DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumski poslovi i prerađivanje drveta donose njemačkim radnicima godišnje 800 milijuna maraka.1 Uočimo li još one sporedne koristi od šuma koje je približno teško obilježiti ciframa, kao: pomoć poljodjelstvu; suho drvo (Leseholz), jagode, gljive, lov, ribarstvo, pašu, list, đubre i dr. to će korist od šuma stajati objektivno na zamjernoj privrednoj visini. Taj fakat je vrlo dobro postavljen i onim visokim ciframa, kojima šume participiraju na narodnom gospodarstvu pojedinih država. Za primjer ističemo njemačke šume, koje Mamen cijeni na 25 milijardi maraka. Prema izloženim činjenicama imaju šume svoje posebno mjesto u narodnoj privredi: visoko su cijenjene i posebno proračunane, odstupajući od normalne bankovne kamatne stope i računajući sa 1—1-5% niže po tako - zvanoj šumskoj kamatnoj stopi fPresler), računajući posebno sa vrijednostima budućnosti (Erwartungswert der Waldwertrechnung). Ipak se uza sve to i u šumskom gospodarstvu mora« imati ekonomski princip i paziti na granicu rentabiliteta. Posmotrimo sada šumsku ekonomiju Bosne i Hercegovine. Ona je već po prirodi zemlje opredjeljena da postane jednom od glavnih grana bos. herc. privredi. Sa 42°/« brdskog šumskog zemljišta, glinenastog i humoznog sastava, — izuzevši krš — klimatski. topla i vlažna, Bosna je od prirode određena da daje 50% svoje površine u šumsku privredu. I ta se relacija održala i do danas, tačnije 49-32% odnosno 2,516.827 ba. Pa i po vrsti drveta spadaju ove šume u bolje; u državnim šumama ima 110.858 ha. čiste rastovine, 282.343 ha. čistih četinara, 113.076 ha. mješovite šume jelove i bukove, 188.260 ha. mješovite rastove i bukove šume (po Petrašeku). Od državnih šuma otpada 1*3619 mil. ha. na visoke, 0-344 mil. ha. na niske šume, a 0-212 mil. ha. na šikaru. Od svih šuma su 75-64% državne. Sam je kvalitet šuma svakako niži. To svjedoči veliki procenat zapuštene šikare; a to je jasno i po karakteru prezrelih i razrijeđenih visokih prašuma. Uza sve to razumljivo je i prema gornjemu, kako bi dalekosežno značenje mogla da ima šumska ekonomija u narodnoj privredi ove zemlje. Pa ipak konkretno stoji stvar drukčije. 1 Uporedi: Mamen: Die Bedeutung des Waldes P. 33. id. Revue des eaux et forefs 1913. Le mouvement forestier a . étranger P. 737. |