DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 42 <-- 42 --> PDF |
c.) Odbornik Dr. Vučković predlaže, neka se brodska imovna općina u Vinkovcima zamoli za ctpis ostatka duga u iznosu od 49226 K 31 fil., jer društvo ima vrlo velike godišnje izdatke oko izdavanja Šumarskog lista i Lugarskog vijesnika koji bi izdaci već u skoro vrijeme mogli upravo u nedogled poskočiti. Također potreba, da se što prije pristupi k izdavanju šumarskih s´ručnih knjiga, nalaže društvu kategorički, da što više smanji izdatke na drugoj strani, a to nije moguće provesti, doklegod je društvo navedenim drugom opterećeno. Zaključuje se, da se u tom smislu ima brodska imovna općina za otpis navedenog duga zamoliti Pošto drugih predloga nije bilo, zaključuje predsjednik sjednicu Ovjerovljenje ovoga zapisnika obavit će se na narednoj sjednici. Predsjednik: Tajnik: Milan barun turković v. r. Dr. Le va ko vi ć v. r. Mane Divjak v. r. Jure. D r a ž i č v. r. Stališke vijesti. Važniji članci o našem šumarstvu u drugim časopisima. Hrv. Drvotržac od 10.XII. 1919. imade članak: Svjetsko tržište drvom i kraljevstvo S H S. Danas dolaze za izvoz tvrdog drva u račun samo Amerika, Japan i Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Naše Kraljevstvo stoji za izvoz u europejske zemlje uza sve to, što imade protiv^ebe dva ovako moćna faktora, na prvom mjestu, jer i glede kvalitete, a i glede kvantitete ne mogu ni Japan ni Amerika da osvoje naša glavna tržišta, jer u prvom redu ne raspolažu besp´rikornom robom, a raspoloživa tonaža ne dosiže za prevoz znatnijih količina drva, a osim toga je to drvo radi valute skupo, tako, da danas stoji u Franceskoj 1 m3fine piljene hrastovine preračunano prema našoj valuti 5-8000 K. Uza sve ove poteškoće osvajaju Japan i Amerika europsko tržište iz razloga, jer je nabava naše robe uslijed raznih okolnosti, naročito radi prevoza nemogućom postala. Od uređenja prometnih prilika ovisi sve naše blagostanje. Danas treba Francuska za sebe i ostale države, koje preko nje drvo nabavljaju, oko jedan milijun kubika finijega drva. Ta će količina nakon namirenja ove velike potrebe poslije rata padati, a redovita godišnja potieba iznašat će oko 100.000 kubika. Naše zalihe na izrađenoj robi iznašaju oko pol milijuna kubika. Sa ovom količinom možemo podmiriti polovicu potrebe glavnih vanjskih tržišta. No zanima nas pitanje, dali je naše kraljevstvo kadro godišnje baciti na inozemna tržišta 100.000 m3 drva, t. j . dali je kadro podmirivat normalnu potrebu tržišta. Kraljevstvo S H S. ima oko 15 milijuna jutara šume, koje od bacuju najmanje godišnji prirast od 20 milijuna kubika Valjanom ekonomijom smo jamačno kadri, bez obzira na naše potrebe, za ino |