tri obiična primjerna stabla, jer se razmjerje sortimenata, štono se od obličnih primjernih´stabala unutar pojedinih debijinskih skalina mogu dobiti, dade samo u tom slučaju prilično pouzdano ustanoviti. U praksi dakle imaju kod ustanovljivanja ukupnih drvnih masa, štono otpadaju na pojedine sortimente, više mjesta formule II. i III. Točnost ove vrlo jednostavne kubikacijone metode (ja ću je nazvati prvom Hossfeldovom metodom) ovisi u praksi očevidno samo o širini pojedinih debijinskih skalina, o množini upotrijebljenih primjernih stabala — kako visinskih tako i obličnih—, te o stupnju točnosti, kojom su ta stabla izmjerena i kubisana. Drugih faktora, koji bi uplivali na točnost ove metode, nema (dakako uz predmnjevu, da dimenzije izabranih obličnih primjernih stabala koinciduju sa unaprijed za ta stabla ustanovljenim dimenzijama), a navedenim faktorima možemo mi po volji vladati i njihov nepovoljni upliv na kubikacijoni rezultat na minimum svesti. Širina debijinskih skalina od upliva je na točnost ove metode u toliko, što kod širokih debijinskih skalina ona temeljnica, koja odgovara sredini debljinske skaline, ne koinciduje sa aritmetski srednjom temeljnicom svih stabala u skalini. Najtočnija je ta koncidencija kod jednocentimetričkih skalina, no i kod skalina sa razmakom od najviše 4—5 cm ona je u odraslim (zrelim) sastojinama za običnu praksu još posve dovoljna. O količini upotrebljenih visinskih primjernih stabala i o izmjeri njihovoj znamo, da je od upliva na točnost sastojinskog kubisanja u toliko, što nam veći broj točnije izmjerenih visinskih primjernih stabala daje bolju i pouzdaniju visinsku krivulju, a prema tome i točnije prosječne visine, štono odgovaraju sredini pojedinih debijinskih skalina. O tome, koliki upliv ima na točnost sastojinskog kubisanja količina obličnih primjernih stabala i točnost njihova kubisanja, nije ni potrebno, da i ovdje govorim, već samo opet naročito upozorujem, da se njihov prsni promjer i visina moraju što više podudarati sa unaprijed za njih određenim dimenzijama. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1920 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Po formuli I. izračunava se sastojinska drvna masa i kod Speidelovog „Massenkurvenverfahren", koji nije ništa drugo, već posebna jedna kombinacija gore navedenog Hossfeldovog principa i principa za kubisanje sastojina pomoću drvno-gromadnih skrižaljaka. Za direktno kubisanje sastojina nije taj način uopće od važnosti, a naročito ne za nas ovdje, jer se on samo pomoću apstraktnih primjernih stabala nikako ne da ni izvesti. Više svrhe i smisla ima on za brz sastavak t. zv. lokalnih drvnogromadnih skrižaljaka nasuprot gore navedenim Schwappachovim, Baurovim, Grundnerovim i drugim općim drvnogromadrtim skrižaljkama.1 U ovu potonju svrhu može se vrlo dobro upotrijebiti i Kopezky-ev „Massenlinienverfahren" ili — kako ga i sam Kopezky zove — „Massenkurvenverfahren nach Flachenstufen" 2, dočim je i on isto tako kao i gore već spomenuti Kopezky-ev način za direktno kubisanje sastojina previše zamršen, a za nas ovdje i radi toga posve nevažan, jer se ni on samo pomoću apstraktnih primjernih stabala nikako ne da izvesti. Stoga ćemo odmah preći k daljnjim metodama sastojinskog kubisanja. (Nastavit će se). Pogrešno obračunavanje njemačke bačvarske gradje. Piše: Mirko Puk, kr. zem. šum. nadzornik u m. (Nastavak). III. Izvod krivih formula i sadanje krivo obračunavanje akovskog ili hektolitričnog sadržaja bačvarske gradje. A) Razjašnjenje. Zasade 1. „Tri reda duga i dva reda dana istoga broja čine jedno kompletno bure" (3 D + 2 B = F = V). 2. „Tri reda duga za sebe čine %, a 2 reda dana za sebe čine % akovskog ili hektolitričnog sadržaja bureta" 1 Vidi: AUgemeine Forst- und Jagdzeituug 1894, str. 316—321. a Zentralblatt fur das gesamte Forstwesen 1899, str. 471.; 1900. str. 61., 239.. 411., 415., 459., 545.; 1901., str. 285., 329., 347. i 504.; 1902., str. 89. i 237.; 1903., str. 190.; Oesterreichische Vierteljahresschrift fiir Forstwesen 1902., str. 3., 136., 294. i 339. ; 1906., str. 341. |