DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 8     <-- 8 -->        PDF

62


debljinsku klasu. U drugom pak slučaju grupišu oni u navedenu
svrhu sva stabla sastojine još i po visini njihovoj,


t. j . osim debljinskih klasa obrazuju još stanoviti broj
t. zv. visinskih klasa (visinskih razreda), od kojih svaka
mora imati barem toliko primjernih stabala, koliko sadržaje
debljinskih klasa. Same debljinske s kal ine obično se u
ovom drugom- slučaju ne nadjeljuju primjernim stablima.
Dok je u prvom slučaju potrebno, da se za sva stabla
sastojine ustanovi izmjerom samo prsni promjer, u drugom
je slučaju potrebno, da se na svim stablima sastojine izmjeri
ili barem od oka ocijeni i stabalna. visina.


Zašto njemački autori grupišu sva stabla sastojine po
gore navedenim principima? Svakako zato, da stvore okolnosti,
pod kojima se u sastojini dadu pouzdano pronaći
valjana primjerna stabla, na kojima bi nam izmjera visine i
obličnog broja imala da prištedi izmjeru ovih dvaju faktora
na svim stablima sastojine. Razlog ovakovom grupisanju
skroz je dakle valjan i opravdan, no loše je stanovište,
s kojega oni kod obrazovanja gore navedenih stabalnih
skupina polaze, pa stoga znatnim dijelom nije dobra niti
teorija o obrazovanju ovakovih skupina. Ovaj prigovor, a
još više prigovor radi praktičke nepodesnosti tereti naročito
teoriju o obrazovanju visinskih skupina, no i teorija o
obrazovanju debljinskih skupina odn. jedne jedinstvene
debljinske skupine, ako i nije baš praktički nepodesna, to
je ipak djelomice neispravna.


A koji je svemu tome razlog?


Manjkavo odn. preusko poimanje primjernih stabala i
svrhe njihove. Samo s toga razloga moglo se do sada u
cijeloj dendrometričkoj literaturi održati pogrešno mišljenje,
da u nekim sastojinama prije izabiranja primjernih stabala
vani u šumi potpuno dostaje samo ustanovljenje
prsnog promjera i to ne samo za sva stabla u sastojini,
već napose i za ona stabla, koja nam imaju služiti
kao primjerna stabla, jer da je u takovim sastojinama sa
izmjerom odn. ustanovljenjem prsnog promjera eo ipso
određena (ako i ne još izmjerena, ustanovljena) i sama visina
svih stabala, ,te da se stoga ova potonja ima ustanoviti
(izmjeriti) jedino na već izabranim, i to samo pomoću
prsnogpromjer apzabranim primjernim stablima; samo s toga