DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 34 <-- 34 --> PDF |
m Prve, imaterijalne koristi od šuma. Od velikog značenja je ovdje, uz ovo kulturno stanje naroda i karakter terena, jedina zaštita terena, da se očuva u produktivnom stanju. Sve druge imaterijalne koristi su za ovu zemlju više koristi budućnosti, koristi samo potencijalne prirode, koje će istom u kasnijem kulturnom razvitku zemlje doći do svog pravog izražaja. Protivno tome posve su evidentne materijalne koristi od šuma. istina je doduše, da Bosna nema visoko razvijene industrije i da je njezin promet i odviše ograničen. Ali ipak ima ovdje kao i svuda izvjesnog tehničkog života: ima izvjesnih industrija u razvitku i ima neke saobraćajne, građevne tehnike i prometa. To traži relativno veliki konzum drveta. A on sav, od željezničkih pragova pa do radničkih kuća, pokriva se iz domaćeg šumarstva. Osim toga sav obrt i svi zanati: bačvarski, kolarski, stolarski, građevni i dr. konzumiraju veliku množinu tehničkog drveta. Ali sve nadmašuje i po svojim potrebama i po svom socijalnom značenju poljoprivreda, koja je ovdje kao rijetko na kom mjestu toliko vezana za šumu. Da se ilustrira taj odnošaj dovoljno je istaknuti, da samo erarne šume daju težacima 1,800.000 m3 servitutnog drveta svake godine.1 1 Po zvaničnim datama izdavano je servitutnog drveta 1,296 mil. m.3 (Upor. izv oupr. B. i H. P. 111.) Ova cifra je i suviše netačna. Ona je uzeta po izvještajima šumskih organa, koji se sastavljaju na temelju lugarskih knjiga o servitutnom drvetu. Međutim je i taksacija kako je vrše neuki lugari netačna, a osim toga veliki dio šume se posječe bez ovlaštenja lugara i ostane neunešen u njihove kn ige. Zato mislim, da se gornja data moraju ispraviti procjenom drveta, koje se doista troši. Broj poljodjelskog stanovništva može se ustanoviti sa 1,676.690, a ono sve ima pravo servituta (uz male izuzetke). Ako računamo, da dolazi 10 duša na jednu kuću, što je valjda i previše, to odgovara lb7669 kuća. Od tih su najmanje % smještene u krajevima bogatim šumom (možda i više, jer šumski su krajevi gušće naseljeni od Krša), i troši u najmanju ruku 20 m> drveta na godinu. U gospodarstvima, koja sam ja ispitivao troši se znatno više. U većini slučajeva što sam opažao izgori: ´Aj godine po 1 tovar na dan, ´/> godine po ´/„ tovara na dan. To je u svemu 270 tovara na godinu. Računajući tovar sa 0*2 pr. m. to iznosi 54 pr. m. ili preračunato sa 0-7 u. m3 = 37*8 m. m3. Radi bolje pouzdanosti, jer ovo je još u«ijek samo okularna procjena, uzeo sam ipak 20 m3. (U operatu za uređenje ugovornog područja H. I. A. G. Una, u Kozari uzet je kvantum, od 25-34 m3 na svako ognjište, a i to je premalo). Otuda njihov godišnji konzum 2,235.586 m3. A računamo li za područje Krša samo ´/t konsuma, to iznosi sva potreba drveta 2,515.034 m\ (Ovaj veliki kvantum lako je objasniti načinom loženja u bosanskim kućama, gdje na otvorenom ognjištu gore cjepanice po cio dan). Od ove množine drveta pokrivaju privatne šume, koje su djelomično slobodne, djelomično opterećene servitutima najviše ´/« Prema tome liferuju državne šume B. i H. najmanje 1,8 mil. m3 drveta; dakle za 0*5 mil. m3 više nego po zvaničnom izvještaju. |