DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Dokaz te skladnosti su nepobitno stari šumski spomenici, koje i hrvatska zemaljska vlada, nastoji sačuvati, te je izdala naredbu broj 11051 — 910. o. za. u. p.: O sačuvanju remek djela prirode. Oznaka međa orkužja na nacrtima. Priopćio B. Hajek. Međe okružja šuma u brdskim krajevima označujem uz običnu (propisanu) oznaku još i tankom crtom, koja je za slučaj, kad ta međa teče sljemenom, crvene boje, a za slučaj kad teče uvalom, modra. Tim sam polučio znatan napredak, jer se već i na gospodarstvenim mapama razabire približno konfiguracija tla, što vrlo po4upire rad procjenitelja. Preporučam stoga´pažnji g. g. drugova tu činjenicu. Propisi za iskorišćivanje većih šumskih kompleksa pri provedbi agrarne reforme. Sastavio A. Jovanovac, kr. šum. savjetnik. Nacrt za naredbu ministarstva šuma i rudnika, te ministarstva za agrarnu reformu glede uprave, šum. nadzora i iskorišćivanja većih šumskih kompleksa u Hrvatskoj i Slavoniji, koji prelaze na svojinu države. * Upravni nadzor. Članak 1. Do definitivnog riješenja agrarne reforme ima se temeljem ustanova §-a 17. riješenja ministarskog savjeta o predhodnim odredbama za pripremu agrarne reforme i ustanova članka 2. i 3. uredbe o ustrojstvu ministarstva šuma i rudnika uprava i iskorišćivanje većih šumskih kompleksa izvršivati pod neposrednim državnim nadzorom. Medju veće šumske komplekse imaju se ubrajati one šumske površine pojedinog šumoposjednika, kod kojih redoviti godišnji šumski prihod (etat) uz racionalno potrajno * Naredba bi se imala protezati na Hrvatsku i Slavoniju, a po svojoj prilici i na Medjumurje. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 21 <-- 21 --> PDF |
i» gospodarenje premašuje redovitu kućnu i gospodarsku potrebu na ogrevu i gradji dotičnog šumoposjednika. (Ova oznaka većeg šumskog kompleksa ima se u naredbi pridržati samo u onom slučaju, ako se za njegovo mjerilo ne kani uzeti postojeća naredba ministarstva za agrarnu reformu o veličini posjeda u pojedinim županijama, koji ne podpadaju pod agrarnu reformu.) U tu potrebu nemogu se takodjer ubrajati potrebe šumsko industrijalnih poduzeća. Na te šumske komplekse protežu se do daljnje odredbe §-a 1. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećim pod osobitim javnim nadzorom. O njihovom preuzeću pod javnu upravu po nadležntm šumarskim tohničarima ima se spisati zapisnik, u kojem ima da bude naznačena površina Šuma po katastralnim posjedovnim listovima, uz naznaku broja-listova pojedine porezne općine. Svi šumski prihodi iz takovih šuma imaju se knjižiti ili kod same šumske uprave vlastelinstva ili ako takove nema, kod nadležnog općinskog poglavarstva, te se iz njih mogu pokrivati svi redoviti troškovi, koji su sa dotičnim šumskim posjedom skopčani. v Odobrenje tih troškova ima se svaka tri mjeseca zatražiti uz predloženje računa, od županijskog upravnog i agrarnog odbora. Računi imaju su predložiti do svakog 10-tog idućeg tromjesečnog razdoblja, Eventualni visci prošlog tromjesečnog razdoblja imaju se deponirati kod nadležnih najbližih poreznih ureda radi koristonosnog uloženja u korist šumoposjednika u banku, koju želi dotični šumoposjednik. Porezni uredi imaju sve deponovane viške knjižiti na ime dotičnog šumoposjednika. Svaka uložnica, koja se ima držati u pohrani kod dotičnog poreznog ureda, ima biti providjena zaporkom : »Bez dozvole ministarstva agrarne reforme i ministarstva šuma i rudnika nemože se niti od glavnice niti od kamata što podizati.« Ova dozvola potrebna je samo za one izdatke, koji su potrebni za uzdržavanje šumoposjednika i njegove obitelji. Ostali izdatci dozvoljavaju se kako je niže navedeno. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U koliko bi za iduće tromjesečno razdoblje šumoposjednik za troškove šumskog posjeda trebao kredit iz razloga, jer mu tekući šumski prihodi u tom razdoblju nebi dotjecali za pokriće predvidjenih troškova, tad ima putem županijskog upravnog odbora zatražiti od povjerenika za agrarnu reformu u sporazumu sa šumarskim odsjekom ministarstva šuma i rudnika doznaku potrebnog kredita na temelju proračuna predvidjenih troškova. Doznaka kredita može uslijediti samo od razpoloživih, ali još ne depon,ovanih višaka. Troškove stručne uprave i nadzora nose dotični šumoposjednici. Specificiran proračun takovih troškova za svako šestmjesečno razdoblje ima se putem županijskog upravnog odbora, nakon ispitanja u tehničkom smjeru po županijskom šumarskom izvjestitelju, predložiti na odobrenje šumarskom odsjeku ministarstva šuma- i rudnika u Zagrebu. Članak 2. One šumske površine od rečenog šumskog posjeda, na koje ima zahtjeva od strane okolišnog žiteljstva s naslova prikrate prigodom izvršenih segregacija, imaju se j izlučiti od ostalog šumskog posjeda, te se u njima ima I gospodariti i upravljati isto onako, kako i sa ostalim njihovim zajedničkim šumskim i pašnjačkim posjedom. Svi šumski užitci iz tih izlučenih šumskih površina imaju se evidentisati uz oznaku njihove postojeće lokalne vrijednosti, u svrhu odštete sadanjeg šumovlasnika u slučaju kad se to pitanje bude riješavalo. Članak 3. U slučajevima, da su navedeni šumoposjednici redovite šumske prihode za jednu ili više godina prodali, te za realizovanje t. j . za njihovu sječu imaju dozvolu od ministarstva šuma i rudnika, tad je u takovim slučajevima kupac šume dužan raspolagati sa drvom onako, kako je dalje odredjeno. U takovim slučajevima kupca ne vežu ugovori o daljnjoj prodaji izradjene robe. Ugovori o kupoprodaji šume (stabala) rečenih šutnoposjednika, za realizovanje kojih u pogledu sječe prodane Šume nije još uslijedila dozvola, stavljaju se ovim van snage. Članak 4. Pod udar ustanova ove naredbe spadaju takodjer veći šumski kompleksi: , , . |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 23 <-- 23 --> PDF |
a) zaklada ; b) redova, manastira, beneficija i nadarbina : c) ostalih korporacija ; d) povjerbina. Izkorišćivanje : Članak 5. Svi veći šumski´kompleksi mogu se iskorišćivati samo prema propisno sastavljenim i nadležno odobrenim godišnjim drvosječnim i gojidbenim osnovama (predlozima), te osnovama za pašarenje i steljarenje. Kod sastavka tih osnova ima se postupati u smislu propisa naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 23, travnja 1903. broj 23152, glede sastavka gospodarstvenih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 26. ožujka 1894. Rečene osnove ima sastavljati stručno osoblje šumoposjednika pod nadzorom šumarskog tehničara političke uprave. Ako koji šumoposjednik nema strukovnjaka, onda ima te osnove sastaviti tamopodručni šumarski tehničar prvomplbene političke oblasti. Članak 6. Uporaba i raspolaganje sa šumskim u žit cima. V Šumoposjednik može raspolagati samo onom drvnom količinom, koja je za užitak dozvoljena pravomoćno odobrenom drvosječnom osnovom. Od te količine pristoji mu pravo pokriti u prvom redu svoje kućne i gospodarske potrebe na ogrijevu i gradji.*Ta količina ima da bude iskazana . drvosječnoj osnovi. Od ostale količine ogrijeva i gradje ima šumovlasnik da ponudi mjestima (općinama), koja su u okolini drvosjeka, potrebnu količinu na prodaju uz pristojbu, koju bude šumoposjednik, odnosno njegov opunomoćeni zastupnik ustanovio u sporazumu sa mjesnim agrarnim ili općinskim odborom. Takova pristojba nesmije biti veća od cijene dotične vrsti robe prema u kreposti stojećem šumsko odštetnom cjeniku. Mjesne potrebe imaju se pismeno prijaviti šumoposjedniku do konca mjeseca rujna svake godine. Mjesni agrarni ili općiski odbor ima voditi brigu o individualnoj razdiobi najavljenje potrebe drva, kao i o tom, da sazna potrebnu količinu ogreva i gradje žitelja svojeg mjesta. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 24 <-- 24 --> PDF |
22 Kod pokrića potrebe na ogrijevu i gradji, dolaze u prvom redu u obzir najsiromašniji žitelji dotičnog mjesta, invalidi i dobrovoljci, a zatim postepeno imućniji, te na zadnje oni žitelji, koji bud u kojem zajedničkom šumskom posjedu (zem. zajednica, urbarskih i mjestnih općina, krajiških imovnih općina, gradskih) imaju, pravo na šumske užitke. Čim je ova naredba oglašena, imaju mjesni (općinski) agrarni odbori načiniti popis onih lica, koja imaju potrebu na ogrijevu i gradji, i to onim redom, kako je napred označeno. Iza toga još preostalu količinu drva (ogrijeva i gradje) moje šumoposjednik unovčiti javnom dražbom i inako s njom raspolagati, no svakako valja kodTtoga dâ ima na umu, da se ima brinuti za pokriće sa šumskim posjedom skopčanih troškova. Članak 7. Svaki žitelj države Srba, Hrvata i Slovenaca, koji stalno boravi u kojem mjestu, ima pravo na izvršivanje paše u rečenim većim šumskim kompleksima. Da se izvršenju paše u spekulativne svrhe stane »po mogućnosti na put, moći će pojedina obitelj (računajuć po glavama obitelji) u pravilu izvršivati pašu, i to kod: a) zemljoradnika sa: dvije krave, dva vola ili dva konja; 1 poluodraslo rogato blago ili ždrijebe; dva teleta ili dva ždrijebeta; b) ostalih žitelja sa: i dvije krave, 1 poluodraslo rogato blago, dva teleta, te jedni i drugi sa 2 stare svinje i 4 komada ispod jedne godine ili dvije stare svinje i dva komada preko godinu stara. Kod žitelja, koji goje ovce, računa se za svako rogato marše ili konja 4 komada ovaca i njihov pomladak. Isto vrijedi i za koze u onim krajevima, gdje je dozvoljeno koze držati i napasivati u tudjim šumama. Za napasivanle rečenoga blaga ima se platiti pristojba po komadu i za stanovito vrijeme, kako ju bude ustanovio šumoposjednik u sporazumu sa agrarnim odborom interesovanih mjesta. Ta pristojba nesmije premašivati visinu odštetnog iznosa šumsko odštetnog cjenika, a ustanoviti ju ima županijski upravni odbor. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Tko želi od pravilnog broja blaga napasivati veći broj, taj ima za svaki komad blaga pojedine vrsti, koji prekoračuje pravilo, platiti dvostruku pristojbu. Ako broj blaga prekoračuje za dvaput broj po pravilu, onda ima da plati za svaki komad, koji pTrekoračuje dvostruki broj po pravilu trostruku pristojbu. U toj progresiji ima dalje da raste pristojba, ako bi broj blaga prekoračivao za 3,* 4 i više broj blaga u pravilu. * Kod izvršivanja paše valja lučiti surrye za pašu svinja od onih za pašu drugog blaga. Paša nesmije se izvršivati u´branjevinama, koje još nisu proglašene otvorenim, predzabranama, u kojima je posebnim odlukama vlasti paša zabranjena.. Kod prebornih šuma može se učiniti iznimka samo za one sastojine, koje ne dolaze do sječe u tekućem desetgodištu, i gdje je za predvidjeti, da će sjećinu trebati umjetno posumiti. Izvršivanje pašarije u pojedinim šumskim predjelima ima se urediti osnovama za pašarenje. Te osnove imade sastaviti šumarski tehničar uz pomoć strukovnog osoblja šumoposjednika, u sporazumu sa šumoposjednikom i agrarnim odborom interesovanih sela i mjesta. U osnovama valja da budu označene i pristojbe za pašu i žirenje po komadu pojedine vrsti domaćih životinja. Članak 8. Uživanje stelje (od trave, lista i iglica) u rečenim većim šumskim kompleksima ima se urediti osnovama za steljarenje, koje valja sastaviti na isti način i postupak kao osnove za pašarenje. Članak 9. Za sve šumske proizvode, koji su stečeni prema ovoj naredbi, ima da bude vidljiv znak šumska doznačnica i ujedno popratnica. Takove doznačnice izdavat će šumska uprava dotičnog šumop.osjednika i/ čijeg proizvod potječe. ´ v. . O svakoj izdanoj doznačnici, u kojoj ima da bude naznačena takodjer i plaćena pristojba, ima da bude kontrolni koupon, koji ostaje u pohrani kod šumoposjednika. Članak 10. Pristojbe za drva, pašu i stelju treba po mogućnosti da budu za pojedine imučtvene slojeve žitelja različite, te da se prema imućtvu postepeno dižu do dopustive visine. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Članak 11. Osnove pašarenja i steljarenja, te drvosječne i gojitbene osnove riješava u prvoj molbi županijski upravni odbor, a u zadnjoj molbi po ovlaštenju ministarstva Šuma i rudnika šumarski odsjek tog ministarstva u Zagrebu, u sporazumu sa glavnim povjerenikom za agrarnu reformu za Hrvatsku i Slavoniju. Eventualni utok proti prvomolbenoj odluci u pitanju pristojbe, nema obustavne moći. Utok u stvari mjesta crpljenja šumskih proizvoda (na pr. glede polaganja sječina, odredjivanje predjela za pašarenje i stelarenje) ima obustavnu moć samo za dotični dio pobijane osnove. Utočni rok traje 14 (četrnaest) dana. Članak 12. I šumski proizvodi iz državnih Ima sadanje državne šumske uprave imaju se iskorišćivati u smislu napred navedenih odredaba, ostavljajuć i dalje na snazi postojeće propise glede odobrenja drvosječnih i gojitbenih osnova, te osnova za pašarenje. Sporna pitanja glede provedbe rečenih osnova riješava šumarski odsjek ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. Posljedice i kazne: v v Članak 13. Sumoposjednicima, koji nastoje budi kojim goder načinom da osujete ili izigraju provedbu ustanova ove naredbe, biti će šumski posjed expropriiran u korist države. Temeljem ove naredbe stečeni šumski proizvodi (ogrijev, gradja, žir i bukvica) nesmiju se otudjiti, Tko proti tomu uzradi ne može više biti sudionikom šumskih proizvoda putem ove naredbe u trajanju od godinu dana t. j . u budućoj gospodarstvenoj godini. Onaj, koji bude izvršivao pašu sa većim brojem blaga, nego što je platio pristojbu, i našto je dobio doznačnicu i popratnicu, smatrati će kao šumokvarnik za taj premašeni broj blaga, te će se proti njemu kao takovom postupati prema postojećim propisima. Oni, odnosno njihovi namještenici, koji budu prigodom izvršivanja paše oštećivali drveće bud kojegoder dimenzije i budu ložili vatru na rrjestima, koja nisu odred jena po šumskoj upravi, ne će moći više izvršivati pašu temeljem ove naredbe u trajanju od godinu dana t. j . u budućoj paševnoj sezoni. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Iste poslijedice i kazne stići će i one, koji se ne budu držali izdanih odredaba glede pobiranja stelje. Odluke u stvarima kazna izriče u prvoj molbi županijski upravni odbor u sporazumu sa glavnim povjerenikom ministarstva za agrarnu reformu za dotičnu županiju, a u drugoj i zadnjoj molbi po ovlasti ministra za agrarnu reformu glavni povjerenik za agrarnu reformu za Hrvatsku i Slavoniju u sporazumu sa šumarskim odsjekom ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. Utočni rok traje 8 (osam) dana. Članak 14. Ova naredba stupa na snagu danom njezinog proglašenja u službenom dijelu „Narodnih Novina". Članak 15. Sve u tom pogledu do sada izdane odredbe stavljaju se van snage. * * U svom zvaničnom položaju dobio sam zadaću, da priredim naredbu glede postepenog prelaza većih šumskih kompleksa u svojinu države u smislu ustanova §-a 17. predhodnih odredaba za pripremu agrarne reforme. Uvaživ savremeno naziranje pojedinaca pa i cijelih skupina o velikim posjedima i imućtvu; uvidjajuć neophodnu potrebu socijalnih reforma u ljudskom društvu; osudjujuc ustezanje nekih šumskih prihoda kod nekih veleposjeda pravodobnom užitku samo zato, jer je kolajući novac u vrijednosti pao, izradio sam niže navedeni nacrt naredbe, u smislu koje imali bi svi veći šumski kompleksi doći pod javni nadzor, upravu i izkorišćivanje, a raspoložba sa šumskim užitcima uredila bi se sa altruističkog stanovišta. Iznosim taj nacrt pred svoje drugove sa molbom, da ga u savremenom duhu ocijene i svoje primjedbe stave, nebi li ga time tako dotjerali, da ga, kad dodje vrijeme, bilo uslijed poticaja od sgora (vlade), ili od s dola (naroda), predamo provedbi, Osobne vijesti. Novi ministar šuma i rudnika. U novom kabinetu Stoj. M. Protića, postavljenom ukazom Njeg. Visočanstva Regenta od 22. februara 1920 imenovan je g. Ivan Kovačević ministrom šuma i rudnika. Imenovanja, a) Iz Hrvatske: Ukazom Njegovog Kraljevskog Visočanstva Regenta od 12. novembra 1919. imenovan je zemaljskim šumarskim nadsavjetnikom u V. č. r. Marino de Bona, šef šu |