DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 45 <-- 45 --> PDF |
nije g. Vasić imao mnogo sreće radi naredbe o rastavi državne uprave, pa je za požaliti, što je muž ovako odličnog položaja i spreme zapo u pogriješke, koje se teško popravljaju. Među istaknute ličnosti u hrvatskom šumarstvu god 1919 spadaju zem. šum. nadsavjetnik Marino de Bona i drž šum. nadsavjetnik Dragutin Polaček. Dok je prvi stajao na stanovištu jedinstva uprave, to je nadsavjetnik Polaček´radikalno zastupao rastavu državne šum. uprave od zemaljske, kao što je to bilo za doba madžarske vlade. Možemo načiniti kratki résume, da se naše nade nisu ispunile, ali da se je mnogo radilo i mnogo borilo, pak ćemo bit zadovoljni, ako će se plodovi te borbe javiti u god. 1920., u koju ulazimo, (Šteta što se pisac ovo?a članka nije osvrnuo i na prošlogodišnju glavnu skupštinu, koja je išla za sjedinjenjem sviju šum. društava u Jugoslaviji u jedno šum. društvo, a koju su namisao neka gospoda kolege zavukli iz. neznatnih političkih razloga, Ur.) Hrv. Drvotržac od 10. I. 1920. donaša članke a) O potrebi znanstvenog istraživanja u šumarstvu. U članku g. pisac navada, kako Francuska, Njemačka i druge države žrtvuju velike svote za šumarske studije u kabinetima i za znanstvena istraživanja u naravi — na samim objektima Mi se rezultatima tih istraživanja koliko se mogu na naše prilike prenjeti koristimo, no to nas ne lišava dužnosti, da i mi žrtvujemo za ta istraživanja. Važno je to već i radi toga. što razni podatci o prirastu, masama i t. d. ne vrijede potpuno i za naše stojbinske prilike, u kojima je prirast drukčiji nego u sjevernijim zemljama Do sada nemamo ni jedne pokusne postaje, nemamo valjane šumske statistike, ne vodimo opažanja o raznim bolestima, od kojih smo trpili slete na miljune kruna i t. d. Tek kada započnemo i sa znanstvenim istraživanjima, za koja treba osigurati novac, moći ćerrfo govoriti o racionalnom jugolavenskofn šumarstvu b. Članak Bosanska šumska industrija. Ovaj članak donašamo u aijelosti. U „Riječi" od 3. siječnja izašao je članak pod gornjim naslovom, kojega u cijelosti donašamo kao karakteristiku za naše prilike, a ujedno i kao dokaz za naše tvrdnje da ministarstvo šuma nije za to tu, da riješava molbe lugara, nego da se bavi sa velikim stvarima, kojih ´made na pretek i previše, a od kojih još niti jedno riješno nije. Članak glasi: »U Bosni i Hercegovini sječe se prema statističkim podacima oko 2 milijuna , kubičnih metara što mekanog, što tvrdog drveta za industrijalne svrhe. Najveća šumska industrijska poduzeća u srednjoj Evropi nalaze se u Bosni. Rezani drveni materijal bosanski podmiravao je znatan dio potrebe u Italiji, Egiptu, Tunisu, Južnoj Africi, Senegalu, zapadnoj Africi. Od evropskih zemalja najviše je izradjenog materijala iz Bosne trošila Engleska pa za njom Njemačka. Za vrijeme rata zapeo je sav izvoz, ali se za ratne potrebe veoma mnogo trošilo drvenog materijala Pa ipak je šumska industrija u Bosni zapela i malaksala. |