DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 9 <-- 9 --> PDF |
27* našli zaštitu i potporu svojih interesa. Tu bi nastao odnošaj, koji vlada između šumoposjednika i činovnika i drugih stalnih namještenika ili između poslodavca i radnika u industrijalnim poduzećima. Danas imamo kod naših šumoposjednika tek duševne radnike, koji su "fizičkom radniku tuđi, pa ih smatra zastupnikom kapitalističkih interesa. Stalni radnici bili bi neki most između jednih i drugih; oni bi bili vođe "i savjetnici ostalih radnika, koji radnicima ne bi bili tako daleko kao lugari i činovnici, jer bi s njima kod istog posla učestvovali, dijeleći i dobro i zlo, ali bi bili poslodavcu privrženiji i odaniji od privremenih radnika. Njih bi se moglo upotrijebiti ondje i onda, kada se bilo skojeg razloga ne bi moglo dobiti druge i kada nema lugara, a obavlja se posao na nadnicu. Ti bi radnici bili specialiste naročito u onim poslovima vlastite režije, kod kojih treba stanovita obzirnost i vještina, a kod kojih ne može lugar uvijek biti prisutan, kao sortimentiranje, izrađivanje polufabrikata i si., nadalje bi oni bili profesioniste (zidari, tesari, kovači itd.) Najteži dio ovog pitanja je gradnja radničkih stanova. Ima više načina, kojima se je u toj stvari išlo radnicima na ruku. Obično se je davalo zemljište i građevni materifal, a sagrađena kuća prešla bi nakon stanovitog roka u vlasništvo radnikovo. Ako je ovaj način s materijalnog stanovišta šumoposjednikovog i najpovoljniji, nije u suglasju s današnjim modernim nazorima. Ovim se načinom čini radnika robom, jer ne može ostaviti poslodavca ni on ni njegovi potomci, a ima neugodnosti i za poslodavca, jer se on ne i može riješiti nepoćudnog radnika. Najbolji je način, koji je međutim i najskuplji, da se radniku preda gotov stan s nešto zemljišta, vrt i livada uz neku najamninu. Tako je jednoj i drugoj stranci prosto, da se po volji rastanu, kada bude kojemu daljnje poslovanje nemoguće. Na livadi i na šum. pašnjacima držali bi oni blago, koje bi se upotrebljavalo kod izvoza šumskih produkata. . Ovo bi riješenje zahtjevalo dosta velike materijalne žrtve, no povećanje prihoda šuma lahko bi ih pokrilo. Razumije se .samo po sebi, da bi za prvi početak bilo dosta |