DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 19 <-- 19 --> PDF |
tih gorostasa i uzora ljepote i razvoja, bili dostojan spomen naših šumskih gorostasa i služile ukrasom docnijoj šumi. Salisch2 govori o starim stablima, navađajući i Burckharda, da je najljepše, što šuma posjeduje —- stara stabla i sastojine. Istina je doduše, da se stara sastojina mora jednoć posjeći, no čuvajmo je gdje je rijetka pojava, dok s drugih obzira ne mora da se makne. Starcu Eremiti, koji svjedoči moć prirodne snage, nad kojem su prohujila stoljeća i čitave generacije sa svojim historijama, neka se prepusti njegovo mjesto, dok ga vihor ne skrši ili njegov posljednji list ne uvene. Tek nakon propasti njegove posadi mladu biljku u spomen i nasljedstvo mu. To poštovanje zvanih spram starine u šumi nebi jamačno ostalo osamljeno u struci, već bi to štovanje i nesvjesno prešlo na okolišni narod (kao što vidimo u petrinjskoj šumi, gdje narod na izletu dosta daleko ide kroz jednoličnu mladu šumu, da posjeti starca hrasta — sada već suhog Š u kun djed a. 0. u.) U poglavlju „Waldpflege aus asthetischen Grunden« zagovara .... gornje mišlenje, dodajući, da treba od gospodarstvene šume odcijepiti pojedine partije s osobito jakim stablima, podržavajući tim neku sličnost prašumi. Profesor dr. Conventi i dr. H. Klein zastupaju slična mišljenja o šumskim spomenicima. Ujedno navodi ...., da se svi ljubitelji prirode mogu da dive ljepoti i snazi šume, pravoj prašumi, koju su ostavili knezovi Schwarzenberg na brdu Kubariv u Češkoj. Njemačka, Švedska, Norveška i Amerika pune su takih objekata. Svi zaštićuju svoje šumske gorostase, ostavljajući ih kao spomenike svojim pokoljenjima. Te su starine ujedno i dokaz prave nekadanje prirodne šume, u kojoj je unifikacija sastojine i tla bila potpuna, no koju smo u novo osnovanim šumama, u lovu za što većom rentom previdjeli. Karl Gayer je ove svoje, ujedno i posljednje riječi, koje je za javnost pisao 1907. posvetio estetici šume; „Najbolje ćemo udovoljiti lijepoj skladnosti, čim ćemo savjesnije primjenjivat načela prirodnih zakona kod rukovanja šumom, jer samo zakoni prirode vode nas jedino k spoznaji istine, a tim i neprisiljenoj ljepoti.« \ Salisch. Forstastelik |