DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 8     <-- 8 -->        PDF

poljodjelci. Rad poljodjelca počiva tek zimi i samo onda
može obavljati nuzgredno i šumske poslove, a ti su zimi u
glavnom po nizinskim šumama. U brdskim šumama je glavni
posao u proljeću i u jesen, a zimi je većinom samo izvoz,
kirija. Zato bi trebalo brdskom šum. radniku pomoći, da
dođe, na shodan način do poljodjelskih proizvoda, kruha i
kukuruza (n. pr. putem konzuma uz proizvodnu cijenu), a.
riješavanjem agrarnog pitanja da dođe do što više livada i
pašnjaka, na kojem bi gojio više marve. Time bi kroz cijelu
godinu (osim par nedjelja za vrijeme kašnje) bio spašen
šumskom poslu, a veći broj blaga bi osim druge koristi
služio i pospješenju izvoza šumskih produkata.


2. Kako je spomenuto, velika većina šumskih radnika
imade drugo glavno zanimanje, a samo manji dio bavi se
izričito šumskim poslom. Tom malom dijelu šum. radnika
može se zagarantirati posao kroz čitavu godinu, a za ostale
samo prigodice.
Mnoge su države nastojale već u prijašnja vremena, da
iz te male skupine izaberu stanoviti dio, pa ih organizuju u
takozvane stalne radnike, koji će im u svako doba i kod
svakog posla stojati na raspolaganje. Takove stalne radnike
nalazimo najviše po Njemačkoj, Elsaslotaringiji, i bivšoj
Madžarskoj, (zipseri u županiji spiškoj i maramaroškoj).


U glavnom se je takove radničke- kolonije osnivalo u
velikim ´šum. kompleksima, gdje nije bilo na daleko sela,
pa su radnici iz udaljenih krajeva onamo teško dolazili,
hrana im se teško nabavljala itd. Ovakovih mjesta imamo
mi u našoj državi majo, pa nas to pitanje i ne zanima s
tog gledišta, nego iz ovih razloga:


Šumski radnici rade ili na nadnicu ili u akordu. Oni
imadu obično vođu (šafara, faktora), koji pogodi sav posao
u akordu, pa uzima drugove na nadnicu, ili svi skupa poduzimaju
od šumoposjednika posao u akord. Oni rade sada
ovdje, sada ondje prema tome, kako su gdje plaćeni. Ništa
ih drugo ne veže uz jednoga poslodavca, nego li veća
nadnica.


Drukčije bi bilo„ kada bi se interesi radnikovi tjesnije
vezali uz interese šumoposjednikove, kada ne bi samo onda
kod njega radio, nego bi tamo u svako vrijeme nalazio
zaradu ne samo on, nego i čitava obitelj, kada bi ondje