DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 35 <-- 35 --> PDF |
U poredbi sa njihovom raširenošću ne zauzimlju međutim šume B. i H. u ekonomskom životu zemlje ni iz daleka onaj položaj, koji bi im trebao pripadati. Kao radna središta dolaze one posve u pozadinu. Po statistici stanovništva od 1910 g. zabavljen je samo 1,16 ´/<>. stanovništva u šumarstvu i industriji drveta (i papira). Statistika posljednjeg doba pokazuje godinu 1907. kao jednu od najpoštenijih u šumskom prometu. Pa ni tada ne okupira šumska industrija nego 6926 radnika sa godišnjim prihodom od 4,34 mil. kr, odnosno 629 kr. na glavu.1 Jedna četvrtina tih radnika bili su doseljenici iz Austro-Ugarske monarhije. Jednako je slab financijski efekat b. h. šuma. Još g. 1905. iznosili su primici od šumarstva 3,014.540 K a izdaci državnog proračuna 1,875.550 K. Otuda cijela aktiva 1,156.990 K. Pretpostavivši površinu šuma od 1.857550 ha, to odgovara relativnom prihodu od 0*95 K na ha. Dakle prihodi, koji daju jedva 2% od onoga što su u to doba davale moderno uređene šume (Saske, Badena, Wirtemberga i. dr.) U zadnje vrijeme su se povećali doduše i prihodi b. h. šuma. Tako je čisti dobitak iznosio 1909 g. : 1,432 mil. K a 1913 g. : 3,596 mil. K, ili 1,86 Kr. na ha.2 Ali i pored svega toga pokrivale su i te godine b. h. šume jedva 470 zemaljskog proračuna. Ali da se ustanovi totalno ekonomski uticaj šuma u zemlji, nije dovoljno da se ograničimo samo na ove prihode u novcu, jer Bosna je još uvijek zemlja naturalne privrede. A zemlje sa primitivnim i naturalnim gospodarstvom računaju više sa šumskim /prihodima u maturi nego u novcu. Zato je na mjestu, da se i opet dotaknemo servitutnog drveta b. h. šuma. Ja cijenim vrijednost toga drveta na 0´9 mil. K.8 Uz to pridolazi još vrijednost onog drveta, koje se izdaje svake godine besplatno: općinama, privatnicima i kulturnim 1 Uporedi ovdje i primjere brdskog gospodarstva iz pređašnje glave. 2 Uporedi Budget der Verwaltung in B u. H. JB. 1909—1913. - Ovo naglo povećavanje prihoda treba tumačiti prije privođenjem novih kompleksa eksploataciji nego podizanjem intenziteta same privrede. 3 Računajući sa nižim kvalitetom servitutnog drveta — ponajviše bukva od 7 cm. o vršne debljine na više, — minimalnom novčanom snagom bosanskog težaka, malim potraživanjem servitutnog sortimenta na trgu, nezgodnim transportnim prilikama, ja som uzeo cijenu od 0-50 K po ms kao podlogu za procjenu. Vladin izvjestitelj je računao sa 185 K na m" na panju. Ja mislim da je to previsoka cijena; po gotovu dok se računa za prodano prima tehničko drvo po ugovoru 1,48 K, a po ofertu 3,14 K. |