DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 13     <-- 13 -->        PDF

po formuli /. a = 2-90 cm


„ //. a = 2-83 cm.


Kako su za zaokruživanje uporabivi samo cijeli centimetri,


to ćemo mjesto navedenih iznosa moći lako uzeti a = 3 cm,


pri čem će p iznositi 0-56%.


Uzmemo li pak, da je d = 30 cm, p = 0´5%, to će do


pustivo zaokruženje (a) po formuli //. iznositi 4´24 cm ili


okruglo 4 cm.


Kode? = 40 cm i p = 0´5 bit će a = 566 ili okruglo 5 cm,


kod d = 50 cm i p = 0*5 bit će a = 7´07 ili okruglo 7 cm.


Naprotiv, ako a iznosi 4 cm, iznosit će postotna po


greška gledom na zbroj temeljnica po formuli //. a. ovoliko :


Za skalinu sa sredinom od 20 cm p = 1 "/„,


za skalinu sa sredinom od 30 cm p = 0-44%,


za skalinu sa sredinom od 40 cm p — 0-25%,


za skalinu sa sredinom od 50 cm p == 0-16%.


Iz navedenih izraza i iznosa vidimo, da veličina dopu


stivog zaokruženja stoji u upravnom razmjeru sa veličinom


prsnoga promjera, koji odgovara sredini debljinske skaline,


i sa veličinom dopustive postotne pogreške. Zaokruženje


promjera smije dakle biti tim veće, čim je veći prsni


promjer, koji ima odgovarati sredini debljinske ska


line, i čim se zahtijeva manja postotna točnost gle


dom na zbroj temeljnica.


Kako u svakoj sastojim ima stabala razne debljine, to
bismo za postignuće istoga stupnja točnosti (p) u svim debljinskim
skalinama morali svakoj višoj debljinskoj skalini
dati veću širinu, t. j . u jednoj te istoj sastojini morali bismo
upotrebljavati više zaokružbenih promjeraka i to svaku sa
drugom veličinom zaokruženja, a to je praktički apsolutno
neprovedivo. S druge strane nije nam ni stalo, da zbroj temeljnica
za sve debljinske skaline u sastojini ustanovimo
istom točnošću. Jače (više) debljinske skaline imaju naime
mnogo više udjela na ukupnom temeljničkom zbroju cijele
sastojine, pa stoga moramo ići za tim, da njihove temeljnicke
zbrojeve točnije ustanovimo nego temeljnicke zbrojeve sla´
bijih (nižih) debljinskih skalina. To se postizava baš uporabom
jedne jedine zaokružbene promjerke za klupovanje
svih stabala u sastojini bez obzira na njihovu debljinu»