DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 60 <-- 60 --> PDF |
* Do sada su se čuli zapravo samo glasovi posjeda. Činovništvo je tako preopterećeno poslom, da potrebuje nužno pomoći javnosti Slobodnih strukovnjaka kao da i nemamo. O glavnim interesentima, širokoj javnosti, malo se što čuje i zato, treba da se maknemo. Nije vrijeme, da javnost vrši samo ulogu sudije, mi smo danas država, svi moramo da i stvaramo. Da tu toli potrebitu javnu raspravu potaknem na što plodniju suradnju, svrha je ovim člancima. II. Prije svega trebalo bi temeljito pročistiti nekoje pojmove, da ne bi promašili glavnu svrhu te najzamašitije agrarne reforme, što je sredjeni svijet poznaje; koja nije nipošto svršetak, već zapravo početak u socijalnoj reformi, temelj, a taj valja da je najbolji. Pojam i svrha ove agrarne reforme veoma se različito tumače, već prema interesima. Mi hoćemo i moramo da budemo najmodernije sredjena država na apsolutnom demokratičnom stanovištu, gdje se narod putem svojih pouzdanika — predstavnika sam vlada i svoju sreću kroji. Država smo mi, svaki pojedinac i svi zajedno. Sankcionirana volja večine je pravo. Socijalna pravednost jest lozinka vremena i volja čit?vog našeg naroda Jedan od prvih i najzamašitijih izražaia te elementarne potrebe jest ideja pravedne razdiobe najvažnijeg produktivnog kapitala, tla. Ta ideja odgovara potpunoma takodjer i ciljevima moderne države, općeg blagostanja i napretka, pogotovo u našoj mladoj državi, gdje su u pojedinim zemljama posjedovne prilike izrazito i namjerice bile tako odušene, da su zadržavale i onemogućile opći napredak i blagostanje. Svrha agrarne reforme prama tome ne može biti jedino pribavljenje kapitala — pogotovo ne papirnatoga — za državu, niti samo pridignuće kredita u inozemstvu, a pogotovo ne tek monopoliziranje šumskih proizvoda, kako se sa više strana sa preprozirnom svrhom tumači, već jedino ta, da što je više moguće (s obzirom na materiju) udovolji onom temeljnom načelu socijalne pravednosti i da radikalno odstrani sve one bezbrojne mreže, u koje je mali posjednik često bio tako sapet, da nije mogao odahnuti, te je, mjesto da napreduje sve više propadao materijalno i moralno. S obzirom na materiju šume, koja je od prirode najkonzervativniji predmet gospodarstva, treba posebne opreznosti. Popravak pogrešaka u šumskom gospodarstvu, ako je iole moguć (Kras, umjetne pustinje Palestine, Kampanije, Mezopotanije i dr.) traži često stoljeća teškog i skupog rada. Tu se poradja jedan drugi pojam, koji treba pročišćenja, to je pojam socializacije. Protivnici agrarne reforme rado daju pojmu socializacije značenje posve primitivno : razdioba u atome. To bi naravno značilo uništenje šume i konsekventno kulture, ili bar svakog racionalnog gospodarstva. A šuma se neda povećati, pogrješka teško ili nikako popraviti, i zato se ne smije izvrgavati pogibelji uništenja! |