DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Odgovor


na ,,K´ članku „Moja tetivnica"


Piše : nadšumarnik B. Hajek.


U raspravi: ,,K´ članku „Moja tetivnica"1 podvrgao je


g. Dr. Levaković kritici moju tetivnicu, formulu a = d O´Op
i mjerila c i d te moje tetivnice.
Kako sam formulu za zaokruživanje a = d O´Op na
drugom mjestu2 raspravio, preostaje mi odgovoriti na kritiku


g. Dr. L. glede moje tetivnice i mjerila.
A) Moja tetivnica
po mnijenju g. Dr. L. u bitnosti ne odgovara;


1. jer ne ima točnosti, kod očitavanja na njoj,3 pa prema
tomu je dvojbene uporabivosti;
2. jer je nepotrebna. .
ad 1. Točnost kod očitovanja, a prema tomu uporabivost
mojoj tetivnici osporava g. Dr. L. stoga, što je nosaču
tetivnice nemoguće dovoljnom točnošću ocijeniti sredinu dodirne
crte uopće, a naročito stoga, što nosaču tetivnice za
tu ocjenu ne stoji dovoljno vremena na raspoloženje i što
nosača tetivnice koso očitovanje mora brzo umoriti.


I u onom slučaju, za moju tetivnicu najnepovoljnijem,
gdje je g. Dr. L. navodno našao, da na jednoj 46/48 cm debeloj
topoli, malo namreškane kore, iznosi dodirna crta
11 cm, može nosač tetivnice, pa ako i ne ima dovoljno
vremena i ako je umoran, kod ocijenjivanja sredine te 11
cm. duge dodirne crte, počiniti pogriješku najviše od 1 cm
u duljini polomjera, dakle najviše od 2 cm u duljini promjera.
Pa ni u tom slučaju nebi g. Dr. L. imao prava u
dvojbu staviti točnost kod očitovanja moje tetivnice, jer baš
on u takovom slučaju dozvoljava5 „bez uštrba na točnost"
zaokruživanje promjera na 4 ili 5 cm.


ad 2. Nepotrebna je moja tetivnica po mišljenja g. Dr.


L. s´toga što imademo danas dapače i Bôhmerleovu ^utnu.
promjerku.
1 Š. 1. 1920 strana 9-14.
2 Š. 1. 1920. strana
3 Š. 1. 1920 strana 11.


* Š. 1. 1920. strana 12. 5
Na strani 345. Š. 1. 1919.


ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 16     <-- 16 -->        PDF

G. Dr. L. zaboravlja, da se popravci, koji sačinjavaju
prednosti Bohmerle-ove putne promjerke, dadu upotriebiti i
za moju tetivnicu, a onda uza sve te prednosti, moja tetivnica
imade još jednu znatnu prednost i pred Bohmerleovom
„putnom promjerkom, — jer je moja tetivnica za polovinu
kraća, dakle laglja i priručnija od Bôhmerle-ove „putne
promjerke".
B) Mjerila c i d


jesu razdijeljena u debljinske razrede,1 a konstrukciji
im je podloga2 zaokruženje promjera, uz dopustivu pogriješku
od 5%.3


G. Dr. L. prigovara u bitnosti tim mjerilima:
1. Sto u skali mjerila c i d debljinski razredi, nijesu
numerisani brojkama, koje odgovaraju sredini tih razreda.
2. Sto je uporaba tih mjerila „upravo posve onemogućena".
ad 1. Ta pogrieška ne postoji na originalu, ali mi se
je doista podkrala u slici 5., pa ju rado ispravljam.
ad 2. Naprotiv ne mogu dozvoliti, da je uporaba tih
mjerila c i d upravo posve onemogućena stoga, što misli


g. Dr. L. „da skala hoće li da bude uporabiva (a ne suvišna!)
mora biti samo jednim temeljnim sistemom dužina providjena,
t. j . sve jedinice te skale morale bi biti jednako dugačke".
Ja što više držim, da je svako mjerilo uporabivo i ne
suvišno, čim se tim mjerilom može izmjerih ono, — što se
izmjeriti želi, i kako se svrsi shodno želi.


Ako, primjerice, želimo na linealnom mjerilu smjestiti
skalu kružno-plošnih površina, predočenih u jedinicama tih
površina, to te jedinice skale ne mogu naprosto biti jednako
dugačke, — ali je takovo mjerilo očevidno uporabivo, a
može biti i potrebno.


Ako na mjerilo smjestimo skalu, koja (radi, recimo,
znatne prištednje na vremenu kod uporabe tog mjerila) sadržava
samo one jedinice, koje odgovaraju svrsi mjerenja,
nedvojbeno tim mjerilom možemo mjeriti, sve da i nisu sve te
jedinice jednake. Uporaba takovog mjerila očito je omogućena.


1 Vidi strana 5. Š. 1. 1920.
2 Vidi strana b\ Š 1. 920.
3 Trtbilo bi di stoji zaisia „od max;malno 5,%".


S