DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 61 <-- 61 --> PDF |
32S No socializacija ima i jedan, ako hoćemo i najmoderniji, sadržaj, a to je podržavljenje u modernoj državi, gdje svaki pojedinac participira — ne na tlu već na prihodu tla. Prvi princip gospodarstva je uopće, sa danim kapitalom uz što manje troška izraditi što veću sumu čistih prihoda, a uz to taj uloženi kapital — prelazim na šume — uzdržati, popraviti, povećati produktivnu sposobnost njegovu. U poljodjelstvu je dokazano, da više gospodara intenzivnije radi nego jedan sam, u šumarstvu je baš obratno. Taj će nas neosporivi princip voditi kod daljih razmotrivanja. » / III. Prelazim na prvo važno i temeljno pitanje, to je pitanje odštet e za razvlašćene veleposjednike. Najidealnije za ove posljednje bi bilo likvidiranje po današnjoj vrijednosti.To znači, da bi država samo za šumske veleposjede Slovenije imala da plati dosadanjim posjednicima oko dvije i pol milijarde — po mogućnosti zlatnih — kruna ! Da nekoji imaju dapače obraza javno ustvrditi, da je svaki drugi način riješenja tog pitanja zločinačka kradja! Očito zaboravljaju, da imaju pred sobom volju suverenog naroda i suverene države, u kojoj imaju i oni pravo glasa, ali ne po imenu ni po džepu, već po socialnoj pravednosti. Njima za volju država ne će valjda počiniti harakiri! S druge strane ne smiju se opet svi „veleposjednici" svrstat u istu kategoriju. Tu već pripravna naredba posve umjesno razli kuje parazite od saprofita na narodnome blagu. Svaka o i socijalna pravednost i jednakost zahtijeva* da se ovim posljednjima, koji su radom i štednjom — često Čitavih pokoljenja! — pridigli svoje blagostanje bez subjeklivne moralne odgovornosti, na tudjem rasulu, lijenosti i nesposobnosti, — dade pravedna i primjerena odšteta za javnom dobru odstupljena prihodna vrela. Ko ima i kako će dati odštetu, pitanja su sporedne važnosti, glavno je pitanje, kolika da bude odšteta, da bude ,primjerena i pravedna". O lom pitanju malo se što u javnosti čuje. Ipak se dadu razabrati različiti predloži, kao što je jedan onaj. po „sadašnjoj procjeni". Već smo i ne upuštajući se pobliže u predmet, označili takav naćin za apsurdum. Drugi jedan predlog, kojega suština svakako zavrijedjuje pažnje, jest onaj, da se ta odšteta ima izračunati degresivnom proporcijom prema veličini posjeda, uzevši za ishodište sadašnju vrijednost po sadašnjima cijenama i — kako se čini ne obazirajući se, ili bar dovoljno ne obazirajući na va´utno stanje. Treći jedan predlog, ili varijanta ovog drugog, jest, uzeti za izhodište vrijednost šume, izrčunanu popriječnim cijenama zadnjih pet godina prije rata. Dalji jedan predlog varira i ovaj zadnji u toliko, da donekle vodi računa valutnom stanju i predvidja rentu po začasnom tečaju Ovaj zadnji predlog bi nesumjivo odgovarao u trgovini naj 1 Tu valja strogo razlikovati praktičnu svrhu od sredstava savreraene so cijaine revolucije. |