DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 14 <-- 14 --> PDF |
samo se u tu svrhu ima veličina zaokruženja izračunavati pomoću najmanjega u sastojini zastupanoga prsnoga promjera. Obzirom na to dozvoljeno je u starim sastojinama, da se uzme p — 1, pak nam onda formula //. prelazi u još jednostavniju formulu Želimo li sastojinu kubisati pomoću koje skrižaljke obličnih brojeva ili drvnih masa, to ćemo se kod zaokruživanja promjera prigodom klupovanja ravnati po graduisanju prsnih promjera u dotičnoj skrižaljki. Budući da zaokružbene promjerke same po sebi nisu uporabive za izbor i klupovanje primjernih stabala, to bi dobro bilo, kad bi se one konstruisale tako, da se na jednoj (gornjoj) strani ravnala nalazi zaokružbeno razdjeljenje, a na drugoj (donjoj) strani obično centimetričko razdjeljenje. v Suma malih sastojina, t. j. prijedlozi za gospodarenje šuma, koje će više odgovarati prirodnim zakonima i renti. Iz Mayrovog djela „Waldbau", preveo A. Leustek, šumar grada Zagreba. Praksa imade previše samopouzdanja u sebe, što očituje riječima „pokusi u struci vrijede više nego li ikakova teoretska istraživanja i zaključci", te sa nekim prijezirom s visine gleda na svaku teoriju uzgoja, koja se temelji na prirodnim zakonima. Ovo je uzrok, što još mnogi stručnjaci zapadnu u pogriješke, čim ih sudbina sastavi sa novim djelokrugom, novom vrsti drveća i stojbine, počinjuć opet od početka, t. j . pokusima, što je samo posljedica nepoznavanja teorije uzgoja šuma ili predrasuda naprama predšasniku ili susjedu, ili protiv teorije i prakse susjednih zemalja, protiv drugih vrsta drveća, bile one domaće ili strane. Samo u teoretskom uzgoju šuma, koj imade svoj temelj u prirodnim zakonima, udružuju se svi pojavi i uspjesi znanstvenog istraživanja i prakse u jednu harmoničnu i logičnu cjelinu ; njegovim razvitkom podiže se cijena šumi, umanjuju |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 15 <-- 15 --> PDF |
se troškovi njenog osnivanja i njege, a povišuje se renta, proširuje se naš znanstveni djelokrug i podiže socijalni položaj šumara, bez njega postaje šumar šumski zanatlija. PostavivŠi uzgoj šuma na (prirodno) znanstveni temelj, rezultira nam samo jedn a teorija uzgoja šuma, buduć su ovi prirodni zakoni za sve vrste drveća jednaki; uzgo j šuma,temeljen na prirodnim zakonima jest internacionalan ; različni su samo materijalni interesi, koje u čovjeku bude šumski produkti, kano konačno i svrha gospodarenja ; različni su praksa i umjeće osnutkom šuma te njenim uzgojem i njegom udovoljiti svim mogućim oblicima ekonomskih principa jedne šume. Tko kod toga zaboravlja na temelje prirodnih zakona, držeć na umu samo princip najviše dobiti, kao što je današnje gospodarenje čislom sječom sa umjetnim osnivanjem novih sastojina, griješi proti naravnom principu potrajnosti boniteta tla i vrstama drveća; tko opet jednostavno taj princip naravi nastoji da zadrži, kako je to pokušao K. Gayer u svojem hrpimičnom osnivanju mješovitih sastojina naravnim načinom, oštećuje rentu. Dugi niz vremena nastojao je ...., da sasma drugim tragom pronađe zlatnu sredinu gospodarenja, koje će zaštićivati pravo današnjeg uživaoca, t. j . najvišu rentu, kano i pravo nasljednika, našto oni bezuvjetno pravo imadu, t. j . čuvati im neoslabljenu snagu tla i vrsti drveća. Svoje prijedloge iznesao ..^ .... u knjizi Waldbau, u kratko sastavljenom odsjeku „Šuma malih sastojina" (Kleinbestandswald) Da li je navedeno sa stanovišta uzgoja i tehnike uređenja šuma ispravno, neka pokušaju oni, koji zato imadu moć. * * * Preborna šuma (Plenter-Femelwald), koja je prašumi najsličnija, nije u pravom smislu riječi ništa drugo, nego gospodarenje na najmanjoj površini, jerbo se na jednom stalnom bonitetu stisnuše samo njemu odgovarajuće vrste drveća, sa svim svojim dobnim razredima, zapremajući tako najmanju moguću površinu. Čistine veće od jedne grupe ne mogu postojati ; pomlađenje je naravno u t. zv. prebornom |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 16 <-- 16 --> PDF |
sklopu (Femelschluss). Ovaj naravni praoblik šume smatra uređenje šuma danas, a držalo ga je, težeći za geometrijskim figurama u šumi, još i u prošlom stoljeću kano neki chaos ukojtreba gospodarenjem uvesti neki red, propisujuć kod pomlađenja sječu stabala na velikim površinama i to kod čiste odstranjenjem sviju stabala u jedanput, a kod oplodne sječe postupičnim odstranjenjem stabala u kratkom vremenu. Na ovaj način izginuše preborne šume nizina i brežuljaka, dapače i visokogorja, a njih zamijeniše jednako stare šume najvećih dimenzija. Ovaj prvi prelaz od prebornih šuma, punih pomladka, k jednoličnoj visokoj šumi, bijaše veoma lagan ; osnivanje pako šuma slijedećih generacija provađa se već pod većim poteškoćama tako, da nam neizbježivo umjetno pomlađenje donosi i povećane izdatke. Prelazom iz preborne šume k jednakodobnoj visokoj šumi sa velikim sastojinama dobili smo i teških opasnosti, te nam preborna šuma još i danas služi idealom održanja vrste drveća, dobrote tla i sigurnosti napram prirodnim nepogodama. Povratiti se opet k njoj je danas više nemoguće, jer ne odgovara zahtjevima današnjeg rentovnog šumskog gospodarstva. Samo šume, koje su u stanju prelaza iz prašume, koje su tržištem i osobljem siromašne, što opet dovodi do pomanjkanja intenzivnog gospodarenja, bivaju podvržene periodičkom prebornom gospodarenju. U napučenim kulturnim zemljama treba rentabilitet kano izraz sposobnosti šuma sve više da istupa, a rentovno t. j . racionalno gospodarstvo mora nastojati, da jednim kompromisom udovolji u jednu ruku ekonomskim principima korisnim čovjeku, a u drugu ruku zakonima stvarajućih prirodnih sila. Najjednostavniji i najudobniji način gospodarenja, čista sječa , opravdan je samo sa stanovišta rentabiliteta, zanemaruje ali sasma zahtjeve prirode, što ne ostaje nekažnjeno, a potvrda zato jesu teške šumske katastrofe ; ova istiskuje iz šume razne vrste drveća u korist nekih malobrojnih, umanjujuć tako polagano, ali tim sigurnije dobrotu tla (bonitet). Gayer i C. Wagner zapostavljaju čistu sastojinu mješovitoj, nastojeć time svaki na svoj način postignuti naravno pomlađenje i mješovitu sastojinu, ali nisu posve uspjeli. Hoćemo li na put stati razgranjenosti i zlim stranama čistih sastojina, moramo zlo sa korjenom iščupati, a to je ure |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 17 <-- 17 --> PDF |
đenje šuma, čiji upliv spriječava slobodan, prirodi odgovarajući postupak sa šumom u prošlosti i u sadašnjosti. Razdioba šuma mora se promijeniti s razloga, koji svoj temelj imadu u zakonima prirode, dok se sa uzroka, koji su čisto financijalne naravi, treba da zadrži čista sastojina. Podjela u odjele može se sa upravno-tehničkih uzroka pridržati, odsjeke (današnju sastojinu) treba još jednom podijeliti u sastojine velike 0*3—3 hektara, dakle u mal e sastojine, koje treba da budu stalni gospodarski oblici ; svaka mala sastojina sastoji se iz drug e vrsti drveća, ali je sama za sebe čist a sastojina. Gdje nam uvjetuje oblik stojbine, kano gorje i visokogorje, pjeskovito tlo, hladno tlo i hladna klima, da se jedna te ista vrst drveća u malim sastojinama jedna na drugu priključuje, to može i ova jedinica doseći veličinu od 5 hektara ; no kod toga bi bilo poželjno, da se ovakove susjedne sastojine međusobno razlikuju većom diferencijom u starosti. Sve male sastojine osnivaju se i uzgajaju (proreda i pogala) tako, da pod nje možemo u dobi između 40.—50. godine podsaditi sjenu ili polusjenu podnoseću vrst drveća (posljednju samo pod svjetlo ljubeću vrstu drveća). Podstojna se sastojina razvije dobro do popunidbene (Full u. Triebholz) samo na najboljim bonitetima i pod svjetlo ljubećom vrsti drveća; u ovom pako slučaju treba zaostali dio podstojne sastojine, kano suvišan trošač tla odstraniti svagdje gdje nije bezuvjetno potreban. Ako li se podstojna sastojina toliko razvije, da prijeti prerasti sjenu ili polusjenu tražeći glavnu sastojinu, stavimo ju jednostavno na panj. Podstojnom sastojinom ostvarujemo si sve prednosti obzirom na tlo u istoj mjeri, kano što nam to čini i sama mješovita sastojina, bez da nam ona u krošnje vrijedne sastojine zadire. Progalni sjekovi u drugoj polovici ophodnje štite nas proti prirodnih nepogoda. Kraft i drugi drže, da se pro- gale moraju postepeno toliko pojačati, da se na taj način sastojina sama od sebe naravno pomladi. No naravno pomlađenje u toj dobi je prerano, jer taj pomladak smeta kod njege sastojina, usporava uporabu stare sastojine, te bude kod izvlačenja i izradbe iste i sam oštećen, buduć je prevelik. Malom sastojinom hoće se predusresti |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Š54 preranom pomlađenju i to pomoću podstojne sastojine. E. André je 1832. godine kazao slijedeće: Tko svoje šume pravilno proređuje, ne treba se bojati bure, a pomladenje može imati kada i kako on hoće. Smjesom raznog drveća, nastalom u šumi pomoću malih sastojina postignemo, da kalamiteti, nastali insektima, snijegom, burom, ne prelaze granica jedne male sastojine. Pomladenje je naravno pod zastorom, te nam donaša i sve prednosti istog, ali bez onih njegovih velikih pogriješaka otezanja i nejednoličnosti. Vrijeme pomlađenju može odrediti uređenje šuma ; ono će malu sastojinu naći za to uvijek spremnom. Slobodno stojeće staro stabalje rodi ćešće i bo . gatije plodom, dok podstojna sastojina čini, da je tlo za primanje sjemena uvijek spremno. Od stabalja male sastojine moraju se u rodnoj godini polovica njih isjeći i panjeve im iskrčiti i to na jednom njenom dijelu ili na čitavoj površini nakon opadanja sjemena kod omorike i bora također kratko vrijeme prije opadanja sjemena), podstojnu sastojinu treba isto iskrčiti, u koliko nam se ne čini potrebna za zaštitu pomlađenja. Gdje krčenjem tlo za pomladenje nije dovoljno pripravljeno, može se to posebnim spravama učiniti. Sva bi naša dosadanja iskustva naravnog pomlađenja morala biti lažna, ako se ovim načinom ne bi čitava površina temeljito naplodila. Jednom ili dvjema sječama odstrani se stara sastojina sasma, a pomladenje male sastojine može biti u 5—6 godina dovršena. Eventualno zaostali dio podstojne sastojine, koja je služila kano zaštita, neka se isiječe, iza kako je njoj namijenjenu zadaću ispunila. Gdje je nadopunjenje potrebno, neka se to učini sa istom vrsti drveća. Ovaj način naravnog pomlađenja je brz, siguran i lagan, te tako odgovara svim zahtjevima, koji se stavljaju na jedan uzgoj šuma, koji se temelji na renti i zakonima prirode. Prvi prigovor protiv tog novog gospodarenja bit će, da veličine površina malih sastojina zahtijevaju veliku množinu puteva i prosjeka. Promatramo li današnja šumska gospodarstva, u kojih njega pomladka, t. j . prorede i progale stoje na visini današnjih zahtjeva, vidimo, da ista nisu bila prisiljena današnje sastojine prosjeci, i tim načinom njihove najdublje dijelove učiniti pristupačnima. Veličin a povr |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 19 <-- 19 --> PDF |
šine sastojina je kriva, da se u njima ne provađa u prvoj mladosti njega, a u dobi letvenjaka odgovarajuća proreda. U pomanjkanju puteva, mnogi šumski kompleksi ne odbacuju rente. U intenzivnom gospodarstvu prosjecaju već danas sastojine mnogobrojni šumski putevi, većinom nastali pukim slučajem i bez svrhe. Suma malih sastojina odstranjuje po mogućnosti sve puteve, koji bi prosjecali samu sastojinu, premještajuć ih na rubove isto Većinu ovih puteva ne treba prosjecati i izgraditi, oni nastaju sami od sebe dodirnom linijom dviju sastojina raznovrsnog drveća. Nesmije se dozvoliti, da se ovako nastali putevi u računu površina izluče kano neproduktivna površina, kano što nisu neproduktivne korijenjem isprepletene praznine i dodirni rubovi unutar jedne šume, nastale dodirom dviju raznih vrsta drveća. Neproduktivnim označujemo one puteve, koji su usljed trajne izradbe postali nepristupačni korijenju drveća i produkciji drvne gromade. Prosjecanje prosjeka u šumi malih sastojina nije nužno, buduć već jednu od druge dostatno dijeli sama raznovrsnost drveća. Prosjecanje širokih prosjeka u svrhe lova, ne bi se smjelo propisati jednoj gospodarstvenoj šumi. Da će šumom malih sastojina lov uopće biti prikraćen ne može ni moderan šumar-lovac, kano što ni zastarjeli lovac-šumar ustvrditi. Uzgoj vrsti drveća u malim sastojinama mora odgovarati uzgoju šuma na temelju prirodnih zakona a ujedno postignuti rentu, kojoj se nadamo. Prvi uslov zahtijeva, da sve vrste drveća, dapače i one dosada zanemarene uzgajamo na bonitetima, koji njima odgovaraju, čime postignemo, da nam r el ief vrs t a dr ve ća točno predočuje relief boniteta tla u šumi; gdje je bonitet jednak i zaprema veće površine, može se malim sastojinama podati pravilan četverokutni oblik; rentabilitet nam regulira odnošaj između vrsta drveća, koje dolaze u obzir na jednom bonitetu, davajuć prednost onoj vrsti, koju sadašnjost drži najvrednijom i koja će prema tome donijeti najveću rentu. Dalje će se prigovarati, da će kartografičko prikazivanje šume malih sastojina biti veoma teško ili možda nemoguće. To može da bude! U bavarskim gospodarskim pravilima zahtijeva se dapače upisivanje svake pomladne grupe u jednoj sastojini. Tko iz principa poveća veličinu grupe do |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 20 <-- 20 --> PDF |
356 0´3 hektara, imade već šumu malih sastojina. Uređenju šuma treba prepustiti, da se snađe s ovim novim jedinicama, koje sebi za volju nešmije da odstrani ili da ih zanemari. Očevidno raste potreba i uporaba malih sastojina, čim je toplija klima, čim je bolje tlo i čim je veča množina vrsta drveća, koje šuma u sebi krije, a zaslužuju, da ih se uzgaja. U amerikanskoj šumi, bogatoj na vrstama drveća, može se oblikom šume malih sastojina najbolje predočiti prvo, uzdržanje raznih vrsta, a drugo, osnivanje i uzgoj tih sastojina. C. A. Schenk u Biltmore kaže u svojoj Silviculturi 1904: „Amerikanski šumari ne će dugo vremena imati prilike provađati prorede." Gdje bi za uzdržanje željenih vrsta u borbi protiv premoćnih nepotrebnih stabala bile nužne prorede, morati će izostati, s razloga veličine površina, skupoće radnih sila, množine korova i što se tako dobiveni materijal ne će moći odpremiti. Skupocjene će vrste drveća biti opet potištene od velikog broja manje vrijednih. Ovaj problem riješava samo čist a sast o j i n a, kojoj je preteča čista sječa sa umjetnim osnivanjem sastojina sadnjom biljaka ; malom sastojinom ograničujemo čiste sastojine na prostor, koj im dozvoljava zakon prirode, osjegura nam uzdržanje vrijednih vrsta drveća i omogućuje provedbu čišćenja, prorede i prozrake. U šumi druge generacije može se istom misliti na naravni način pomlađenja ovih malih sastojina. Za istočno azijsku šumu, kano najbogatijoj vrstam? vrijedi to isto. Svi tamo poduzeti pokusi naravnog pomlađenja u grupama, u smislu Geyerovom nisu uspjeli radi prevladanja manje vrijednih vrsti drveća (korov), prije svega bambusa, kano što i u nemogućnosti, da se očekivana renta šume ne potroši njenim vlastitim uzgajanjem, braneći plemenitu vrst drveća od korova. Samo čistom sječom i bezodvlačnim pošumljenjem površine male sastojine sa jednom vrsti drveća, može se postići uspješna borba protiv svih manje vrednih vrsti drveća, a njega može bit tim laglja i jeftinija. Prije svega trebalo bi provesti pošumljenje pustih površina, stepa, perija, pješćara i močvara po sistemu malih sastojina; odgoj za pomlađenje pruža nam uz druge prednosti još i tu da će nam kasnije provađanje pomlađenja bez čiste sjeće zapriječiti ponovno opustošenje površine. / |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 21 <-- 21 --> PDF |
35? Kako primjeri pokazuju, može se šuma malih sastojina sastavljena od uskih pruga, upotrijebiti i za strmije stojbine, dapače i u visokogorju ; ona izvršuje zahtjeve zakona zaštitne šume i dozvoljava posjedniku pravilnije i rentabilnije iskorišćivanje njegove šume. Dugo će vremena biti potrebno, dok ovi prijedlozi za novo šumsko gospodarenje, kojemu ne manjka primjera ni u literaturi a ni u prirodi, nađu odziva i oživotvorenja. Ovo novo gospodarenje šumom znači pregaranje mnogoga što je jednostavno i lagodno, kano što je čista sječa i prorede p.otištenog dijela sastojine, te konačno šumske vrtove i njihovu njegu; ona znači kraj prednostima pojedinih omiljelih vrsta drveća i kulturnih metoda, te osuđivanje drugih vrsta ; donaša nam pako veću dobit drvne mase razne kvalitete u kraćem vremenu, smanjenje troškova kod osnutka i uzgoja šuma, podržavanje dobrote tla, zaštita pomladka, pravovremeno uživanje stare sastojine, povratak dosada zabačenih i zanemarenih vrsta drveća, sigurnost šume proti svim mogućim prijetećim opasnostima, a milijonima ljudi, koji posjećuju šumu, daje ona priliku, da se u njoj odmore i nauže ljepota, koje im pruža estetska raznolikost vrsta drveća i povratak pernatih stanovnika, koji bijahu jednoličnom šumom protjerani iz svog naravnog doma. Osobne vijesti. Promjene u šumarskoj struci. Ministar šuma i rudnika ime novao je šumarsko inž. pristava Ivana Maruzzia šumarskim inženjerom, šumarske inženjere Vilima Piršića i Andriju Peruši ć a šumarskim nadinženjerima, a šumarsko- inženjerskog praktikanta Josipa Boro šića šumarsko inženjerskim pristavom; nadšumara taksatora Jovu Lazića šumarnikom u VIII. činovnom razredu kod II. banske imovne opštine; kotarskog šumara Franju Ivica nadšumarom u IX činovnom razredu kod brodske imovne opštine; kotarskog šumara Milana Kosa nadšumarom u IX. činovnom razredu kod otočke imovne opštine; kotarske šumare Milana CrnadkaZlatka Tur kalja nadšumarima u IX. činovnom razredu kod ogulinske imovne opštine; kotarskog šumara Ivana Mur gica nadšumarom u IX. činoveom razredu kod slunjske imovne,opštine; apsolventa šumarske akademije zagrebačke Georgija Šooša privremenim šumarskim povjerenikom u X. činovnom razredu kod kr. kotarske oblasti u Križevcima; apsolventa visoke poljoprivredne škole u Beču |