DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 4 <-- 4 --> PDF |
166 ducenta tako i za pretrsca, pošto se upire na matematiku i stereometričke istine. Da je tomu tako, dokazati ću u ovoj raspravi, nu prije nego li predjem na sam dokaz, navesti ću njeke važnije ustanove i propise iz trgovačkih usanca, te zasade iz stereometrije, koje su s tim pitanjem u uskom savezu, a mogu služiti za bolje razumjevanje i razjašnjenje dokaznog postupka. Ovamo spadaju ustanove i zasade: 1. Svako se bure sastoji iz tri reda duga i 2 reda dana istoga broja. 2. Duge i dana se slažu u redove (Lage), a ovi i hrpe. Svaki se red kako kod duga tako i kod dana sastoji iz tijesno jedno uz drugo naslaganih duga odnosno dana takove ukupne širine, da ova premašuje dužinu duga za 5 coli (13 cm), a dužinu dana za 3 cola (8 cm). Taj višak širine nad dužinom zove se „izvišak". 3. U svakom buretu imaju dana iste dimenzije, kao što ih imaju duge za polovicu manjega bureta. 4. Iz stereometrije je poznato, da se dva slična tijela odnose medjusobno kao treće potencije njihovih istoležećih stranica. To vrijedi i glede bureta. Stoga postoji, ako tjelesninu ili kub. sadržaj jednoga bureta označimo sa vu drugoga sa v2, a njihove istoležeće stranice odnosno dužine dužica sa st i s2, slijedeći razmjer: Vi : v2 = sf : s|. Iz toga slijedi Ako sada uzmemo, da je v´i sadržina jednoakovskog ili jednohektolitričnog bureta, a v2 sadržina dvoakovskog ili dvohektolitričnog bureta, dakle Vx = 1, a v2 = 2, onda je s2 = Sx V j = Y 2 = sx . 1-2599. Prema tomu se dužina dužica dvoakovskog ili dvohektolitričnog bureta s2 pronadje, ako se dužina dužica jednoakov |