DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 72     <-- 72 -->        PDF

razdjeljenje šuma na općine, na sela, na pojedince, pretvorba šuma
u neuredjene pašnjake ... .


Na prosvjetljeniji narod djelovao bi takav razvitak stvari povoljno
u jednom pravcu, to jest narod bi proveo što bolju vlastitu
gospodarsku organizaciju, do skrajnosti bi štedio drva, zidao bi ciglom,
kamenom, h anio marvu u stajama, što intenzivnije zemlju
obradjivao. Naprotiv na naš narod djelovao bi takav razvitak stvari
upravo porazno t. j . nastalo bi kud i kamo veće siromaštvo i bijeda,
jer nema izgleda, da će za par decenija narod biti toliko kulturniji.


Od kakovih će posljedica biti napose u seljačko-gospodarskom
pogledu, ne freba posebno dokazivati.


Kod nekih imovnih općina osim ove činjenice nastupa šumskogospodarski
„vacuum", praznina, jer starijih dobnih razreda nema,
nema za sječu sposobnog stabalja i ne će biti što crpsti. Starih šuma
bilo je više ,nego je trebalo, te su većinom isprodavane. Ukoliko je
sječa tih stabala bila izvanredna, utržak je priklopljen nepotrošivoj
glavnici t. j . drvna je glavnica pretvorena u novčanu.


Od takovog novca (većinom papiri, kojima je danas vrijednost
slaba) imat će se nabavljati i podmirivati redovite potrebe uprave i
članova! A u kolikom je razmjeru vrijednost uglavničenih kamata od
nepotrošive glavnice sa skupoćom znatnih količina, koje se moraju
dobavljati ovlaštenjima? Nije se znala ili smjela upotrijebiti sigurnija
pretvorba drvnog kapitala u drugi n. pr. kupovanjem šuma, već
se je to samo donekle činilo. Zato je učinjenim novčanim operacijama
znatno umanjena glavnica imovnih općina, jer se ne će moći zadovoljiti
sve većim potrebama ovlaštenika i uprave bez ogromnih novčanih
žrtava.


Ma da je po propisima šumska glavnica nepromjenljiva, ipak
se ona mijenja, jer se uvećava ili umanjuje, n. pr. izborom odnosno
pretvorbom (visoke u nisku šumu) izvjesne gojidbe, izborom ili promjenom
ophodnje, izborom, izmjenom ili smjesom razne vrsti drva,
elementarnim nepogodama, vjetrom, požarom, zareznicima, vodom,
zarazom, u novije doba opasnim oidiumom.


Glavnica se umanjivala i namjerice po nekim od gornjih načina,
da se momentano uvećaju prihodi.


Na području krajiških imovnih općina ima sve više nepravoužitnika,
koji su dosad, pa će i odsada sve svoje potrebe na drvu
namirivati neposredno preko pravoužitnika, iz šuma krajiških imovnih
općina.


Daljnji jedan način umanjenja glavnice krajiški h imovnih
općina jest na oko čudnovat, neobičan, vulgarno opravdan, ali sa
čisto ekonomskog gledišta neracionalan, a to je izda´ak vrlo velikih
svota za opće prometne, kulturno tehničke i socijalne svrhe. Po
jasnom propisu zakona (Ćl. 10. od 15. VI 1873.) imade se u takve
svrhe trošiti nakon podmirenja svih redovitih troškova. Kod osnivanja
imovnih općina mislili su kratkovidni ljudi, da će biti i suvišaka. To
je moglo b´ti u našoj staroj državi, da se od jedne u stvari pasivne