DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ga moramo da uvažimo i protiv stručne volje i s njim da računamo, ako hoćemo, da uspijemo. Ipak, tu treba povezivati sve ekonomske veze, a ne raskidati ih. Kako rekoh, s najvišeg mjesta pala je riječ, da će se zemljoradniku osigurati pravo na pašu i na drvo, razumije se racionalnim uživanjem drva i paše u privatnim i državnim šumama, gdje seljak takovoga prava nije imao, a treba ga. Bez obzira na to obećanje, bez obzira na provedbu agrarne reforme, na bilo kakvu političkoekonomsku konstelaciju, mi smo svi šumski stručnjaci zato, da se onim seljacima, koji nemaju prava na šume ili onima, koji ga nemaju u neophodno nužnoj mjeri, dopita odnosno regulira pravo na gradjevno i ogrjevno drvo i popašu, bez obzira na vlasnika šume. Pošto državna vlast nije još na čistu, hoče li šume ostati objektom privatnog vlasništva, jer ne možemo u kratko vrijeme da organizujemo naše šumarstvo, predlažem da se zasada optereti vlasništvo tih raznih šumovlasnika racionalnim drvarenjem i pasarenjem seljaka uz primjereni doprinos za upravu i gospodarenje po uzoru imovno-op ćinskih, općinskih i seoskih šuma tako, da seljak u blizini šuma ne oskudijeva na šumskim proizvodima. Naravno, da se to ima izvoditi pod državnim nadzorom. Drvo su i paša proizvodi takove prirode, da nijesu osobito podesni za promet po selima kao druge vrsti ljudskih dobara, te bi transport običajan željeznicom ili cestom vanredno poskupljivao drvo, dok bi seljak drvo sam radio i vozio. Što je seljak dalje od šume, to je i njegova kultura, način života, njegovo gospoderstvo drugačije, jer ima više polja ili druge zarade i zahtjevi za dobavu šumskih proizvoda iz same šume jesu sve manji, budući da on kao radnik i vozač kod preradbe i dobave šumskih proizvoda ne nalazi više pravoga računa. Ovu okolnost predvidja i agrarna reforma. Ako se ona na ovaj ili sličan način ne provede, bit će kraj današnjeg kulturno-gospodarskog stanja našega seljaka sve šume, koje su mu na dohvatu, izložene sistematskoj pl,ački Seljak većinom ne rabi drugi gradjevni i ogrjevni materijal osim drva, prema tome sve zgrade gradi iz drva, diže divenu ogradu oko kuće i zemljišta, svaki komadić zemlje prema susjedu i vrsti kulture ogradjuje črvom, već je dio gospodarskog alata drven. U kući ognjanke otvorene, prozori jednostruki, slabo gradjene kuće, loše gradjene peći. Šumska je paša zadnje vrste. Jedino svinje imadu obilno koristi od šuma u ravnici. Budući da godišnji prihod šume ne može da podmiri sve te potrebe na drvu, uzalud je godinama šumska uprava narod upućivala, da se kani pretjeranih, na navici osnovanih, umišljenih potreba na drvu, upućivala ga, da gradi štednjake, zida zgrade iz trajnog materijala, ogradjuje žicom i rt d. Sve je bilo uzalud. Šume je očuvala samo strogost zakona. Čuvajući tako šume od pretjeranih užitaka, koji bi u najkraće vrijeme uništili šume na golemu štetu potomstva, nije sfcJjak u svojem prirodnom razvoju nimalo zaostajao, |