DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 37 <-- 37 --> PDF |
neka gorivo, neka građu); 5. mnogo manje intenzivno šumsko gospodarstvo, koje nastaje poslije diobe (pretvorbe uzgoja visokog u sitni, snižavanje ophodnje, otpuštavanje premladih nasada) ; 6. niži kulturni niveau naroda; 7. obećana sloboda općinama i dosadašnji mali opseg općina; 8. znatni gubici materijala (lugarnice, druge zgrade, naprave za uzgoj, uređenje, uporabu); 9. uništenje i onako slabog lova i ribarstva; 10. manji broj razumnih seljaka, koji ne vide dobra u diobi, sjećajući se diobe u Krajini/ a znajući za današnji poguban odnos seljaka prema šumi. * Uvjeren sam, da ćemo se svi bez razlike stručnjaci složiti u tom, da šumska uprava uopće dođe u državne ruke. Nesamo općine, nego i krajiške imovne općine jurističke su osobe, koje po općenitim načelima, a po tom i po zakonskim ustanovama stoje pod osobitim nadzorom državne vlasti i to s razloga trajnosti svrhe. Kod jurističkih osoba, n. pr. kod općina, kojima je svrha bliže javnim uredbama, nadzor je važniji, a što se svrha zajednice više približuje privatno pravnim odnošajima to manji može biti ovaj nadzor, na primjer kod imovnih općina. (Po predavanju dra. Egersdorferć). Francuski sustav stavio je sve općinske šume pod državnu upravu. Ali od nadzora do uprave velik je korak. Ako država uzme upravu u svoje ruke, otpada nadzor. Nema danas u tom sumnje, da šuma ima javni karakter, koji stoji nad privatnim interesima. S drugom vrstom vlasništva može se slobodno neograničeno gospodariti, dok neograničeno raspolaganje šumom s obzirom ni eksploata iju osobito zlo.djeluje nesamo na najbližu okolicu, koja je vlastništvo i drugih stranaka, već djeluje i na prostorom udaljene krajeve i na opće dobro (oštećuje poljodjelstvo, obrt, trgovinu, uma njuje vodostaje, brodivost voda, prouzročuje poplave, uništava plod nost tla, pogoršava klimu itd.). Zato po dru. Danckelmannu takvi javni značaj šuma, u vezi sa svojom osebujnom karakteristikom šumskog gospodarstva, s dugim gospodarskim razmacima vremena, s polaganim stvaranjem, a brzim uništavanjem kapitala stvara nacionalno-ekonomski razlog da bude državni, općeniti posjed i stvara pravni naslov, da država oduzme i ograniči šumsko vlasn:štvo. Nema još strogo utvrđenih principa za ustanovljenje međa između privatnog i javnog prava, što se tiče šumskog vlasništva. Nesamo znanost već i novija judikatura priznala je izuzetni položaj šumskog vlastništva i potrebu da ga država ograniči. Tako misle nacionalni ekonomi Roscher, Rou, Wirth, v. Stein, a osobito glasoviti Bluntschli, kad kaže: „Das Waldeigenthum lediglich nach dem rômischen Begriffe des willkurlichen Sondereigenthums bemessen, heisst die Nat r dts Waldes verkennen und die dauernden Interessen der auf einander folgendea Geschlechter der Laune und dem Missbrauch der momentanen Spekulanten hinopfern. Fur den Wald passt |