DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 15     <-- 15 -->        PDF

se troškovi njenog osnivanja i njege, a povišuje se renta,
proširuje se naš znanstveni djelokrug i podiže socijalni položaj
šumara, bez njega postaje šumar šumski zanatlija.


PostavivŠi uzgoj šuma na (prirodno) znanstveni temelj,
rezultira nam samo jedn a teorija uzgoja šuma, buduć su
ovi prirodni zakoni za sve vrste drveća jednaki; uzgo j
šuma,temeljen na prirodnim zakonima jest internacionalan
; različni su samo materijalni interesi, koje u
čovjeku bude šumski produkti, kano konačno i svrha gospodarenja
; različni su praksa i umjeće osnutkom šuma te
njenim uzgojem i njegom udovoljiti svim mogućim oblicima
ekonomskih principa jedne šume.


Tko kod toga zaboravlja na temelje prirodnih zakona,
držeć na umu samo princip najviše dobiti, kao što je današnje
gospodarenje čislom sječom sa umjetnim osnivanjem
novih sastojina, griješi proti naravnom principu potrajnosti
boniteta tla i vrstama drveća; tko opet jednostavno taj
princip naravi nastoji da zadrži, kako je to pokušao K.
Gayer u svojem hrpimičnom osnivanju mješovitih sastojina
naravnim načinom, oštećuje rentu.


Dugi niz vremena nastojao je ...., da sasma drugim
tragom pronađe zlatnu sredinu gospodarenja, koje će zaštićivati
pravo današnjeg uživaoca, t. j . najvišu rentu, kano i
pravo nasljednika, našto oni bezuvjetno pravo imadu, t. j .
čuvati im neoslabljenu snagu tla i vrsti drveća. Svoje prijedloge
iznesao ..^ .... u knjizi Waldbau, u kratko sastavljenom
odsjeku „Šuma malih sastojina" (Kleinbestandswald)
Da li je navedeno sa stanovišta uzgoja i tehnike
uređenja šuma ispravno, neka pokušaju oni, koji zato imadu
moć.


*


* *


Preborna šuma (Plenter-Femelwald), koja je prašumi
najsličnija, nije u pravom smislu riječi ništa drugo, nego
gospodarenje na najmanjoj površini, jerbo se na jednom
stalnom bonitetu stisnuše samo njemu odgovarajuće vrste
drveća, sa svim svojim dobnim razredima, zapremajući tako
najmanju moguću površinu. Čistine veće od jedne grupe ne
mogu postojati ; pomlađenje je naravno u t. zv. prebornom