DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Uspjeh dražbe. Kod 2. veljače 1920. obdržavane dražbe 1999 komada hrastovih stabala u meru Mrsunja, udaljenom 2 km. od željezničke stanice dostala je tu šumu Hrvatska Eskomptna banka za svotu od 2917.000 kruna. Srednje Stablo ima 69 cm. prsnog promjera i 26 cm duljine. Prema procjeni ima šuma 2777 m3 trupaca I. vrsti i 3265 m3 trupaca II. vrsti. Pošto dostalac ima imovnoj općini besplatno od ovršaka izraditi i složiti 8000 prost m. ogrijeva, .bila bi dostalna svota za 1 m3 trupaca I. vrsti 680 K, a trupaca II. vrsti 360 K. U Špessart u plaćala se mjesecu studenu 1919. hrastovina u šumi 1400 — 1600 maraka po m3. Prosvjeta. Privremena naredba ministarstva šuma i rudnika od 22. listopada 1919. br» 15. 462 o polaganju šumarskog državnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. § 1 Da se kandidat može pripustiti k ispitu, ima dokazati: a) da je položio ispit zrelosti na kojoj višoj gimnaziji, realci ili realnoj´ gimnaziji; b) da je kao redoviti slušač svršio nauke na sveučilištu kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu ili na kojoj drugoj visokoj šumarskoj školi, te položio iz tih nauka sve propisane teoretske ispite, naročito iz svih onih predmeta, iz kojih se polažu teoretski ispiti na sveučilištu kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu ; c) da je nakon svršenih šumarskih nauka barem jednu potpunu godinu bio u praktičnoj šumarskoj službi kod njega uredjenoga šumskog gospodarstva, izim u slučaju, ako je uslijed mobilizacije bio zapriječen, da svoju službu nastupi; d) da je o svim stručnim poslovima, kojima se je bavio i koje je vidio za vrijeme praktične službe, samostalno sastavio vlastitim nazorima povraćeni strukovni opis, koji ima biti providjen potvrdnom zaporkom kandidatovog pretpostavljenog šumarskog urednika. §2. Kandidat ima svoju propisno fciljegovanu i obloženu molbenicu za dozvolu polaganja ispita podnijeti i to u javnoj službi stojeći putem svoje predpostavljene oblasti odnosno ureda, a ostali putem nadležne političke oblasti (kr. kotarska oblast, gradsko poglavarstvo) do dana, koji će se oglasiti putem službenih novina. O podjeljenju dozvole za polaganje ispita odlučit će šumarski odsjek ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu, koji će o tom obavjestiti koliko predsjednika ispitnog povjerenstva (odnosno zamjenika) uz dodatak obloženih molbenica dotičnih kandidata, toli i svakog pojedinog kandidata. * |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 52 <-- 52 --> PDF |
J Molbenici svojoj imadu priložiti: 1. krsni ili rodni list ; 2. svjedodžbu neporočnosti izdanu po nadležnoj političkoj oblasti; 3. kratki opis života, a navlastito tečaj svoga obrazovanja ; 4. svjedodžbe o prednaobrazbi zahtjevanoj prema § 1. točka a) i b) o n.; 5. svjedodžbu o šumarskoj praktičnoj službi § 1. toč. c) o. n.; 6. strukovni opis prema § 1. točka d) o. n. §3. Ispit se obržava svake jeseni u Zagrebu u prostorijama i u roku, koji će se šest nedelja prije početka ispita oglasiti dati u službenim novinama. §4. Predsjetnika ispita, njegovog zamjenika kao i 12 ispitnih povjerenika imenuje ministar šuma i rudnika izmedju šumarskih stručnjaka, namještenih u šumarskoj službi, po saslušanju hrv. šumarskog društva za poslovno vrijeme od 1 godine. §5. Ispitno se povjerenstvo sastoji od predsjednika (odnosno nje govog zamjenika) i četvorice ispitnih povjerenika, koje će potonje pozvati šumarski odsjek ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu izmedju imenovih ispitnih povjerenika (§ 4. o. n.) i to za svaku pojedinu skupinu ispitnih predmeta po jednoga. Jednome od ispitnih povjerenika povjerit će predsjednik poslove perovodje. Ispitno se povjerenstvo ima sastati jedan dan prije ispita da uzmogne pregledati i ocijeniti strukovne opise kandidata § 1. toč. d) o. n.). §6. Predsjenik upravlja cijelim ispitnim poslovanjem, te ima pravo, da ispituje iz svih predmeta i da u slučajevima navedevim u § 15. o. n. sudjeluje kod klasifikacije. Pojedini ispitni povjerenik ima ispitivati samo iz one skupine predmeta za koju je opredijeljen. Čla ispitnog povjerenstva, koji je održava pismeni ispit, a zatim slijedi usmeni ispit, koji se drži u blizom srodstvu s kandidatom, ne može kod ispita sudjelovati. tr-Ispit se počinje svaki dan u ´/»9 sati u jutro. Prva dva dana sedjelomično u ispitnim prostorijama, a djelomično u šumi. § 8. Kako kod pismenoga, tako i kod usmenoga ispita ima se kandidat ispitati, da li teoretičko znanje u šumarskom poslovanju znade praktično upotrebiti. < |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 53 <-- 53 --> PDF |
I*. Predmeti ispita jesu : I. Skupina. 1. Uzgajanje šuma u raznim kokretnim slučajevima. 2. Iskorišćivanje šuma, te uporaba i unovčavanje raznih šumskih proizvoda. 3. Čuvanje i zaštita šuma protiv štetnog upliva od strane raznih životinja, bilina i atmosferskih pojava. ´ II. Skupina. 1. Izmjera i mapiranje šumskih površina; 2. praktična dendometrija i računanje vrijednosti raznih šumskih objekata; 3. ustanovljenje šumskoga prihoda i uredjivanje šumskoga gospodarstva. III. Skupina. 1. Izvadjanje cesto i vodo-gradnja, te geodetskih i ostalih predradnja, koje su u tu svrhu potrebite. 2. Gradnja šumskih željeznica i ostalih šumskih prometila, izvadjanje predradnja i dalnje provadjanje tih gradnja. 3. Izvedba raznih zadataka iz zgradarstva, u koliko je to za šumskog tehničara od potrebe. IV. skupina. 1. Obrana šuma od protupravnih napadaja sa strane čovjeka šumski i lovni zakoni, zatim najvažnije ustanove iz privatnog, upravnog i kaznenog zakona, u koliko se odnese na šumarstvo i lovstvo. 2. Propisi o pravima i dužnostima šumsko-upravnog i čuvarskog osoblja, te važnija načela o organizaciji političkih i sudbenih oblasti u kraljevstvu Srba Hrvata i Slovenaca. 3. Šumarska praktična uprava i organizacija šumarske službe u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca. § 10. Ministar šuma i rudnika dostavit će predsjedniku ispita primjeren broj propisno zapečaćenih pitanja za pismeni ispit, sastavljenih i predloženih po profesorima šumarstva na univerzi zagrebačkoj i hrv. šumarskom društvu. Na temelju tih pitanja koja predsjednik u prisutnosti ispitnih povjerenika otvara, ustanovljuje ispitno povjerenstvo većinom glasova tri pitanja, koja se imadu dati kandidatima za svaki dan, tako da se od svih Šest pitanja barem po jedno pitanje odnosi na svaku skupinu predmeta navedenih u § 9. o. n. Pri izradi pismenih pitanja ne smiju se kanditati služiti drugim pomagalima, zakonima i skrižaljkama, nego onima, koje im povjerenstvo stavi na raspoloženje i upotrebu dozvoli. Za vrijeme pismenoga ispita imadu se kanditati neprestano strogo nadzirati po dvojici ispitnih povjerenika. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Čim je kandidat na koje pitanje odgovor izradio, ima odmah predati pismeni sastavak (koncept eventualno i čistopis) ispitnom povjerenstvu. Pismeni ispit traje svaki dan najdulje 10 sati. Po izminuću toga vremena imadu kandidati izradke predati, ako su i nedovršeni. § U- Dan iza pismenog ispita imadu ispitni povjerenici pregledati i ocijeniti" pismene sastavke. § 1.2. Usmeni ispit u šumi ima se obdržavati na mjestu, što će ga opredijeliti predsjednik, a za sve kandidate zajedno ne ima trajati dulje od jednoga dana. Pri tom imadu kandidati dokazati, koliko poznaju šumske biline i njihove značajne osebine, te tako prosudjuju stojbinske i sastojinske odnošaje, zatim kako i s kojom okretnošću razumiju riješavati zadatke o sadanji šuma i uzgoju biljka u biljevištima i rasadnjacima, o iskolčivanju kod provadjanja sječina, o procjeni i ustanovljenju drvnih gromada, o izradi i pohrani šumskih proizvoda, o predradnjama za sastavak gospodarstvenih osnova, za izvadnje šumskih puteva i slično, te konačno u koliko poznaju po šume i lov kako korisne, tako i štetne životinje. § 13. Usmeni ispit u ispitnim prostorijama jest javan, a ne traje dulje od 8 sati dnevno. Kandidati polažu u pravilu ispit alfabetskim redom, u koliko predsjednik inače ne odredi, a imadu se svaki dan ispitati četvorica iz svih predmeta, navedenih u § 9. o. n. Ispit jednog kandidata ne smije trajat manje od l1/» sata, a niti duže od 2 sata. Ispitivati se ima redom po skupinama označenim u § 9. o. n. § 14. Ispitni povjerenici imadu tačajem pismenoga i usmenoga ispita voditi nužne bilješke za svakoga kandidata iz svakoga predmeta napose, na temelju kojih će iza dovršenog ispita moći povjerenici ocijeniti uspjeh kandidatovog ispita. O ocijeni kandidata odlučuju ispitni povjerenici većinom glasova, a ako se ne poluči većina, odlučuje glas prepsjednikov. Kao ocjene imaju služiti sposoban (s odlikom, jednoglasno ili većinom glasova u brojkama 1, 2. 3) za samostalno vodjenje šum skoga gospodarstva. Kod ocjenjivanja kandidata ima se uzeti obzir na položene teoretske ispite na visokoj šumarskoj školi. § 15. Kandidatu, koji nije polučio nâ ispitu dovoljan uspjeh, ima da se dozvoli ponovno polaganje ispita. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 55 <-- 55 --> PDF |
& ~x — — § 16. Ocjena pojedinog kandidata i stvaranje zaključaka o uspjehu ispita obavlja se u tajnoj sjednici, te ako je moguće imaju se još na zadnji dan ispita kako uspjeh ispita tako i zaključci povjerenstva u ispitnim prostorijama javno proglasiti. § 17. Onim kandidatima, koji su ispit s uspjehom položili, ima se izdati propisno biljegovana (sa 5 K) svjedodžba po priležećem obrascu A) potpisana po predsjedniku i ispitnim povjerenicima, te providjena pečatom šumarskog odsjeka ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. § 18. Ponavljanje dopušteno je najviše dva puta i to u redovitom ispitnom roku za koji-kandidat prema § 2. o. n. pravodobno svoju molbu podnijeti ima. Polaganje ponovnog ispita ne ima se u svjedodžbi iskazati. ´ § 19. O čitavom tečaju ima se sastaviti zapisnik prema obrazcu B), koji se zapisnik po predsjedniku ispita .s izvještajem ima predložiti šumarskom odsjeku ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. § 20. Svaki kandidat ima da se prije početka ispita iskaže sa dozvolom za polaganie ispita te potvrdom da je u ime ispitne pristojbe položio 100 K (stotinu K) naruku predsjednika ispitnog povjerenstva. Kandidat nema pravo na povratak plaćene pristojbe. Uplaćene pristojbe dijele članovi ispitnog povjerenstva medju sobom na jednake djelove. Član ispitnog povjerenstva, koji stalno boravi izvan Zagreba, ima pravo da zaračuna putne troškove i dnevnice naročito za putovanje iz svoga stalnoga sjedišta u Zagreb i natrag, te iz Zagreba do mjesta, gdje će se ispit u šumi obdržavati i natrag u Zagreb. U koliko isti ne bi bili pokriti sa primljenom ispitnom pristojbom, zaračunava svaki ispitni povjerenik putne troškove prema propisima, valjanim za činovnike VII. plaćevnog razreda i dnevnice od 100 K dnevno. Račun o putnom trošku i dnevnicama ima dotični član ispitnog povjerenstva prema postojećim propisima sastaviti, te po predsjedniku potvrdjen predložiti šumarskom odsjeku ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu na obredjenje. Primljena pristojba ima se zaračunati u putnom računu kao primljeni predujam. § 21. O šumarskim stručnjacima, koji služe u kraljevtsvu Srba, Hrvata i Slovenaca, a položili su slični ispit u inozemstvu, te imadu pred |