DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 34     <-- 34 -->        PDF

m


Prve, imaterijalne koristi od šuma. Od velikog značenja
je ovdje, uz ovo kulturno stanje naroda i karakter
terena, jedina zaštita terena, da se očuva u produktivnom
stanju. Sve druge imaterijalne koristi su za ovu zemlju
više koristi budućnosti, koristi samo potencijalne prirode,
koje će istom u kasnijem kulturnom razvitku zemlje doći do
svog pravog izražaja.


Protivno tome posve su evidentne materijalne koristi
od šuma. istina je doduše, da Bosna nema visoko razvijene
industrije i da je njezin promet i odviše ograničen. Ali ipak
ima ovdje kao i svuda izvjesnog tehničkog života: ima izvjesnih
industrija u razvitku i ima neke saobraćajne, građevne
tehnike i prometa. To traži relativno veliki konzum
drveta. A on sav, od željezničkih pragova pa do radničkih
kuća, pokriva se iz domaćeg šumarstva. Osim toga sav obrt
i svi zanati: bačvarski, kolarski, stolarski, građevni i dr.
konzumiraju veliku množinu tehničkog drveta. Ali sve nadmašuje
i po svojim potrebama i po svom socijalnom značenju
poljoprivreda, koja je ovdje kao rijetko na kom mjestu
toliko vezana za šumu. Da se ilustrira taj odnošaj dovoljno
je istaknuti, da samo erarne šume daju težacima 1,800.000
m3 servitutnog drveta svake godine.1


1 Po zvaničnim datama izdavano je servitutnog drveta 1,296 mil. m.3 (Upor.
izv oupr. B. i H. P. 111.) Ova cifra je i suviše netačna. Ona je uzeta po izvještajima
šumskih organa, koji se sastavljaju na temelju lugarskih knjiga o servitutnom
drvetu. Međutim je i taksacija kako je vrše neuki lugari netačna, a osim
toga veliki dio šume se posječe bez ovlaštenja lugara i ostane neunešen u njihove
kn ige. Zato mislim, da se gornja data moraju ispraviti procjenom drveta,
koje se doista troši. Broj poljodjelskog stanovništva može se ustanoviti sa
1,676.690, a ono sve ima pravo servituta (uz male izuzetke). Ako računamo, da
dolazi 10 duša na jednu kuću, što je valjda i previše, to odgovara lb7669 kuća.
Od tih su najmanje % smještene u krajevima bogatim šumom (možda i više,
jer šumski su krajevi gušće naseljeni od Krša), i troši u najmanju ruku 20 m>
drveta na godinu. U gospodarstvima, koja sam ja ispitivao troši se znatno više.
U većini slučajeva što sam opažao izgori: ´Aj godine po 1 tovar na dan, ´/>
godine po ´/„ tovara na dan. To je u svemu 270 tovara na godinu. Računajući
tovar sa 0*2 pr. m. to iznosi 54 pr. m. ili preračunato sa 0-7 u. m3 = 37*8 m.
m3. Radi bolje pouzdanosti, jer ovo je još u«ijek samo okularna procjena, uzeo
sam ipak 20 m3. (U operatu za uređenje ugovornog područja H. I. A. G. Una,
u Kozari uzet je kvantum, od 25-34 m3 na svako ognjište, a i to je premalo).
Otuda njihov godišnji konzum 2,235.586 m3. A računamo li za područje Krša
samo ´/t konsuma, to iznosi sva potreba drveta 2,515.034 m\ (Ovaj veliki
kvantum lako je objasniti načinom loženja u bosanskim kućama, gdje na otvorenom
ognjištu gore cjepanice po cio dan). Od ove množine drveta pokrivaju
privatne šume, koje su djelomično slobodne, djelomično opterećene servitutima
najviše ´/« Prema tome liferuju državne šume B. i H. najmanje 1,8 mil.
m3 drveta; dakle za 0*5 mil. m3 više nego po zvaničnom izvještaju.