DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 12 <-- 12 --> PDF |
jer ne slijedi iz nijedne od postavljenih novih formula, dapače ju formula 7 i 8 pod točkom 2 b izravno isključuje, jer se tu veli, da tri reda duga sačinjava 3/4, a 2 reda dana V4 akov. ili hektolitr. sadržaja bureta. 2. Svi izvodi i formule pod točkama la , 1 b, 2 a, 3 a i 3 b jesu prema svom stanovištu ispVavni, nu nisu posvema točni, jer kod pretvaranja dužica u dana ili obratno nastaju pogreške, ako i manje nego kod formule, štono je sadržana u trgovačkim usancama, i to zato, što ove formule ili nisu izvedene iz svih ili ne iz onih dimenzija duga i dana, koje bi one (duge i dana) po predpostavci i stereometričkim zasadama imati morale, ili su napokon izvedene iz više faktora nego to za ustanovljenje kub. sadržaja duga i dana treba. Ovamo spadaju formule pod 3 a i 3 b. 3. Jedino i apsolutno ispravna je dakle zasada pod 2 b (formule 7 i 8), jer je izvedena na temelju protega, koje izmedju dana i duga4 po predpostavci i geometričkim zasadama postojati moraju, naime da je s2 = Si 2; d2 = dj (Nastavak slijedi). Protuodgovor odgovoru1 na „ispravak" formula g. Dr. Levakovića, u raspravi „0 zaokruživanju promjera". Piše: nadšumarnik B Hejek. Koliko ja i sam držim do formulah, objelodanjenih bez moje privole i proti mojoj želji u opasci uredništva2, proizlazi iz toga, što se tim formulama nijesam ni sam poslužio u članku uvrštenom u Š. 1. neposredno na tom opaskom. G. je Dr. L. označio3 razliku izmedju promjera najjačeg i srednjeg stabla sa 2 , a isto je tako označio razliku iza medju promjera najslabijeg i srednjeg stabla sa -^. 1 Vidi Š. 1. 1920 strana 7. 2 Š. 1. 1920. strana 6. 3 Š. 1. 1919. strana 347. |
ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Razlike promjera najjačeg i najslabijeg stabla, prema promjeru srednjeg stabla ne mogu biti istovjetne, ako su površine podnica najjačeg i najslabijeg stabla jednako različne od površine podnice srednjeg stabla. U slučajevima navedenima po g. Dr. L. uistinu vrlo je mala diferencija izmedju tih razlika promjera, ali etô baš ta mala razlika zavela je g. Dr. L. Da je g. Dr. L. uvažio tu razliku, bio bi morao doći do slijedećih zaključaka: U smislu predpostavaka g. Dr. L. stoji prema priloženoj slici, u kojoj je a = b + c, da je (d + b)2 -J = d2 -*- (1 + O´Op) i da je (d-c)2 -J-= d2^-(l -0-0.). Ako zbrojimo te dvije jednadžbe´ (kako to čini g. Dr. L.) dobijemo (d + b)2 ^ + (d -c)\l -d2. -J (1 + 0-Op) + d| l . .(1 - O.Op) = dS-J (1 + 0-0p + 1 - 00p) (d + b)^+(d-c) 2|=2d^. U poslednoj jednadžbi izčeznuo je p posve. On dakle ne ima upliva na tu jednadžbu. Iz te jednadžbe (d + b)2 -J-+ (d -c)2 -*-= 2 d2. ~4- slijedi, da je (d + b)2 -J-+ (d -c)2 ^-- 2 d2.™ = 0, a to dakle ne može biti nikako, kako neispravno drži g. Dr. L., p. |
ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Naprotiv iz razlike gorespomenutih dviju jednačba (d d-b)2 l = diY 0 + 0-Op) i (d -c)2 j = ul~ (1 - OOp) t. j. iz (d + b)2-^ -(d-c)2^-= A%j(\ + 0-0p) -đ´j^ (1 - 0-0 p) slijedi = dl ^ (1 -+- OOp — 1 + O´Op) « 2đi~ 0-Op, to jest (d + b) 2 f ( d-c)2 -j — = OOp. 2 dl \ Tu nam se je dakle pokazao u očitoj formi traženi o. Potonjoj jednadžbi odgovara jednadžba: (d + b)2 -(d-c)2 \ ,. . -V 2~. = d O´Op., a iz ove slijedi : d2 + 2 bd + b2 -d2 -*-2 cd -c2 . nn 2~d = d * °´0p2 bd + 2 cd + b2 -c2 d. ~2T~ ´ °"0p b2 — c2 b + cH ^d-" = d * °´0p´ Pa kako je b -+- c = a, slijedi nadalje b22 — c a + = d 2~d~ ´ °´0pb22 — c U svim slučajevima, gdje je —...^ neznatno različan od 0 (a to je nedvojbeno u predmetu ove rasprave), može se ta formula izmijeniti približnom formulom: a = d O´op. |