DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Šumski poslovi i prerađivanje drveta donose njemačkim
radnicima godišnje 800 milijuna maraka.1 Uočimo li još one
sporedne koristi od šuma koje je približno teško obilježiti
ciframa, kao: pomoć poljodjelstvu; suho drvo (Leseholz),
jagode, gljive, lov, ribarstvo, pašu, list, đubre i dr. to će
korist od šuma stajati objektivno na zamjernoj privrednoj
visini. Taj fakat je vrlo dobro postavljen i onim visokim
ciframa, kojima šume participiraju na narodnom gospodarstvu
pojedinih država. Za primjer ističemo njemačke šume,
koje Mamen cijeni na 25 milijardi maraka.


Prema izloženim činjenicama imaju šume svoje posebno
mjesto u narodnoj privredi: visoko su cijenjene i posebno
proračunane, odstupajući od normalne bankovne kamatne
stope i računajući sa 1—1-5% niže po tako - zvanoj šumskoj
kamatnoj stopi fPresler), računajući posebno sa vrijednostima
budućnosti (Erwartungswert der Waldwertrechnung).
Ipak se uza sve to i u šumskom gospodarstvu mora« imati
ekonomski princip i paziti na granicu rentabiliteta.


Posmotrimo sada šumsku ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Ona je već po prirodi zemlje opredjeljena da postane
jednom od glavnih grana bos. herc. privredi. Sa 42°/«
brdskog šumskog zemljišta, glinenastog i humoznog sastava,
— izuzevši krš — klimatski. topla i vlažna, Bosna
je od prirode određena da daje 50% svoje površine u
šumsku privredu. I ta se relacija održala i do danas, tačnije
49-32% odnosno 2,516.827 ba. Pa i po vrsti drveta
spadaju ove šume u bolje; u državnim šumama ima


110.858 ha. čiste rastovine, 282.343 ha. čistih četinara,
113.076 ha. mješovite šume jelove i bukove, 188.260 ha.
mješovite rastove i bukove šume (po Petrašeku). Od državnih
šuma otpada 1*3619 mil. ha. na visoke, 0-344 mil. ha.
na niske šume, a 0-212 mil. ha. na šikaru. Od svih šuma
su 75-64% državne. Sam je kvalitet šuma svakako niži.
To svjedoči veliki procenat zapuštene šikare; a to je jasno
i po karakteru prezrelih i razrijeđenih visokih prašuma. Uza
sve to razumljivo je i prema gornjemu, kako bi dalekosežno
značenje mogla da ima šumska ekonomija u narodnoj privredi
ove zemlje. Pa ipak konkretno stoji stvar drukčije.
1 Uporedi: Mamen: Die Bedeutung des Waldes P. 33. id. Revue des eaux
et forefs 1913. Le mouvement forestier a . étranger P. 737.