DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 42 <-- 42 --> PDF |
c.) Odbornik Dr. Vučković predlaže, neka se brodska imovna općina u Vinkovcima zamoli za ctpis ostatka duga u iznosu od 49226 K 31 fil., jer društvo ima vrlo velike godišnje izdatke oko izdavanja Šumarskog lista i Lugarskog vijesnika koji bi izdaci već u skoro vrijeme mogli upravo u nedogled poskočiti. Također potreba, da se što prije pristupi k izdavanju šumarskih s´ručnih knjiga, nalaže društvu kategorički, da što više smanji izdatke na drugoj strani, a to nije moguće provesti, doklegod je društvo navedenim drugom opterećeno. Zaključuje se, da se u tom smislu ima brodska imovna općina za otpis navedenog duga zamoliti Pošto drugih predloga nije bilo, zaključuje predsjednik sjednicu Ovjerovljenje ovoga zapisnika obavit će se na narednoj sjednici. Predsjednik: Tajnik: Milan barun turković v. r. Dr. Le va ko vi ć v. r. Mane Divjak v. r. Jure. D r a ž i č v. r. Stališke vijesti. Važniji članci o našem šumarstvu u drugim časopisima. Hrv. Drvotržac od 10.XII. 1919. imade članak: Svjetsko tržište drvom i kraljevstvo S H S. Danas dolaze za izvoz tvrdog drva u račun samo Amerika, Japan i Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Naše Kraljevstvo stoji za izvoz u europejske zemlje uza sve to, što imade protiv^ebe dva ovako moćna faktora, na prvom mjestu, jer i glede kvalitete, a i glede kvantitete ne mogu ni Japan ni Amerika da osvoje naša glavna tržišta, jer u prvom redu ne raspolažu besp´rikornom robom, a raspoloživa tonaža ne dosiže za prevoz znatnijih količina drva, a osim toga je to drvo radi valute skupo, tako, da danas stoji u Franceskoj 1 m3fine piljene hrastovine preračunano prema našoj valuti 5-8000 K. Uza sve ove poteškoće osvajaju Japan i Amerika europsko tržište iz razloga, jer je nabava naše robe uslijed raznih okolnosti, naročito radi prevoza nemogućom postala. Od uređenja prometnih prilika ovisi sve naše blagostanje. Danas treba Francuska za sebe i ostale države, koje preko nje drvo nabavljaju, oko jedan milijun kubika finijega drva. Ta će količina nakon namirenja ove velike potrebe poslije rata padati, a redovita godišnja potieba iznašat će oko 100.000 kubika. Naše zalihe na izrađenoj robi iznašaju oko pol milijuna kubika. Sa ovom količinom možemo podmiriti polovicu potrebe glavnih vanjskih tržišta. No zanima nas pitanje, dali je naše kraljevstvo kadro godišnje baciti na inozemna tržišta 100.000 m3 drva, t. j . dali je kadro podmirivat normalnu potrebu tržišta. Kraljevstvo S H S. ima oko 15 milijuna jutara šume, koje od bacuju najmanje godišnji prirast od 20 milijuna kubika Valjanom ekonomijom smo jamačno kadri, bez obzira na naše potrebe, za ino |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 43 <-- 43 --> PDF |
i zemstvo izvesti količinu od l°/0 ove robe, što bi nam dovelo godišnji prihod od pol milijarde kruna, što bi na našu bilancu uvoza izvoza i te kako djelovalo. Zato treba da učinimo sve moguće, da se naše šumarstvo i industrija drvom što bolje razvije. Dobrim gospodarenjem moći ćemo mi producirat ne 20 milijuna, nego 50 milijuna kubika, a moći ćemo izvest ne sto tisuća kubika nego daleko više. U našem šumarstvu treba mnogo rada, zato naše šumarstvo moraju voditi prokušane sile. Politika u šumarstvu nema mjesta, rad je najbolja politika, jer tko radi, tko stvara, taj polaže najčvršće temelje našem mladom kraljevstvu. Hrv Drvotržac od 20. XII. 1919. donaša članke: Gradnja drvenih kuća u Zagrebu. Pisac navada, da je danas potrebno u Zagrebu oko 3000 stanova. Zidanjem novih kuća u dogledno vrijeme neće se doskočiti ovoj oskudici, a osim toga stoji takva zidana kuća sa stanom od 3 sobe 250000-300000 kruna. Dok dođemo u normalne prilike, proći će oko 10 — 20 godina. Da se stanbeno pitanje riješi najbržim i najkraćim putem, smatra pisac izgradnju drvenih kuća (2 — 3 tipa uz trošak kuće oko 50000-6C000 K.) jedino provedivom metodom, koja u opće u obzir dolazi. O amerikanizmu u šumarstvu. Pisac govori u članku p amerikanizmu u opće, t j. da svaki čovjek bez obzira na svoju izobrazbu, bez obzira na svoj društveni položaj, sveze i protekcije mora doći onamo, gdje bi najviše mogao razviti svoje snage i gdje bi se njegova sposobnost mogla najjače očitovati. Navada mnijenje češkog šumara Bd. Korselta u tom pitatanju obzirom na šumarski život i ispite šum. namještenika. Inž. Korselt nije skon uvađanju amerikanizma kod nas, dok nismo „Amerika " Amerikanizam je proizvod stoljetnog razvoja uz posve drukčije prilike i preduvjete, nego li je razvoj kod nas (u Češkoj republici) prije prevrata, pa prem demokrata od prije rata s demokratizmom našeg novog doba ne može se ing. Korselt suglasiti, dok ne bude osnovan na uzajamnom poštovanju svih slojeva bez razlike i socijalno pravedan za sve prema zasluzi. U cijelom javnom životu, pa i u šumarskoj struci javlja se težnja za socijaliziranjem izobrazbe u tom smislu, da se dividenda (mjesto i plaća) ne isplaćuje prema visini uložaka i broju kupljenih nica (godine študija i znanje) nego prema sili vike i jakosti šake pojedinih dioničara. Neznalice, pripuzi, lijenčine, fičfiriči, i ništarije ili neizobraženi ljudi budu postavljeni na najistaknutija m je.ta a prema tomu i plaćeni, a to rađa demoralizaciju. Mladi ljudi vide, da se uspjeh u životu ne postizava poštenim radom i trudom, nego drugim, sasma drugim putevima Počima, da se širi sistematsko nastojanje, da se snizi vrednost studija, da se obezvredi rad razuma. Napadno je, da se navala za niveliranje vodi baš najoštrije protiv onih, koji imaju najvišu kvalifikaciju, prema moralki mase, da budu svladani oni, kojih je najmanje. Ljudi bi morali da urede svoj međusobni |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 44 <-- 44 --> PDF |
42 život tako, da budu priznati prema vrednosti svoje izobrazbe i karaktera, a ne prema tome, kakovu legitimaciju nose u džepu i koliko strančara imaju za sobom, sve prema onoj, da ni sto vrabaca zajedno neće zapjevati pjesmu slavuljevu, ni sto političkih praktičara zajedno n.e će stvoriti jednog Palockog. Hrv. drvotržac od 1. I 1920 donaša članak: Nova godina i osvrt tfa minulu. U šumarskim krugovima stojala je prošla godina pod dojmom znamenite glavne skupštine od 29. prosinca 1918., svakako jedne od najljepših i znamenitijih glavnih skupština Hrv. s avonskog šumarskog društva od početka ovog društva, koja je išla za tim, da udesi novi pravac u našem šumarstvu, osnovan na novim prilikama, novom vremenu, kojega proživljujemo. Reorganizacija službe i unifikacija uprave, te čišćenje stranih elemenatata iz službe bili su tenor sviju zaključaka. Šumsku politiku vodilo je novoosnovano ministarstvo šuma i rudnika u Beogradu Prvi naš ministar dr. Spaho započeo je poslove oko organizacije ministarstva i šumarstva u cijeloj Jugoslaviji, ali uslijed političkih prilika brzo je otstupio kao ministar i nije dospio, da provede koji važniji akt. Kratko vrijeme iza njega upravljao je sa ovim . šorom provizorno potpredsjednik kabineta dr. Korošec, ličnost puna energije, brzog shvaćanja i odluke. Za . njega izrađena je osnova o rastavi uprave državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji od uprave ostalih šuma, koju je Narodno vijeće provelo i što su naši domoljubni i stručni krugovi za vrijeme mađarske uprave uvijek tražili Makar je tek poslije ta osnova provedena, moramo sa žalbom upisati djelomično u grijeh dru Korošcu tu najveću pogrešku, što ju je ministarstvo učinilo na preporuku nekih naših istaknutih šum. upravnika, kojima je više bilo do ličnih nego do stvarnih interesa. Iza dra Korošca bio je´ministrom šuma i rudnika Pavle Marinković, čovjek diplomata i gjentelmen, sa širokim vidokrugom i pronicavim pogledima. On je prvi stupio u doticaj sa našim šumarima, pohodio je i pogledao Šumarski odsjek, primio izaslanstvo Hrv. slav. šumarskog društva i saslušao želje profesorskog zbora kr. šumarske akademije (dr. Nenadić i dr. Petračić). Ovaj nastup na&ih profesora u stvari reforme akademije bio je od odlučnog značenja po najpovoljnije riješenje ovog pitanja, te se ..Pavlu Marinkoviću, kasnijem ministru prosvjete ima zahvaliti, da je na univerzi u Zagrebu osnovan gospodarsko —. šumarski fakultet. Inače je za njega provedena i potpisana razdioba državnih šuma od ostalih, dakle provedena decentralizacija u šumskoj upravi, kojom je zadan smrtni udarac svakom naprednom radu u šumarstvu. Iza ministra Marinkovića došao je za ministra šuma i rudnika ministar Anton Kristan, za kojeg ima nade, da će neke odlučne promjene izvesti. Savjetnik ministara bio je glavni direktor dr. Vasić. On je na sebe preuzeo dužnost stvaranja novoga ministarstva, za koje nije imao uzora nigdje u Europi. Njegova uredba o organizaciji samoga ministarstva spada u najbolja njegova djela, a isto tako i njegov naum o nacionalizaciji bosanske šumske industrije. Sa Hrvatskom. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 45 <-- 45 --> PDF |
nije g. Vasić imao mnogo sreće radi naredbe o rastavi državne uprave, pa je za požaliti, što je muž ovako odličnog položaja i spreme zapo u pogriješke, koje se teško popravljaju. Među istaknute ličnosti u hrvatskom šumarstvu god 1919 spadaju zem. šum. nadsavjetnik Marino de Bona i drž šum. nadsavjetnik Dragutin Polaček. Dok je prvi stajao na stanovištu jedinstva uprave, to je nadsavjetnik Polaček´radikalno zastupao rastavu državne šum. uprave od zemaljske, kao što je to bilo za doba madžarske vlade. Možemo načiniti kratki résume, da se naše nade nisu ispunile, ali da se je mnogo radilo i mnogo borilo, pak ćemo bit zadovoljni, ako će se plodovi te borbe javiti u god. 1920., u koju ulazimo, (Šteta što se pisac ovo?a članka nije osvrnuo i na prošlogodišnju glavnu skupštinu, koja je išla za sjedinjenjem sviju šum. društava u Jugoslaviji u jedno šum. društvo, a koju su namisao neka gospoda kolege zavukli iz. neznatnih političkih razloga, Ur.) Hrv. Drvotržac od 10. I. 1920. donaša članke a) O potrebi znanstvenog istraživanja u šumarstvu. U članku g. pisac navada, kako Francuska, Njemačka i druge države žrtvuju velike svote za šumarske studije u kabinetima i za znanstvena istraživanja u naravi — na samim objektima Mi se rezultatima tih istraživanja koliko se mogu na naše prilike prenjeti koristimo, no to nas ne lišava dužnosti, da i mi žrtvujemo za ta istraživanja. Važno je to već i radi toga. što razni podatci o prirastu, masama i t. d. ne vrijede potpuno i za naše stojbinske prilike, u kojima je prirast drukčiji nego u sjevernijim zemljama Do sada nemamo ni jedne pokusne postaje, nemamo valjane šumske statistike, ne vodimo opažanja o raznim bolestima, od kojih smo trpili slete na miljune kruna i t. d. Tek kada započnemo i sa znanstvenim istraživanjima, za koja treba osigurati novac, moći ćerrfo govoriti o racionalnom jugolavenskofn šumarstvu b. Članak Bosanska šumska industrija. Ovaj članak donašamo u aijelosti. U „Riječi" od 3. siječnja izašao je članak pod gornjim naslovom, kojega u cijelosti donašamo kao karakteristiku za naše prilike, a ujedno i kao dokaz za naše tvrdnje da ministarstvo šuma nije za to tu, da riješava molbe lugara, nego da se bavi sa velikim stvarima, kojih ´made na pretek i previše, a od kojih još niti jedno riješno nije. Članak glasi: »U Bosni i Hercegovini sječe se prema statističkim podacima oko 2 milijuna , kubičnih metara što mekanog, što tvrdog drveta za industrijalne svrhe. Najveća šumska industrijska poduzeća u srednjoj Evropi nalaze se u Bosni. Rezani drveni materijal bosanski podmiravao je znatan dio potrebe u Italiji, Egiptu, Tunisu, Južnoj Africi, Senegalu, zapadnoj Africi. Od evropskih zemalja najviše je izradjenog materijala iz Bosne trošila Engleska pa za njom Njemačka. Za vrijeme rata zapeo je sav izvoz, ali se za ratne potrebe veoma mnogo trošilo drvenog materijala Pa ipak je šumska industrija u Bosni zapela i malaksala. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Velika poduzeća stranih kapitalista radila su veoma malo, a najveće šumsko poduzeće u Bosni došlo je skoro do na rub propasti. To je Steinbtisovo poduzeće. Ono se ne nalazi više u tudjim rukama Većinu dionica t. j. 93% imade erar u rukama, pa ipak ovo poduzeće stoji najlošije od svih poduzeća u žemlji. U tom poduzeću, koje imade dobro uredjene željeznice od nekoliko stotina kilometara siječe se godišnje 500000 kubičnih metara mekanog drveta. Do rata bilo je to uzorno uredjeno poduzeće. Svojom solidnošću i preciznošću nadmašavalo je sva druga poduzeća. Od kada je erar kupio akcije i u upravu postavio svoje činovnike, ovo je poduzeće počelo rapidno propadati Činovničko ravnateljstvo, koje ne sudjeluje na dividendi, nema pravog interesa za društvo, ono ne radi kako treba i zato društvo propada. Danas je Steinbeisovo poduzeće dužno preko 27,000 000, a sve naprave, mašinerije, željeznice zahrdjavaju od nemara i nerada U ovakovim poslovima uspješno može da radi samo privatna inicijativa. Ona ne treba da bude isključivo kapitalistička. ´ I radnik treba da ima jak interes na razvitku i uspjehu poduzeća. Ovako, kako je dosada bilo, najgore je. Društvo ovo treba za sanaciju ogromne kapitale i posebne stručne snage. Dulje ne može ostati kako je do sada bilo. Promjene moraju apsolutno nastupiti S tim poduzećem vezana je i velika tvornica celuloze, koja je zbog nerada Steinbeisovog poduzeća obustavila rad. Kolika je to šteta ekonomska, financijska i trgovačka za nas? Ne treba glavu sakrivati kso noj u pijesak, nego istini u oči pogledati i tražiti korenita lijeka zlu, što leži na bosanskoj šumskoj industriji. Učinjen je pokušaj nacionalnih novčanih zavoda, da oni sudjeluju kod sanacije i podizanja bosanske šumske industrije. Naši novčani zavodi veoma se teško odlučuju na ovakove poslove. Jedno ih plaši ogroman kapital, koji se odmah mora uložiti, a drugo boje se da će zbog pomanjkanja stručnih sila posao nazadovati. Ove bojazni nisu opravdane. Sto se tiče financijske strane, to smo sigurni, da će veliki kapitalisti kod naših saveznika engleskih, francuskih i amerikanskih veoma rado kapitalom sudjelovati u takvim poduzećima. Za osvajanje svjetskog tržišta to je od osobite važnosti. Što se tiče stručnih snaga, to ih kod nas imade veoma odličnih, koji ništa ne zaostaju za onim strancima, što su do sada eksploatisali naše šume." Ovako „Riječ" Moramo odmah na početku primjetiti, da se je u ovom predmetu povela opsežna debata u javnosti i interesovanim krugovima. Nastojalo se je stvar svesti na pravu mjeru, jer se mora priznati, da su strojevi u priličnom redu, prem mnoge mašine propadaju već iz tog jedinog razloga, što ne rade — pa makar se i držale u redu. isto tako propada i drveni materijal u šumi i na skladištu, ako se na vrijeme ne izvaža ili stručnjački ne pohranjuje. To su činjenice, koje se ne dadu demantovati s nijedne strane. Da ova poduzeća ne rade u punom opsegu, to nam je poznato, a od tuda proizlaze gornje stvari — same po sebi. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 47 <-- 47 --> PDF |
+5 Nas ali stvar ne zanima sa te strane — jer konačno u Bosni su sve industrije nazadovale, od dana prevrata uslijed poznate tendencije — da se svi stranci istjeraju. Sjećamo se i jedne interpe- Jacije tadanjeg opozicionalnog zastupnika Kristana, koji je prosvjedovao proti izgonu stranih radnika iz razloga, što će posao zapeti, jer ih nismo kadri nadomjestiti sa domaćima. To je politička strana ove nedaće — to je donijelo sobom vrijeme, burno prevratno — koje imade i svojih dobrih strana. Najoštrijoj kritici moramo ali da podvrgnemo tendenciju gornjih redaka, koji dozvoljavaju, da je tamo u Bosni zlo, da propadaju milijuni, da se vrlo slabo radi, da uprava ne valja, i to sve iz razloga da stvori raspoloženje u javnosti, da se u Bosnu posredovanjem; ministarstva u njena najveća poduzeća uvedu strani kapitalisti baš dnako, kao što je svojedobno austrijsko ministarstvo uvelo Šteinbasa, Ortlera i druge. To je naime najkomotnije, na ovaj je način najlaglje nači za svaku vreću zakrpu. Mi proti ovoj namisli najenergičnije prosvjedujemo. Ministarstvo je još nedavno putem svoga izaslanika sondiralo terrain u Zagrebu i našlo u savezu industrijalaca i novčanih zavoda najtopliji odziv, da se industrija u Bosni nacionalizuje. Od toga se vremena ministarstvo nije niti maknulo — dok sada na jednom — kao iz neba u rebra opažamo polusiužbenu sondu, sa posve drugom nakanom. Dužnost je ministarstva da nastavi započete pregovore, da izadje sa posve jasnom osnovom i sa konkretnim podatcima, a kada.naši industrijalni i financijalni krugovi uvide, da se tu radi o jednoj ozbiljnoj stvari, onda će se naći i ljudi i kapitala — a to je sve, što nam treba. To je ono, što smo imali, da primjetimo na članak „Riječi", a i u buduće pripaziti ćemo, da nam se pod raznim firmama ne uvlače niti strani kapitali, a još manje strana poduzeća. „Obzor od 28.XII. 1919. donaša pod naslovom Naše šume iz pera Dra. M. S. slijedeći članak: U naše vrijeme dolaze opet šume do neobične vrijednosti u trgovini. Svi naši prijatelji i neprijatelji zavidno i pohlepno na njih gledaju jer mi imamo šuma obilno i one čine u našoj mladoj državi SHS. najveći kapital. Imade predjela, gdje je narodu šuma jedino dobro i gleda u nju kao u svoj jedini spas za život. Za to u šumskim stvarima valja biti osobito skrupolozan. Valja ih prepustiti ljudima čvrsta značaja i čiste savjesti. Do sada smo čuli dosta svakovrsnih afera sa šumama, u kojima smo izgubili milijone j milijone a naš je narod — gladovao. Stranac — kako se zvao da zvao — odnio mu je to ispred nosa. , Ne ćemo isticati historijsko mletačko haračenje šuma, od kojega nam osta primorje pusto i gladno nego ćemo uprijeti prstom u mnogobrojne afere stranaca sa našim imovnim općinama, na koje afere se je mnogi domorodni čovjek gnjušao i kliknuo: Kako se je tako što moglo dozvoliti, ta to je bar naše hrvatsko narodno autonomno ! |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Pa ipak se nije moglo ništa polučiti jer u nagodbenom madjarskom ropstvu svi stranci zvali se kako mu drago imali su proti Hrvatima zaklonište u Pešti a na Markovom trgu su svi kapaciteti poklekli pred Peštom. Naš svijet je u takovim aferama već unaprijed govorio ironično : Dakako, imovina će uspjeti proti Pešti ! U što se zaludu mučite?! Naše imovne općine mogle su se istaknuti sa svojim dokazima kakomu drago, one su morale šutiti, kada vlada nije htjela, daše parbe, jer za svaku važniju stvar treba odobrenje vlade. Tako je dolazilo do protuslavnosti gospodarstvenih imovnih odbora i vlade. Nar. volja nije došla do izražaja, a niti njegovo mater, pravo. Tako je ogulinska imovna općina imala veleprodaju „Krasnica", u kojoj šumi vrijednoj 7 milijuna kruna — tada prije rata 1913. godine — dostalaje sječu za 2 milijuna 282 hiljade kruna peštanska tvrtka A. Spitz. Čim je šumarsko osoblje u nastalom svjetskom ratu mobilizovano i šume ostale b´ez nadzora, radila je tvrtka Spitz što je htjela i daleko preko ikakove dopuštene mogočnosti Imovno zastupstvo je jedva dočekalo povrat teško reklamovanih svojih šumara i odmah to uzelo na stručne izvide, pošto je narod sam upisivao svoje imovne odbornike na te golame štete. Imovno zastupstvo (gospodarstveni odbor) zaključilo je jednoglasno razriješenje ugovora, podiglo parnicu i uvelo sekvestar. Ali tvrtka bila jača. Imala je uza se vladu, koja nije htjela dati odobrenje za parnicu, a o razriješenju ugovora nije htjela ni čuti. Badava su bile sve argumentacije, badava se je dozvoljavalo i predlagalo, neka dodju stručnjaci bilo od kuda i neka izvide, što se je sve štete počinilo, vlada je nalagala nagodu. Četiri puta je zastupstvo pod predsjedanjem Dane Tomljenovića, trgovca u Plaškom i predsjenika imovne općine vijećalo o tej nagodi i konačno ju odbilo, od vlade ipak nije stiglo odobrenje zaključka niti dozvola za parbenje. Imovina me je izaslala kao zastupnika da izvidim svu stvar na vrelu kod vlade. Referent vladin, odlični stručnjak, pokojni Ante Kern, šumarski nadzornik kod vlade, izjavio mi je da je on stvar riješio tako, da je odobrio zaključak razriješenja. Državno nadodvjetništvo je dalo takodjer mnijenje u prilog imovine. Posjetio sam nadbiskupa Dra. Antu Bauera, kao posjednika biskupskih šuma pak je i on izrazio svoje mnijenje u prilog imovine Jednako i grof Miroslav Kulmer, koji se je tužio na strance, da mu jednako šume unište i da ne može naći kod vlade pomoći. Narodni zastupnici dr. Lorković i dr. Šurmin te mnogi drugi dali su isto suglasno mnijenje u prilog imovine Nu odjelni predstojnik za narodno gospodarstvo pokojni Rauer i ban Mihalović izjaviše mi, da su oni na molbu tvrtke dali još peto ročište u Ogulinu za nagodu i od te zadane riječi da ne mogu istupiti, a ako ne nspije po peti puta nagoda, da će udovoljiti zahtjevu imovne općine ogulinske i odobriti zaključak razrgnuća. Na petom ročištu stigli u Ognlin izaslanici vlade izjaviše, da vlada ne da dozvole niti za proces niti za razvrgnuće. Zastupstvo našlo se je u prekarnom položaju i sklopilo nagodu, u kojoj je tvrtka dala 1 milijun i 200.000 kruna više Razumije se, kada tvrtka ne bi osjećala svoju krivnju, da nebi dala ni |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 49 <-- 49 --> PDF |
* _ __r — ´ filira više; Jasam odmah opazio, da je pri tom 4 milijuna narodnog novca otišlo niz vodu ! To je bilo po mom tadanjem računu — nagoda je sklopljena 1. maja 1918. — nu kasnije sam opazio da je tu naš narod — šuma leži u Plaškom — igub o daleko više. Tvrtka je prenesla taj ugovor na konzorcij zvan „Jugoslavenska šumska industrija d. d. u Zagrebu". Dakle domaća tvrtka u novoj državi SHS. Mskar da imena lijepo zvuče, ipak je to tečevno društvo na korist pojedinaca osnovano pak se mora jednako ostati kod prigovora: Zašto da se tko na grbači narodnoj bogati ? Velika odgovornost leži na svima nama i dužnost bi bila tu svu aferu revidirati, bar sada kada je naša država slobodna. Ja sam na javu iznio, kako je stvar tekla i kako je nagoda primljena. Ogulinska imovna općina ima tom nagodbm sada efektivnoga gubitka 19 milijuna 996 kruna, jer su danas cijene na panju 81 K za jelovinu, 50 K za bukovinu, 114 K zâ javor. Od kuda dolazi naš svijet da trpi tako ogromne gubitke ma bilo kome za volju? Može li se i smije li se takovo što dozvoliti.? Neka promisle današnji odlučni krugovi. Očevidno je, da se takova šta ne može dozvoliti, te da se moraju revidirati i svi drugi ugovori, pa ne samo kod ogulinske imovne općine nego i kod drugih imovnih općina. Ističem to, da se ne bi reklo, da ja ovo govorim kao zastupnik ogulinske imovine pro domo. Naše hrvatske imovne općine sačinjavaju 25% svih naših šuma u bivšoj kraljevini Hrvatskoj opsižući preko 620.000 jutara, te predstavljaju kolosalan narodni kapital. Tim šumama ravna naše´ stručno šumarsko osobje, koje je istina skupo, ali drukčije ne može biti. Ono je nuždno i mi moramo na nj gledati sa velikom simpatijom, jer nam gornji primjer jasno kaže, što biva, kad ge Šumar odmakne od šume. Postojale su kroz decenija javne tužbe, da se imovne pojedoše, da im sav prihodak iscrpljuje izdržavanje službenog aparata, dapače da se zadužuju, da su pasivne. Kad je tome do sada bivalo tako, od sele nije više nužda da tako bude, jer prema današnjoj velikoj vrijednosti šuma naše imovine morale bi biti aktivne. To pako nuka na reviziju svih ugovora sa raznim spekulantima o sječenju šuma. Skupoća uprave je silno poskočila, a moramo uzeti, da je danomice sve veća. Uzmimo skočimice cijene raznog uredovnog materijala i raznih životnih namirnica stručnoga osoblja. Jedna olovka, koja je godine 1913 stajala 4 filira, stoji stoji sada 1 krunu; arak papira stajao je 1 filir, a sada 50 filira; jedne cipele 1913. stajale su 10 K, a sada 400 — 500 K ; jedno odijelo 1913. stajalo je 100 K, a sada 3000 K; jedno svinjče za mast 1913. stajalo je 100 K, a sada 4000 K; bijelenje jedne prizemnice, kako su obično šumarije, stajalo je 1913. oko 40 K, a sada izmedju 600 i 700 K; Prema tome su troškovi uprave morali silno poskočiti Zar da bi ove troškove nosio sam narod za volju svetinje ugovora? Kad su prilike toliko se rastegle te je skupoća izašla u neizmjernost, tada te prilike, koje ni jeda n od paciscenata nije predvidjao, |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 50 <-- 50 --> PDF |
I moraju biti podlogom, da se svi ugovori ukinu i nove dražbe raspišu. Taj zahtjev ima svoj moralni osnov u činjenici, da bi uprava imala pasti na teret u prvom redu upravo samim šumskim špekulantima. Dr. M. S. Na ovaj članak osvrnuo se Hrv. Drvotržac u broju od 1. siječnja 1920. sa slijedećom opaskom: Koliko nam je poznato, pregovaralo se u ovom predmetu vrlo mnogo i kada se je vlada Mihalovića na to odlučila, da u ovom predmetu zauzme negativno stanovište, tada su sigurno važni razlozi podupirali ovo držanje. Ne razumijemo uopšte, da se u tom pravcu može apelirati na vladu, da ona naredbenim putem ovakove odredbe izdaje jer ako bi vlada bila vlasna mijenjati kupoprodajne ugovore trgovaca sa šumovlasnicima, onda bi mogla i sve ostale kupoprodajne ugovore dokinuti — a što bi to značilo — to valjda ne treba razlagati. Neka bude naša javnost o tom uvjerena, da se je g. ban prije, nego je izdao tnu odluku, sigurno informirao kod prvih naših pravnika, koji su mjerodavni kod tumačenja ugovora, i ono, što je ban odlučio, sigurno da je u skladu sa postojećima zakonima. ´ Posve drugi slučaj nastaje, kada bi se jnteresenti obratili na Narodno Predstavništvo, da se odnosni zakoni promijene u korist prodavaoca. Tek na taj način može doći u obzir veliki gubitak, kojega šumovlasnici imadu uslijed padanja vrijednosti krune. Zakon može samo Narodno Predstavništvo mijenjati, odnosno Ministarski Savjet, sa uredbama, koje nose moć zakona pa prema tomu nije vlada niti bila vlasna, da odnosne ugovore dokida. Preporučujemo medjutim šumovlasnicima, jer konačno se mora priznati da je njihova stvar pravedna, da stvore sporazum sa kupcima, koji će po svojoj prilici pristati, da povise kupovninu. To je redoviti put, ali nijedan sud, nijedna vlada ne mogu i ne smiju kupoprodajne ugovore mijenjati ili dokidati. Opaska uredništva: Često se šumoposjednici tuže, da se tvrtke kod izradbe robe ne drže u običajene izradbe za vrijeme sklapanja ugovora. To se pokazalo u povećanoj mjeri za vrijeme rata. Pojedine tvrdke se ne zadovoljavaju kolosalnom dobiti, koju crpe iz sretnog slučaja, da su šume kupile prije objave rata po 20 — 40 K. m3, nego iz gramženja za obogaćenjem, što no riječ preko noči, i na komotan način, povređuju ugovore i izvažaju iz šume i ono što nisu kupile. Računaju na ukočeno birokratko uredovanje općina, koje su u većini slučajeva radi toga gotovo nemoćne proti ovakovim poduzećima i spekulantima. No ovakovi trgovci samo škode ostalim šumskim solidnim trgovcima, jer se radi takovih slučajeva šumovlasnici već danas moraju odlučno baviti namisli, da sami u vlastitoj režiji, a na skroz trgovačkom temelju izrađuju svoje šume. Ministarstvo trgovina ne preuzimlje bukove podvlake za naše željeznice. Radi pomanjkanja materijala za impregniranje izdalo je ministarstvo odredbu, da se bukove podvale neće više preuzimati za naše željeznice. |