DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 32     <-- 32 -->        PDF

relativno, prema padanju kupovne snage novca, nego i stalno
preko toga. U malim seoskim gospodarstvima održatće međutim
i drvo za ogrjev svoju potpunu vrijednost. Kulturni
razvoj ne će zato umanjiti tehničko značenje drveta, nego
će ga prije povećati.


Poradi svojih tehničkih svojstava postalo je drvo neobično
važan predmet narodne privrede. Ono reprezentira
cijenjene privredne vrijednosti, postaje predmetom moderno
uređene produkcije i velikog prometa, angažuje vrlo mnogo
ljudskih snaga i participira u privatnim i u državnom gospodarstvu
vrlo visokim ciframa. Šumska produkcija je doduše
još uvijek pretežno naturalna i konservativna. Ona radi
sa visokim kapitalom osobito u materijalu a ekstenzivna je
po upotrebi ljudske snage i spora u vremenu, računajući
vijekovima i decenijima, a negodinama. Uza sve to je ona
važno vrelo zarade i postepeno raste u svom intenzitetu. Po
njemačkoj statistici stanovništva okupirala je njemačka industrija
drveta još 1882 g. 1.375 miliona stanovništva. 1895.
živilo je oko 5% njemačkog stanovništva ili direktno od šumarstva
ili crpeći svoj dohodak u poslu oko prerađivanja drveta.1
Mamen cijeni broj šumskih radnika Njemačke na 500.000.2 Veliko
ekonomsko značenje Šuma pokazuje vrlo jasno statistika
produkcije i prometa. Njemačka produkcija drveta je godišnje
54 mil. m8 bivša Austro Ug. 61, a Rusije 270 mil. m3. Za izdržavanje
evropskih željeznica ode 30 mil. m3 drveta u podvlake.
Za svjetskumdustriju papira trebalo je 1913 g. 38 mil. m8
drveta. U evropskom prometu dosiže drvo vrijednost od 1*5
milijarde maraka. U Finskoj odpada polovica izvoza na drvo;
Rusija i bivša Austrougarska i Švedska pokazivale su 1909 g.
aktivu od: 269, 209, 143 miliona kruna; Njemačka, Francuska,
Italija pasivu od: 324, 122,119 milijona kruna. Ovim
visokim ciframa odgovara jednako i financijalni uspjeh šumske
ekonomije. Po Mamenu iznosi čisti prihod njemačkih šuma
Vi milijarde maraka, a jedno od najekstenzivnijih šumskih
gospodarstava, državne ruske šume nosile su još 1911 g."
235 mil. fr.


1 Pritom treba imati na umu, da Njemačka ima svega25°/„ šume, ili 026 ha
na 1 stanovnika. Uporedi: Eredres: Handbuch der Forstpolitik. Berlin 1905.


1 Mâmmnen: Bedeutung des Waldes insbes. im Kriege. Dresden und


Leipzig 1916. P. 35.