DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 5     <-- 5 -->        PDF

uzgojimo na tim stojbinama bukovu šumu kao temeljnu sastojinu,
pogodujuć u njoj uzrastu lijepih, za tehničke svrhe
sposobnih bukovih stabala, a osim toga, mjesajuć u nju već
prema bonitetu tla i drugo drveće, koje daje vrijednu građu.
Od svih vrsti drveća mora se ponajviše pogodovati hrastu,
gdje je to samo moguće, a onda boru, a na višim položajima
i arišu. Ove tri vrste su svjetlo zahtjevajuće vrste
drveća sa rijetkom krošnjom, puštaju mnogo svjetla na tlo,
a to se mora spriječiti, da usčuvamo snagu tla. Zato se te
vrsti moraju uzgajati tako, da se u bukovoj sastojini za
vrijeme pripravnog sjeka provede jača sječa u mnogim
okruzima, na kojima ne posječemo jedino tanja stabla,
koja čine stanovitu zasjenu i zaštitu pomladku ovih vrijednih
vrsti (hrastu, boru ili arišu) u prvoj mladosti, u koliko ove
vrste tu zaštitu trebaju, a koje na tim okruzima grupimično
zasadimo tako, da svaka vrst dođe, već prema stojbini, na
posebni okrug. Osim grupimičnog mješanja ovih vrednih
vrsti, pomješaju se kod dalnjeg pomlađenja bukove sastojine
i stablimično neke brzo rastuće vrijedne vrsti, kao jasen,
brijest i borovac i dr.


Ako napomenute svjetlo-zahtjevajuće vrste, hrast, bor ili
ariš radi stojbine ne odgovaraju, treba mjesto njih uzeti
zasjenu podnašajuće četinjače. Neka se onda uzgoje grupe
od jele ili smreke, gdje im stojbina odgovara i u koliko se
kod smreke nije bojati crvene truleži, koja se često javlja,
ako ju na tlu poslije bukove sastojine uzgajamo, naročito u
blizini bazalta na ilovastoj podlozi. Dužnost je šumara, da
ove grupe i pojedina umetnuta stabla pravilno njeguje.


Grupe su velike 2 ara, a može ih biti na ha do 16,
u kom slučaju zapremaju do 7. cjelokupne površine. Obhodnja
temeljne bukove sastojine ustanovi se redovno
sa 60—80 godina, a umetnuta stabla za građu dobivaju redovno
dvostruku obhodnju temeljne sastojine t. j . 120—160
godina.


Mlade čiste bukove sastojine, koje se kane pretvoriti u
mješovite sastojine sa 60—80 godišnjom obhodnjom, treba
već u ranijoj dobi za tu pretvorbu pripravljati. Takove se
sastojine počmu ranije proređivati, i kod toga se bolje razvita
stabla stavljaju na slobodnija položaj, odstranjenjem
susjednih stabala. Stabla na slobodnijem položaju razviju veću