DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 30 <-- 30 --> PDF |
U imaterijalnu korist od šuma računa se njihov klimatski uticaj, uticaj na reguliranje voda, zaštita terena i naselja i njihovo estetsko i higijensko značenie po stanovništvo. Prvo je dakle klimatsko pitanje šuma. Predaja i komocija u ispitivanju bili su uzrokom, da su se do u najnovije vrijeme svi nepoznati uzroci klimatskih promjena prenosili na šume. Cijele zemlje kao : Palestina, područje Tigrisa i Eufrata, Dalmacija i Hercegovina, zapadna Bosna, pa čak i ruske stepe samo zato stoje tako nisko sa svojim poljskim kulturama, što su devastirane šumski: „Konsekvencija svih konsekvencija je sve rapidnije opadanje poljoprivredne produkcije, dok ne opuste cijeli komadi zemlje."1 Istorija i putopisci sve je angažovano da dokaže ovu istinu. Šuma je u očima svijeta uzrokom i periodičnim promjenama u kontinentaloj klimi : šuma sad povećaje, sad umanjuje množinu padalina, kako kad tumaču ustreba. — Novija šumsko metereološka ispitavanja izbrisala su međutim skoro posve klimatsko pitanje šuma. U šumi je doduše za koji grad manje ekstremnih temperatura, ali srednjogodišnja temperatura uzduha u šumi diferira jedva za koju desetinu grada od one u otvorenim mjestima. A slično je i s temperaturom zemlje. Šumski uzduh je poradi jake transpiracije nešto vlažniji. Nešto vlažniji^ morao bi biti i radi opadanja maksimalnih temperatura. Šuma ustavlja uz to vlažni uzduh, koji je provejava ; ali samo minimalna množina uzduha, koji nosi vlagu, prolazi kroz šumu , sve drugo struji iznad šume. Množina padalina zavisi zato u glavnom od vjetra i konfiguracije tla, a ne od šuma. I sve ono što se pripisuje šumama u ovom pogledu treba u glavnom prenijeti na konto ovih dvaju faktora. Danas smo na čisto stijem, da ne može biti govora o kakvom klimatskom djelovanju šuma na daljinu. (Schwappach: Forstpolitik etc. Leipzig 1894.) Pozitivan je uticaj šuma u regulaciji voda i zaštiti. Šuma zadržava svojim krošnjama padaline, šumsko zemljište apsorbuje mnogo vode, i zadržava je da ne otječe, nego prodire u dubinu. Isparivanje zemlje je u šumi manje, a potreba vegetacione vode veća. Koeficijenat otjecanja uzima se u šumi sa 450/° (uračunavajući u to i prodiranje u du- Usporedi: Wang, Qrundriss der Wildbachverbauung I.Wien 1901. —S.78 |