DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 57 <-- 57 --> PDF |
. 2. Ptice. I tu bi se dalo na sličan način uvesti posebne nazive prema spolu. Tetrijeb, tetrijebica. Lještar, lještarka. Jarebčak (jarebac), jarebica. Trčac, trčka. Prepelica, prepeličić. Golub, golubica, golubče. Galeb, galebka, galebić. Šljukan, šljuka. Mjesto šljuke plavonoge imala bi biti ljuska modronoga. Labud, labudica, labudić. Gusak (gusan), guska, gušče, guščica. Patak, patka, pače (racman, raca). jastreb, jastrebica, jastrebić. Orao, orlica, orlić. Sokol, sokolića, sokolić. ´ Žunac, žuna žunić. Čvorak, čvorka, čvorković, (čvrljak, brljak, škvorac). Vrabac, vrabica. Češljugar, češljugarka, češljugara. Drozd, drozdovica, drozdović, (drozak, drozgović). Kos, kosovica, kosović. Mogao bi tako provesti nazive i za druge sisavce i ptice, ali mi nije nakana, da to iscrpivo provedem, prije nego što čujem mnijenje drugih ljudi, koji se u to razumiju. Odabrao sam nekoliko primjera iz različitih odjela, da se vidi princip preinake, koja držim da bi bila podesna, jer su nazivi kraći, a nisu kao sada oprečni. Stališke vijesti. Državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva održao se dne 15. i slijedećih dana mjeseca ožujka t. g. kod šumarskog odsjeka ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. Ispitu je predsjedao upravitelj šumarskog odsjeka, kr. šumar, savjetnik A. Jovanovac, koji je ujedno fungirao i kao ispitivač Kao ostali ispitivači fungirala su g. g. prof. dr. G j. Nenadić, dr. A. Ugrenović i M. Marinović. |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 58 <-- 58 --> PDF |
112 Ispitu su se podvrgli ovi kandidati : Ambrinac Josip, Bogičević Aleksandar, Dujić Branko, Grahovac Petar, Jerbić Marijan, Katić Krešimir, Kraut Igo, Majnarić Marijan, Malnar Ljudevit, Mihaldžić Vidoje, Nikšić Stjepan, Polak Velimir, Premužić Ante, Rukavina pl. Branko, Španović Teodor i Šušterić Mirko. Među kandidatima neki su apsolventi bečke visoke škole za kulturu tla, neki ščavničke šumarsko-rudarske visoke škole, a većina ih je apsolvirala našu bivšu kr. šumarsku akademiju u Zagrebu. Gotovo svi su manje ili više godina izgubili u ratu. Pitanja pismenog ispita bila su ova: I. Što se smatra Šumskom služnošću i kakovih imademo šumskih služnosti po šum. zakonu ; da li za šume, obterećene šum. služnostima, postoji osim šum. zakona jošte koji zakon i koje su odredbe toga zakona u tom pogledu? II Koje prednosti, a koje mane ima čista sjeća spram oplodne i preborne sječe? Za koje vrsti drveća i na kakovim stojbinama možete odabrati čistu sječu ? Koje oblike čiste sječe poznajete i na što morate kod provađanja iste paziti ? III. Kroz jednu 60 godina staru bukovu sastojinu ima se izgraditi željeznica, u koju svrhu ima se posjeći pruga od 2300 m. duljine i 30 m. širine Suma raste na II. bov. razredu Feistmantelovih prihodnih tabela, te se od nje uz 100 godišnju ophodnju mogu očekivati ovi prihodi: 1. Glavni prihod iznosit će 260 m3 po jutru, te od 40 godine počevši svake 10. god. prihod od prorede u iznosu od 10 m3 po jutru. 2. Sporedni užici : Od 60 godine počevši svake 5 godine može se sabirati listinac u iznosu od 3 voza po jutru uz cijenu od 30 K po vozu. Zakupnina od lova iznosi 50 fil. po jutru. Na urod bukvice može se računati dva puta i to počam od 70 godine pa do konca ophodnje. Ako se u račun uzmu cijene, koje postoje u kraju vašega službovanja, te ako se za popunjenje naravnog pomladjenja izdaje 40 K. i ako troškovi uprave i t. d. iznose 5 K. po jutru, te ako se od gospodarenja traži, da se ukamaćuje s 2-5% pita se, kolika se odšteta može tražiti za sječu odnosne sastojine? IV. Koje štete mogu šumama nanijeti jaki vjetrovi? Koji momenti uvjetuju veličinu takove štete? Kâko treba sa sastojinama pri osnutku, njegi i sječi njihovoj postupati, da se pogibelj od vjetra svede na minimum? Kako treba postupati sa sastojinama, koje su već od vjetra znatno postradale? V. Imadu se opisati sve radnje, koje treba obaviti za sastav operata i provedbu odvodnje oveće šumske močvarne površine Opis treba nadopuniti jednim primjerom. VI. Opišite metodu izmjere vanjskih medja jedne šume u površini od po prilici 10.000 ha u jednomu dijelu kraljevstva, u kom |