DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 7 <-- 7 --> PDF |
broj bivati sve manji. Pretvaranje ratnih poduzeća u prvotna poduzeća; ratom uništene i prekinute gradnje; namuljene i započete a nedokrajčene državne, privatne i kulturne visoke gradnje; porušeni mostovi i druge vodene gradnje; rasklimane željeznice, razvaljene i uništene ceste; potrebne kanalizacije i melioracione radnje; nagomilan kapital u rukama privatnika i društava, koji će htjeti uložiti kapital u produktivna poduzeća, tvornice itd. sve će to absorbirati ogromnu masu radnih sila. Uz to će nastati posvuda velika potražba za šumskim radnicima, jer se šume za vrijeme rata nisu sjekle, a navedene gradnje zahtijevati će silno drvo po cijelom svijetu. Osim toga će se izgubiti i stanovit kvantum radnih sila šumskih uslijed agrarne reforme, jer će tako doći do zemlje mnogi, koji su prije baš radi nestašice zemlje dospjeli baviti se šumskim radom. Procijenivši sve te okolnosti lahko ćemo doći do rezultata, da će sređivanjem prilika postajati sve veća potražba za radnom snagom, koju će jedva izbalansirati povratak naših iseljenika. Uslijed toga će porasti ne samo nadnica, nego će do radnika dolaziti uopće samo onaj, tko im bolje bude ugađao. Da se šumarstvu osigura stalno funkcioniranje i omogući izvršenje velevažnog zadatka kod saniranja današnjih odnošaja, morat će se šumarstvu potrebni kontigenat radnika osigurati državnom pomoći. Ta bi se u glavnom očitovala u 1. kolonizaciji; 2. organizaciji stalnih radnika; 3. poduzimanju nužnih mjera za promicanje radničkih interesa. 1. Kolonizacijom u okviru agrarne reforme doći će i mnogi vrijedni šum. radnici u plodnije krajeve, gdje će u najboljem slučaju tek zimi dospjeti, da se bave šumskim poslom. No ako se mnogo šum. radnika i do sada bavilo poljodjelstvom, ima ih i takovih, kojima je šum. rad i kirija bila glavna, a od gospodarstva su se bavili u glavnom stočarstvom. Bilo bi dobro, kada br se kod riješenja agrarne reforme ovima svratila naročita pozornost u interesu šumarstva, da svoje dosadašnje zvanje nastave, dotično, da ga još i prošire. Ne mogu ni u novoj našoj državi biti svi |