DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 17 <-- 17 --> PDF |
. Suma i šuma. Napisao A. Leustek šumar grada Zagreba. Čudan naslov! Što smatramo gospodarstvenom šumom proizlazi već iz puke i suhe definicije, da ovakova šuma ima jedinu svrhu odbacivati vlasniku što veću korist. No šuma je još i ukras okolice u užem, a i čitave zemlje u širem smislu. Tim drugim pojmom šume, ne ispuštajući ali iz vida i strogu stručnu definiciju, obrađuje novija literatura o šumi., a to je estetika Šume. Držim da je izraz »novija literatura« mala pogreška, jer zbilski se o tome počelo raspravljati i pisati već 1823. (Krause u svom djelu: Die Wissenschaft von der Landverschônerkunde), već za noviju mislim da rečem, da se estetikom šume bave u novije vrijeme više pisaca i to oni, koji u šumi rade sa potpunim razumjevanjem, ne gledajuć u njoj lih samo neku glavnicu i s njom skopčane kamate, ali niti ne okrnjujuć principe gospodarstvene šume. Udobnost koju nam pruža u šumskom gospodarstvu gospodarenje sa velikim sastojinama, djeluje na samu sliku šume, koja time dobiva jednu potpunoma monotonu boju, te je na uštrb ne samo ljepoti takve šume, već i samoj renti. Razlog je samo taj, što se niansiranju boniteta, uzmimo samo unutar jednog odjela, za volju pravilnih likova, koje nam propisuje uređenje šuma, ne posvećuje nikakova pažnja. Jednostavni propis taksatora, koji je sastavljen na temelju opažanja u samoj šumi u jednoj godini i možda i u kraće vrijeme, nije u stanju sve finese tla obuhvatiti, a možda da dotični iste ni ne shvati pravo, kako bi to naravi odgovaralo. Sve rezultante, koje unutar jedne cjeline djeluju, obuhvatiti, nije jednostavan posao, a taj prema današnjem načinu gospodarenja imade za rezultat jednu osnovu šume sa skučenim njenim opisom sastojina i t. d. Imade mnogo slučajeva, gdje se slika sastojine jedne vrsti drveća neprestano mjenja, a ipak ju je uređivač uzeo radi jednoličnijeg posla kano jednu cjelinu. Time je već u drugoj ophodnji pokvario harmoniju, koju bi trebala da pruža šuma, i da nesvjesno u nama budi osjećaje udobnosti. Taj nam osjećaj u svim našim i ako ekstenzivno gospodarenim šumama manjka. Takova monotona šuma ne budi u čovjeku nikakav drugi osjećaj, doli osjećaj neke manjkavosti i nesklada, a još jedino što se u njoj vidi, jest rezultat jedne ophodnje — dobit. |