DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 46 <-- 46 --> PDF |
a slavonskim hrasticima nema primjera na cijelom svijetu. Nema razloga da Hrvatska i unapredak ne ostane centar naprednoga šumskoga gospodarstva u Jugoslaviji, a da to može biti, mora šumarska nauka imati svoje mjesto u sveučilištu. „Jugoslavenska njiva" broj 46. Dr. Gj. Nenadić. H. D. od 1. XI. 1919. donaša članak: Nacionalizacija bosanske šumske industrije i članak Šumske direkcije. U prvom članku navada, da je glavni direktor ministarstva šuma i rudnika g. dr. M. Vasić prigodom svog boravka u Zagrebu sazvao na dogovor šumske trgovce i kapitaliste, na kojem je iznio svoju osnovu o nacionalizovanju bosanske šumske industrije. Predlaže, da se tri najveća bosanska šumska poduzeća (Steinbeis, Ortner, Eisler i Teslić), kojima su ugovori otkazani, a koji posjeduju još neizrađene šume na površini od cea 200.000 rali, stupe u jednu tvrdku ria bazi dioničkog društva, koja bi sa domaćim kapitalom (oko 200,000.000) preuzela eksploataciju tih šuma. U debati su sudjelovali gg. barun Turković, ravnatelj Crnadak, Svrljuga, Velisavljević, Švarc, Pilepić, Šulej, Dajč, Binder, Selak i Dojković. Sam posao sastojao bi se iz velikog broja pilana i transportnih sredstava, velike tvornice pokućtva, tvornica celuloze, vagona. Tisuće domaćih radnika, duševnih i fizičk h, našli bi tu zarade. Dr. Vasić započeo je tom osnovom raditi onako, kako cijela naša javnost zahtjeva. Pred tom osnovom ne smije naša industrija uzmaknuti, a o pomanjkanju kapitala ne može biti govora. Tokom cijele rasprave opazila se kod svih prisutnih velika sklonost ovom [ rojektu. 2. U članku Šumske direkcije govor je o naumu Ministarstva šuma, da cijeli teritorij kraljevstva podijeli na 14 šumskih direkcija sa sjedištem u Zagrebu, Vinkovcima, Gospiću, Novom Sadu, Nišu, Negotinu, Čačku, Skoplju, Mitrovici, Mostaru, Tuzli, Sarajevu, Banjaluci i Ljubljani. Prva instancija bi bile kotarske šumarije neovisne od političkih oblasti, druga šumske direkcije, a treća ministarstvo. Direkcije su zamišljene sa velikim djelokrugom, jer bi osim personalija za ukazno osoblje i važnijih odredaba, koje su u vezi sa budžetom, skoro svi poslovi pripadali direkcijama. Direkciji u Zagrebu pripala bi sredina Hrvatske i Slavonije sa Medjumurjem i Prekomurjem, direkciji u Vinkovcima, istočni dio Hrvatske i Slavonije, a direkciji u Gospiću zapadni dio sa jednim dijelom Bosne i sjevernom Dalmacijom, a direkciji u Novom Sadu pripao bi jedan dio Srijema, cijela Bačka, Baranja i Banat te beogradski okrug. Pisac članka drži, da bi ove direkcije bile upravo savršeno smišljene, da nisu dirale danas u javnosti toli nepoćudnu političku administrativnu podjelu, te bi se cijela razdioba danas laglje i bržje provela, kada bi se direkcije barem za ovo prelazno vrijeme osnovale u sjedištima dosadanjih pokrajina. / |