DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 32 <-- 32 --> PDF |
relativno, prema padanju kupovne snage novca, nego i stalno preko toga. U malim seoskim gospodarstvima održatće međutim i drvo za ogrjev svoju potpunu vrijednost. Kulturni razvoj ne će zato umanjiti tehničko značenje drveta, nego će ga prije povećati. Poradi svojih tehničkih svojstava postalo je drvo neobično važan predmet narodne privrede. Ono reprezentira cijenjene privredne vrijednosti, postaje predmetom moderno uređene produkcije i velikog prometa, angažuje vrlo mnogo ljudskih snaga i participira u privatnim i u državnom gospodarstvu vrlo visokim ciframa. Šumska produkcija je doduše još uvijek pretežno naturalna i konservativna. Ona radi sa visokim kapitalom osobito u materijalu a ekstenzivna je po upotrebi ljudske snage i spora u vremenu, računajući vijekovima i decenijima, a negodinama. Uza sve to je ona važno vrelo zarade i postepeno raste u svom intenzitetu. Po njemačkoj statistici stanovništva okupirala je njemačka industrija drveta još 1882 g. 1.375 miliona stanovništva. 1895. živilo je oko 5% njemačkog stanovništva ili direktno od šumarstva ili crpeći svoj dohodak u poslu oko prerađivanja drveta.1 Mamen cijeni broj šumskih radnika Njemačke na 500.000.2 Veliko ekonomsko značenje Šuma pokazuje vrlo jasno statistika produkcije i prometa. Njemačka produkcija drveta je godišnje 54 mil. m8 bivša Austro Ug. 61, a Rusije 270 mil. m3. Za izdržavanje evropskih željeznica ode 30 mil. m3 drveta u podvlake. Za svjetskumdustriju papira trebalo je 1913 g. 38 mil. m8 drveta. U evropskom prometu dosiže drvo vrijednost od 1*5 milijarde maraka. U Finskoj odpada polovica izvoza na drvo; Rusija i bivša Austrougarska i Švedska pokazivale su 1909 g. aktivu od: 269, 209, 143 miliona kruna; Njemačka, Francuska, Italija pasivu od: 324, 122,119 milijona kruna. Ovim visokim ciframa odgovara jednako i financijalni uspjeh šumske ekonomije. Po Mamenu iznosi čisti prihod njemačkih šuma Vi milijarde maraka, a jedno od najekstenzivnijih šumskih gospodarstava, državne ruske šume nosile su još 1911 g." 235 mil. fr. 1 Pritom treba imati na umu, da Njemačka ima svega25°/„ šume, ili 026 ha na 1 stanovnika. Uporedi: Eredres: Handbuch der Forstpolitik. Berlin 1905. 1 Mâmmnen: Bedeutung des Waldes insbes. im Kriege. Dresden und Leipzig 1916. P. 35. |