DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Seljaci, u koliko nemaju nikakovog prava na šumu, moraju ga dobiti. Oni, koji imaju svoje šume, nemaju ih dosta, te će za neko vrijeme ostati bez njih. Sadašnje njihovo vlasništvo zapravo je prividno, jer je posve ograničeno, oni su samo u posjedu, te im je u većini slučajeva svejedno, tko je formalno vlasnik, ali im je bezuvjetno nužno da sa osigurani građevnim i ogrjevnim materijalom i pašom. Temeljitom provedbom agrarne reforme, ako se bude provodila za one, koji imaju danas svoje šume, u formi revizije segregacije šumske služnosti, nestat će na primjer u Hrvatskoj i Slavoniji državnih i veći dio privatnih šuma. Osim pravih privatnika i države malo koja šumska seljačka korporacija može imati čistih dobitaka, jer i onako gotovo sve naglašavaju i dokazuju svoju pasivnost. Čisti dobici su prividni, te idu pod naslov nepotrošive glavnice. Ako dobiju agrarnom reformom više šuma, dobitak ide na račun potomstva. Od svih državljana 80°/0 su seljaci, kojima je svima zajamčeno pravo na šumu. Državna će vlast najstrože nadzirati gospodarenje sa seljačkim šumama, što više, ide za tim, da njima državni organi upravljaju, jer je bitnost šume takova, da isključuje neograničenu slobodu vlasništva; šuma ne može biti roba, kojom se po volji trguje kao proizvodima ljudskih ruku, jer je šuma proizvod prirode. U svojoj smo slobodnoj demokratskoj državi, koja ne može izrabljivati narod kao što to zna tuđinska vlast da Čini. Tri faktora proizvodnje: priroda, rad, kapital, razvijaju se u takvom omjeru, da rad dolazi na svako važnije mjesto, jer široke mase u borbi protiv pojedinaca teže u svom interesu za tim, da se priroda, zemljište i kapital oslobode ropstva ličnog vlasništva, da postanu svojina sviju nas. Idemo u susret socijalizaciji, pa ne znam, koji bi temeljni razlozi preostali za to. da se šume ne proglase vlasništvom skupnosti. Ako naša država bude slobodna i demokratska samo po formi, a u stvari da široke mase naroda budu pojedincima i dalje objektom za eksploataciju, onda se kao patrioti moramo boriti protiv podržavljenja svim mogućim i dopustivim razlozima. Možda će biti i sumnje, da će različne vlade po svojim državnim Šumskim organima podržavati svoju vlast, odnosno iskorišćavati vlast s pomoću šuma, drvosjeka, branjevina, paše, pogodujući odnosno dolazeći u sukob s narodom. No tomu ćemo se samo onda ukloniti, ako naše šumsko gospodarstvo posve organizujemo i uredimo, ako budemo voljni i kadri da javnost trajno uvjerimo o važnosti šuma, ako dignemo šumarstvu ugled, te očuvamo šume od napadaja sa strane političara. — Tad nam ne će i ovi sitniji razlozi nasuprot općim, velikim razlozima govoriti za to, da se još za sada ne podržavi šumska uprava. Tko je nadležan za rješavanje tih ili sličnih prijedloga? Državna vrhovna vlast sa svojim autoritetom. U nužnom eksi§tentnom . |