DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 43 <-- 43 --> PDF |
i zemstvo izvesti količinu od l°/0 ove robe, što bi nam dovelo godišnji prihod od pol milijarde kruna, što bi na našu bilancu uvoza izvoza i te kako djelovalo. Zato treba da učinimo sve moguće, da se naše šumarstvo i industrija drvom što bolje razvije. Dobrim gospodarenjem moći ćemo mi producirat ne 20 milijuna, nego 50 milijuna kubika, a moći ćemo izvest ne sto tisuća kubika nego daleko više. U našem šumarstvu treba mnogo rada, zato naše šumarstvo moraju voditi prokušane sile. Politika u šumarstvu nema mjesta, rad je najbolja politika, jer tko radi, tko stvara, taj polaže najčvršće temelje našem mladom kraljevstvu. Hrv Drvotržac od 20. XII. 1919. donaša članke: Gradnja drvenih kuća u Zagrebu. Pisac navada, da je danas potrebno u Zagrebu oko 3000 stanova. Zidanjem novih kuća u dogledno vrijeme neće se doskočiti ovoj oskudici, a osim toga stoji takva zidana kuća sa stanom od 3 sobe 250000-300000 kruna. Dok dođemo u normalne prilike, proći će oko 10 — 20 godina. Da se stanbeno pitanje riješi najbržim i najkraćim putem, smatra pisac izgradnju drvenih kuća (2 — 3 tipa uz trošak kuće oko 50000-6C000 K.) jedino provedivom metodom, koja u opće u obzir dolazi. O amerikanizmu u šumarstvu. Pisac govori u članku p amerikanizmu u opće, t j. da svaki čovjek bez obzira na svoju izobrazbu, bez obzira na svoj društveni položaj, sveze i protekcije mora doći onamo, gdje bi najviše mogao razviti svoje snage i gdje bi se njegova sposobnost mogla najjače očitovati. Navada mnijenje češkog šumara Bd. Korselta u tom pitatanju obzirom na šumarski život i ispite šum. namještenika. Inž. Korselt nije skon uvađanju amerikanizma kod nas, dok nismo „Amerika " Amerikanizam je proizvod stoljetnog razvoja uz posve drukčije prilike i preduvjete, nego li je razvoj kod nas (u Češkoj republici) prije prevrata, pa prem demokrata od prije rata s demokratizmom našeg novog doba ne može se ing. Korselt suglasiti, dok ne bude osnovan na uzajamnom poštovanju svih slojeva bez razlike i socijalno pravedan za sve prema zasluzi. U cijelom javnom životu, pa i u šumarskoj struci javlja se težnja za socijaliziranjem izobrazbe u tom smislu, da se dividenda (mjesto i plaća) ne isplaćuje prema visini uložaka i broju kupljenih nica (godine študija i znanje) nego prema sili vike i jakosti šake pojedinih dioničara. Neznalice, pripuzi, lijenčine, fičfiriči, i ništarije ili neizobraženi ljudi budu postavljeni na najistaknutija m je.ta a prema tomu i plaćeni, a to rađa demoralizaciju. Mladi ljudi vide, da se uspjeh u životu ne postizava poštenim radom i trudom, nego drugim, sasma drugim putevima Počima, da se širi sistematsko nastojanje, da se snizi vrednost studija, da se obezvredi rad razuma. Napadno je, da se navala za niveliranje vodi baš najoštrije protiv onih, koji imaju najvišu kvalifikaciju, prema moralki mase, da budu svladani oni, kojih je najmanje. Ljudi bi morali da urede svoj međusobni |