DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 43 <-- 43 --> PDF |
tečaja proširilo svoje područje u smislu naprednom. A u tom smisln su već kod svih velikih kulturnih naroda vrata starih sveučilišta otvorena i primijenjenim naukama, koja imadu osnovu matematičkoprirodoslovnu. U te p k nauke idu i šumarske discipline bar toliko kao farmaceutski tečaj filozofskoga fakulteta, kojega slušači dugo nisu morali imati svjedodžbe zrelosti. Znam, da profesori beogradskog univerziteta nijesu prije, a ni danas ne misle kao njihovi zagrebački kolege filozofskog fakulteta, da u sveučilište ne pripadaju primijenjene nauke. Tehnički fakultet beogradskog univerziteta odgojio je mnogo vrsnih inžinira, koji su po bivšoj Srbiji sagradili mnogo cesta željeznica mostova i kuća. Samo modernim sveučilištima imadu narodi zahvaliti svoj veliki napredak na svim poljima života To su dobro znali profesori beogradskog univerziteta, pa su objeručke g. 1910. prihvatili zakon o otvorenju poljoprivrednoga fakulteta. Pa kada se u beogradskom univerzitetu može gospodarska i šumarska nauka preda1 ati, zašto to ne bi bilo moguće i u zagrebačkom? Zar bi bolje bilo, da je gospodarska i šumarska nastava u našoj državi različito organizirana? U Beogradu, a ne u Zagrebu je odlučeno, da se otvori gospodarskošumarski fakultet u zagrebačkom sveučilištu. Prije nego prijedjem na to, da dokažem, zašto je na bolje rješenje šumarske i gospodarske nastave takovo, da se otvorio gospodarsko-šumarski fakultet, držim potrebnim da ukratko predočim historijski razvitak toga pitanja. U drugoj polovici 19. stoljeća predavala se šumarska nauka u Njemačkoj: 1. u sveučilištu u Giessenu; 2. u politehnici u Karlsruheu i u Braunschweigu ; 3. u izoliranim šumarskim akademijama u Ebersvvaldu, Aschafenburgu, Tharandtu, Hohenheimu i u Eisenachu. U Hohenheimu i Tharandtu predavalo se šumarstvo zajedno s gospodarstvom. U bivšoj Austro-Ugarskoj : 1. u šumarskoj akademiji u Mariabrun kraj Beča; 2. u madžarskoj šumarsko-rudarskoj akademiji u Selmeczhany i 3. u Hrvatskoj u gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, koje je otvoreno 19. studenoga 1860. Ta samostalna šumarska učilišta počela su se u šezdesetim godinama napuštati i u glavnom pripajati drugim visokim školama (sveučilištima i tehnikama), jer su se u to doba počeli na šumare stavljati sve veći i veći znanstveni zahtjevi, budući da je narodnogospodarska važnost šuma postajala sve veća i veća. Kod svakoga pojedinoga načina rješavanja pitanja više šumarske obuke odlučivali su ovi momenti; množina šuma, intenzitet šumskoga gospodarenja i financijske prilike dotičnoga naroda. Pitanje uredjenja šumarske nastave rješavalo se duži niz godina, dok nije g. 1874. skupština njemačkoga šumarskoga društva u Freiburgu zaključila skoro jednoglasno (od 369 učesnika sa 354 glasa), da se šumarska nastava prenese u sveučilišta. Praktični se rezultat toga zaključka odmah pokazao, jer je u Austriji g. 1875. dokinuta šumarska akademija u Mariabrunnu i šumarska nastava prenesena u novosnovanu visoku školu za kulturu tla u Beču, a njeno ustrojenje |