DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 14     <-- 14 -->        PDF

samo se u tu svrhu ima veličina zaokruženja izračunavati
pomoću najmanjega u sastojini zastupanoga prsnoga promjera.
Obzirom na to dozvoljeno je u starim sastojinama,
da se uzme p — 1, pak nam onda formula //. prelazi u još
jednostavniju formulu


Želimo li sastojinu kubisati pomoću koje skrižaljke
obličnih brojeva ili drvnih masa, to ćemo se kod zaokruživanja
promjera prigodom klupovanja ravnati po graduisanju
prsnih promjera u dotičnoj skrižaljki. Budući da zaokružbene
promjerke same po sebi nisu uporabive za izbor i klupovanje
primjernih stabala, to bi dobro bilo, kad bi se one
konstruisale tako, da se na jednoj (gornjoj) strani ravnala
nalazi zaokružbeno razdjeljenje, a na drugoj (donjoj) strani
obično centimetričko razdjeljenje.


v


Suma malih sastojina,


t.
j. prijedlozi za gospodarenje šuma, koje će
više odgovarati prirodnim zakonima i renti.
Iz Mayrovog djela „Waldbau", preveo A. Leustek, šumar grada Zagreba.


Praksa imade previše samopouzdanja u sebe, što očituje
riječima „pokusi u struci vrijede više nego li ikakova
teoretska istraživanja i zaključci", te sa nekim prijezirom s
visine gleda na svaku teoriju uzgoja, koja se temelji na prirodnim
zakonima.


Ovo je uzrok, što još mnogi stručnjaci zapadnu u pogriješke,
čim ih sudbina sastavi sa novim djelokrugom, novom
vrsti drveća i stojbine, počinjuć opet od početka, t. j .
pokusima, što je samo posljedica nepoznavanja teorije uzgoja
šuma ili predrasuda naprama predšasniku ili susjedu,
ili protiv teorije i prakse susjednih zemalja, protiv drugih
vrsta drveća, bile one domaće ili strane.


Samo u teoretskom uzgoju šuma, koj imade svoj temelj
u prirodnim zakonima, udružuju se svi pojavi i uspjesi znanstvenog
istraživanja i prakse u jednu harmoničnu i logičnu
cjelinu ; njegovim razvitkom podiže se cijena šumi, umanjuju




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 15     <-- 15 -->        PDF

se troškovi njenog osnivanja i njege, a povišuje se renta,
proširuje se naš znanstveni djelokrug i podiže socijalni položaj
šumara, bez njega postaje šumar šumski zanatlija.


PostavivŠi uzgoj šuma na (prirodno) znanstveni temelj,
rezultira nam samo jedn a teorija uzgoja šuma, buduć su
ovi prirodni zakoni za sve vrste drveća jednaki; uzgo j
šuma,temeljen na prirodnim zakonima jest internacionalan
; različni su samo materijalni interesi, koje u
čovjeku bude šumski produkti, kano konačno i svrha gospodarenja
; različni su praksa i umjeće osnutkom šuma te
njenim uzgojem i njegom udovoljiti svim mogućim oblicima
ekonomskih principa jedne šume.


Tko kod toga zaboravlja na temelje prirodnih zakona,
držeć na umu samo princip najviše dobiti, kao što je današnje
gospodarenje čislom sječom sa umjetnim osnivanjem
novih sastojina, griješi proti naravnom principu potrajnosti
boniteta tla i vrstama drveća; tko opet jednostavno taj
princip naravi nastoji da zadrži, kako je to pokušao K.
Gayer u svojem hrpimičnom osnivanju mješovitih sastojina
naravnim načinom, oštećuje rentu.


Dugi niz vremena nastojao je ...., da sasma drugim
tragom pronađe zlatnu sredinu gospodarenja, koje će zaštićivati
pravo današnjeg uživaoca, t. j . najvišu rentu, kano i
pravo nasljednika, našto oni bezuvjetno pravo imadu, t. j .
čuvati im neoslabljenu snagu tla i vrsti drveća. Svoje prijedloge
iznesao ..^ .... u knjizi Waldbau, u kratko sastavljenom
odsjeku „Šuma malih sastojina" (Kleinbestandswald)
Da li je navedeno sa stanovišta uzgoja i tehnike
uređenja šuma ispravno, neka pokušaju oni, koji zato imadu
moć.


*


* *


Preborna šuma (Plenter-Femelwald), koja je prašumi
najsličnija, nije u pravom smislu riječi ništa drugo, nego
gospodarenje na najmanjoj površini, jerbo se na jednom
stalnom bonitetu stisnuše samo njemu odgovarajuće vrste
drveća, sa svim svojim dobnim razredima, zapremajući tako
najmanju moguću površinu. Čistine veće od jedne grupe ne
mogu postojati ; pomlađenje je naravno u t. zv. prebornom




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 16     <-- 16 -->        PDF

sklopu (Femelschluss). Ovaj naravni praoblik šume smatra
uređenje šuma danas, a držalo ga je, težeći za geometrijskim
figurama u šumi, još i u prošlom stoljeću kano neki chaos
ukojtreba gospodarenjem uvesti neki red, propisujuć kod pomlađenja
sječu stabala na velikim površinama i to kod čiste
odstranjenjem sviju stabala u jedanput, a kod oplodne sječe
postupičnim odstranjenjem stabala u kratkom vremenu. Na
ovaj način izginuše preborne šume nizina i brežuljaka, dapače
i visokogorja, a njih zamijeniše jednako stare šume
najvećih dimenzija. Ovaj prvi prelaz od prebornih šuma,
punih pomladka, k jednoličnoj visokoj šumi, bijaše veoma
lagan ; osnivanje pako šuma slijedećih generacija provađa
se već pod većim poteškoćama tako, da nam neizbježivo
umjetno pomlađenje donosi i povećane izdatke. Prelazom iz
preborne šume k jednakodobnoj visokoj šumi sa velikim
sastojinama dobili smo i teških opasnosti, te nam preborna
šuma još i danas služi idealom održanja vrste drveća, dobrote
tla i sigurnosti napram prirodnim nepogodama. Povratiti
se opet k njoj je danas više nemoguće, jer ne odgovara
zahtjevima današnjeg rentovnog šumskog gospodarstva. Samo
šume, koje su u stanju prelaza iz prašume, koje su tržištem
i osobljem siromašne, što opet dovodi do pomanjkanja intenzivnog
gospodarenja, bivaju podvržene periodičkom prebornom
gospodarenju. U napučenim kulturnim zemljama treba
rentabilitet kano izraz sposobnosti šuma sve više da istupa,
a rentovno t. j . racionalno gospodarstvo mora nastojati, da
jednim kompromisom udovolji u jednu ruku ekonomskim
principima korisnim čovjeku, a u drugu ruku zakonima stvarajućih
prirodnih sila.


Najjednostavniji i najudobniji način gospodarenja, čista
sječa , opravdan je samo sa stanovišta rentabiliteta, zanemaruje
ali sasma zahtjeve prirode, što ne ostaje nekažnjeno,
a potvrda zato jesu teške šumske katastrofe ; ova istiskuje
iz šume razne vrste drveća u korist nekih malobrojnih,
umanjujuć tako polagano, ali tim sigurnije dobrotu tla (bonitet).


Gayer i C. Wagner zapostavljaju čistu sastojinu mješovitoj,
nastojeć time svaki na svoj način postignuti naravno
pomlađenje i mješovitu sastojinu, ali nisu posve uspjeli.


Hoćemo li na put stati razgranjenosti i zlim stranama
čistih sastojina, moramo zlo sa korjenom iščupati, a to je ure




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 17     <-- 17 -->        PDF

đenje šuma, čiji upliv spriječava slobodan, prirodi odgovarajući
postupak sa šumom u prošlosti i u sadašnjosti. Razdioba
šuma mora se promijeniti s razloga, koji
svoj temelj imadu u zakonima prirode, dok se sa
uzroka, koji su čisto financijalne naravi, treba
da zadrži čista sastojina.


Podjela u odjele može se sa upravno-tehničkih uzroka
pridržati, odsjeke (današnju sastojinu) treba još jednom podijeliti
u sastojine velike 0*3—3 hektara, dakle u mal e
sastojine, koje treba da budu stalni gospodarski
oblici ; svaka mala sastojina sastoji se iz drug e vrsti
drveća, ali je sama za sebe čist a sastojina. Gdje nam
uvjetuje oblik stojbine, kano gorje i visokogorje, pjeskovito
tlo, hladno tlo i hladna klima, da se jedna te ista vrst drveća
u malim sastojinama jedna na drugu priključuje, to
može i ova jedinica doseći veličinu od 5 hektara ; no kod
toga bi bilo poželjno, da se ovakove susjedne sastojine
međusobno razlikuju većom diferencijom u starosti.


Sve male sastojine osnivaju se i uzgajaju (proreda i
pogala) tako, da pod nje možemo u dobi između 40.—50.
godine podsaditi sjenu ili polusjenu podnoseću vrst drveća
(posljednju samo pod svjetlo ljubeću vrstu drveća). Podstojna
se sastojina razvije dobro do popunidbene (Full u. Triebholz)
samo na najboljim bonitetima i pod svjetlo ljubećom
vrsti drveća; u ovom pako slučaju treba zaostali
dio podstojne sastojine, kano suvišan trošač tla odstraniti
svagdje gdje nije bezuvjetno potreban. Ako li se podstojna
sastojina toliko razvije, da prijeti prerasti sjenu ili polusjenu
tražeći glavnu sastojinu, stavimo ju jednostavno na panj.
Podstojnom sastojinom ostvarujemo si sve prednosti obzirom
na tlo u istoj mjeri, kano što nam to čini i sama mješovita
sastojina, bez da nam ona u krošnje vrijedne sastojine zadire.


Progalni sjekovi u drugoj polovici ophodnje štite nas
proti prirodnih nepogoda. Kraft i drugi drže, da se pro-
gale moraju postepeno toliko pojačati, da se na taj način
sastojina sama od sebe naravno pomladi. No naravno pomlađenje
u toj dobi je prerano, jer taj pomladak smeta kod
njege sastojina, usporava uporabu stare sastojine, te bude
kod izvlačenja i izradbe iste i sam oštećen, buduć je prevelik.
Malom sastojinom hoće se predusresti




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Š54


preranom pomlađenju i to pomoću podstojne
sastojine. E. André je 1832. godine kazao
slijedeće: Tko svoje šume pravilno proređuje, ne treba
se bojati bure, a pomladenje može imati kada i kako on
hoće.


Smjesom raznog drveća, nastalom u šumi pomoću malih
sastojina postignemo, da kalamiteti, nastali insektima,
snijegom, burom, ne prelaze granica jedne male sastojine.


Pomladenje je naravno pod zastorom, te nam donaša i
sve prednosti istog, ali bez onih njegovih velikih pogriješaka
otezanja i nejednoličnosti. Vrijeme pomlađenju može odrediti
uređenje šuma ; ono će malu sastojinu naći za to uvijek
spremnom. Slobodno stojeće staro stabalje rodi ćešće i bo


. gatije plodom, dok podstojna sastojina čini, da je tlo za
primanje sjemena uvijek spremno. Od stabalja male sastojine
moraju se u rodnoj godini polovica njih isjeći i panjeve im
iskrčiti i to na jednom njenom dijelu ili na čitavoj površini
nakon opadanja sjemena kod omorike i bora također kratko
vrijeme prije opadanja sjemena), podstojnu sastojinu treba
isto iskrčiti, u koliko nam se ne čini potrebna za zaštitu
pomlađenja. Gdje krčenjem tlo za pomladenje nije dovoljno
pripravljeno, može se to posebnim spravama učiniti. Sva bi
naša dosadanja iskustva naravnog pomlađenja morala biti
lažna, ako se ovim načinom ne bi čitava površina temeljito
naplodila. Jednom ili dvjema sječama odstrani se stara sastojina
sasma, a pomladenje male sastojine može biti u 5—6
godina dovršena. Eventualno zaostali dio podstojne sastojine,
koja je služila kano zaštita, neka se isiječe, iza kako je njoj
namijenjenu zadaću ispunila. Gdje je nadopunjenje potrebno,
neka se to učini sa istom vrsti drveća. Ovaj način naravnog
pomlađenja je brz, siguran i lagan, te tako odgovara svim
zahtjevima, koji se stavljaju na jedan uzgoj šuma, koji se
temelji na renti i zakonima prirode.


Prvi prigovor protiv tog novog gospodarenja bit će,
da veličine površina malih sastojina zahtijevaju veliku množinu
puteva i prosjeka. Promatramo li današnja šumska gospodarstva,
u kojih njega pomladka, t. j . prorede i progale
stoje na visini današnjih zahtjeva, vidimo, da ista nisu bila
prisiljena današnje sastojine prosjeci, i tim načinom njihove
najdublje dijelove učiniti pristupačnima. Veličin a povr




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 19     <-- 19 -->        PDF

šine sastojina je kriva, da se u njima ne
provađa u prvoj mladosti njega, a u dobi
letvenjaka odgovarajuća proreda. U pomanjkanju
puteva, mnogi šumski kompleksi ne odbacuju rente.
U intenzivnom gospodarstvu prosjecaju već danas sastojine
mnogobrojni šumski putevi, većinom nastali pukim slučajem
i bez svrhe. Suma malih sastojina odstranjuje po mogućnosti
sve puteve, koji bi prosjecali samu sastojinu, premještajuć
ih na rubove isto Većinu ovih puteva ne treba prosjecati i
izgraditi, oni nastaju sami od sebe dodirnom linijom dviju
sastojina raznovrsnog drveća. Nesmije se dozvoliti, da se
ovako nastali putevi u računu površina izluče kano neproduktivna
površina, kano što nisu neproduktivne korijenjem
isprepletene praznine i dodirni rubovi unutar jedne šume,
nastale dodirom dviju raznih vrsta drveća. Neproduktivnim
označujemo one puteve, koji su usljed trajne izradbe postali
nepristupačni korijenju drveća i produkciji drvne gromade.
Prosjecanje prosjeka u šumi malih sastojina nije nužno,
buduć već jednu od druge dostatno dijeli sama raznovrsnost
drveća. Prosjecanje širokih prosjeka u svrhe lova, ne bi se
smjelo propisati jednoj gospodarstvenoj šumi. Da će šumom
malih sastojina lov uopće biti prikraćen ne može ni moderan
šumar-lovac, kano što ni zastarjeli lovac-šumar ustvrditi.


Uzgoj vrsti drveća u malim sastojinama mora odgovarati
uzgoju šuma na temelju prirodnih zakona a ujedno postignuti
rentu, kojoj se nadamo. Prvi uslov zahtijeva, da sve
vrste drveća, dapače i one dosada zanemarene uzgajamo na
bonitetima, koji njima odgovaraju, čime postignemo, da nam
r el ief vrs t a dr ve ća točno predočuje relief
boniteta tla u šumi; gdje je bonitet jednak i zaprema
veće površine, može se malim sastojinama podati pravilan
četverokutni oblik; rentabilitet nam regulira odnošaj između
vrsta drveća, koje dolaze u obzir na jednom bonitetu, davajuć
prednost onoj vrsti, koju sadašnjost drži najvrednijom
i koja će prema tome donijeti najveću rentu.


Dalje će se prigovarati, da će kartografičko prikazivanje
šume malih sastojina biti veoma teško ili možda nemoguće.
To može da bude! U bavarskim gospodarskim pravilima
zahtijeva se dapače upisivanje svake pomladne grupe u
jednoj sastojini. Tko iz principa poveća veličinu grupe do




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 20     <-- 20 -->        PDF

356


0´3 hektara, imade već šumu malih sastojina. Uređenju šuma
treba prepustiti, da se snađe s ovim novim jedinicama, koje
sebi za volju nešmije da odstrani ili da ih zanemari. Očevidno
raste potreba i uporaba malih sastojina, čim je toplija klima,
čim je bolje tlo i čim je veča množina vrsta drveća, koje
šuma u sebi krije, a zaslužuju, da ih se uzgaja. U amerikanskoj
šumi, bogatoj na vrstama drveća, može se oblikom
šume malih sastojina najbolje predočiti prvo, uzdržanje raznih
vrsta, a drugo, osnivanje i uzgoj tih sastojina. C. A. Schenk
u Biltmore kaže u svojoj Silviculturi 1904: „Amerikanski
šumari ne će dugo vremena imati prilike provađati prorede."
Gdje bi za uzdržanje željenih vrsta u borbi protiv premoćnih
nepotrebnih stabala bile nužne prorede, morati će izostati,
s razloga veličine površina, skupoće radnih sila, množine
korova i što se tako dobiveni materijal ne će moći odpremiti.
Skupocjene će vrste drveća biti opet potištene od velikog
broja manje vrijednih. Ovaj problem riješava samo
čist a sast o j i n a, kojoj je preteča čista sječa sa umjetnim
osnivanjem sastojina sadnjom biljaka ; malom sastojinom
ograničujemo čiste sastojine na prostor, koj im dozvoljava
zakon prirode, osjegura nam uzdržanje vrijednih vrsta drveća
i omogućuje provedbu čišćenja, prorede i prozrake. U šumi


druge generacije može se istom misliti na naravni način
pomlađenja ovih malih sastojina.


Za istočno azijsku šumu, kano najbogatijoj vrstam?
vrijedi to isto. Svi tamo poduzeti pokusi naravnog pomlađenja
u grupama, u smislu Geyerovom nisu uspjeli radi prevladanja
manje vrijednih vrsti drveća (korov), prije svega
bambusa, kano što i u nemogućnosti, da se očekivana renta
šume ne potroši njenim vlastitim uzgajanjem, braneći plemenitu
vrst drveća od korova. Samo čistom sječom i
bezodvlačnim pošumljenjem površine male
sastojine sa jednom vrsti drveća, može se postići
uspješna borba protiv svih manje vrednih vrsti drveća, a
njega može bit tim laglja i jeftinija.


Prije svega trebalo bi provesti pošumljenje pustih površina,
stepa, perija, pješćara i močvara po sistemu malih
sastojina; odgoj za pomlađenje pruža nam uz druge prednosti
još i tu da će nam kasnije provađanje pomlađenja bez
čiste sjeće zapriječiti ponovno opustošenje površine.


/




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 21     <-- 21 -->        PDF

35?


Kako primjeri pokazuju, može se šuma malih sastojina
sastavljena od uskih pruga, upotrijebiti i za strmije stojbine,
dapače i u visokogorju ; ona izvršuje zahtjeve zakona zaštitne
šume i dozvoljava posjedniku pravilnije i rentabilnije iskorišćivanje
njegove šume.


Dugo će vremena biti potrebno, dok ovi prijedlozi za
novo šumsko gospodarenje, kojemu ne manjka primjera ni
u literaturi a ni u prirodi, nađu odziva i oživotvorenja. Ovo
novo gospodarenje šumom znači pregaranje mnogoga što je
jednostavno i lagodno, kano što je čista sječa i prorede
p.otištenog dijela sastojine, te konačno šumske vrtove i njihovu
njegu; ona znači kraj prednostima pojedinih omiljelih
vrsta drveća i kulturnih metoda, te osuđivanje drugih vrsta ;
donaša nam pako veću dobit drvne mase razne kvalitete u
kraćem vremenu, smanjenje troškova kod osnutka i uzgoja
šuma, podržavanje dobrote tla, zaštita pomladka, pravovremeno
uživanje stare sastojine, povratak dosada zabačenih i
zanemarenih vrsta drveća, sigurnost šume proti svim mogućim
prijetećim opasnostima, a milijonima ljudi, koji posjećuju
šumu, daje ona priliku, da se u njoj odmore i nauže ljepota,
koje im pruža estetska raznolikost vrsta drveća i povratak
pernatih stanovnika, koji bijahu jednoličnom šumom protjerani
iz svog naravnog doma.


Osobne vijesti.


Promjene u šumarskoj struci. Ministar šuma i rudnika ime
novao je šumarsko inž. pristava Ivana Maruzzia šumarskim inženjerom,
šumarske inženjere Vilima Piršića i Andriju Peruši
ć a šumarskim nadinženjerima, a šumarsko- inženjerskog praktikanta
Josipa Boro šića šumarsko inženjerskim pristavom; nadšumara
taksatora Jovu Lazića šumarnikom u VIII. činovnom razredu kod


II. banske imovne opštine; kotarskog šumara Franju Ivica nadšumarom
u IX činovnom razredu kod brodske imovne opštine; kotarskog
šumara Milana Kosa nadšumarom u IX. činovnom razredu
kod otočke imovne opštine; kotarske šumare Milana CrnadkaZlatka Tur kalja nadšumarima u IX. činovnom razredu kod ogulinske
imovne opštine; kotarskog šumara Ivana Mur gica nadšumarom
u IX. činoveom razredu kod slunjske imovne,opštine; apsolventa
šumarske akademije zagrebačke Georgija Šooša privremenim
šumarskim povjerenikom u X. činovnom razredu kod kr. kotarske
oblasti u Križevcima; apsolventa visoke poljoprivredne škole u Beču