DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 11 <-- 11 --> PDF |
(odn. izrazu), nipošto pak naprama pogrešnom iznosu 2-j-d, a još manje naprama polovici ovoga potonjeg iznosa, kako to zahtijeva gj. šumarnik Hajek. Ovaj zahtjev g. šumarnika Hajeka, koji je sadržan u riječima „Ova diferencija ne smije prekoračiti određeni procenat p od srednje temeljnice," dvostruko je dakle neispravan. S kakovim rezultatom ovakovo izračunavanja postotne pogreške mora biti skopčano, svakom je jasno. Ako g. šumarniku Hajeku ovaj prikaz bludnje, u kojoj se nalazi, ne dostaje, evo mu još jednog i to markantnijeg. Znamo, da se postotni iznos (p) bilo kakove diferencije ili pogreške (d) izračunava po pravilu trojnom, pa to — kako vidimo — čini i sam, g. šnmarnik Hajek. Po tom pravilu imamo u jednoj jednadžbi četiri veličine, koje zajedno sačinjavaju razmjer. Jednadžba ta glasi dakle d :/=/>: 100. Uzmemo li, da je / pogrešni (dakle varijabilni) iznos stanovite dline, onda se ova jednadžba nipošto ne da ispravno riješiti, jer u njoj imamo tri varijabile. Jedina mogućnost za ispravno rijesenje njezino nastupit će samo onda, ako pod / uvrstimo pravi (t. j . konstantni) iznos te oline. Onda će naime svakome d točno odgovarati jedan p i obratno. Prema tome ne bi moje u raspravi o zaokruživanju promjera navedene formule trebale da glase onako, kako to želi g. šumarnik Hajek, već baš onako, kako sam ih tamo naveo. K članku „Moja tetivnica." Napisao prof dr. A. Levaković Prije nego predem na samu ocjenu ove „tetivnice,* moram istini za volju izričito označiti neispravnom tvrdnju g. šumarnika Hajeka, da je o n pronašao, konstruisao i u Sum. listu od g. 1900. str. 410. opisao promjerku, koja je poznata pod imenom „Pukova promjerka", te je po g. nadzorniku Puku opisana u Šum. listu od g. 1904., str. 22—28. „Tetivnica" g. šumarnika Hajeka i „jednokračna promjerka" g. nadzornika Puka skroz su različiti instrumenti, koji imaju samo jedno zajedničko svojstvo (vrlo sporedne |