DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 36 <-- 36 --> PDF |
institucijama. Službena statistika ga cijeni na 522.190 K. Ostali naturalni prihodi od šuma vode se u urednim gospodarstvima kao sporedni prihodi. Tu spadaju žir i drugi plodovi, šiška, kamen, lov i ribarstvo.1 Svi su ti prihodi več izraženi ovdje u novčanom prihodu. — Ostaje još jedno šumsko vrelo prihoda, koje ovdje nije nikako sporedne naravi, to je šumska paša. Važnost te paše očita je već po onome što sam iznio u jednoj ranijoj glavi o stočarstvu.2 Da se ocijeni vrijednost toga prihoda, potrebno je ponajprije utvrditi onaj broj stoke, koji je ovisan o šumskoj paši. Poradi udaljenosti i boljeg obrasta erarnih šuma, služe one u manjem opsegu za pašu, od privatnih. Tako možemo računati da od : 1,309 mil. goveda, 2,499 mil. ovaca i 1,447 mil. koza Bosne i Hercegovine ovisi: 0 8 mil. koza cijelu godinu, I Va mil. ovaca V4 godine, % mil. goveda % godine od državne šumske paše. Vrijednost paše utvrdit ćemo u ovom slučaju prema visini kapitala, koji se njome podržaje. Računajući sa kvalitetom i niskim cijenama, iznosi taj kapital oko 25 mil. K. Računajući sa 2% rentabilitetom bosanskog stočarstva, mogli bi postaviti vrijednost paše kao interes toga kapitala, odnosno redovnu godišnju rentu od V« m^- K. Ali ako uvažimo faktično gospodarenje u Bosni i cijenu, koja se stočarstvu pridaje, bez obzira na njegov rentabilitet, možemo računati sa 3—4%. Pa nećemo pogriješiti ako cijenimo vrijednost šumske paše na 0-8 mil. K. Iz gornjih razlaganja se može ustanoviti prihod bosanskih državnih šuma u brojevima. On iznosi, ako sumiramo sve spomenute vrijednosti : 3-379 mil. K u ranijim godinama odn. 6,218 mil. K u g. 1913. Relativni prihod prema tome , 1-82 K odnosno 3,16 K Razumljivo je da se ne da sve supsumirati pod ove brojeve i da je vrijednost faktičnog prihoda u svemu ipak veća. Uza sve to ostaju ovi mali brojevi pozitivno mjerilo za mali privredni efekat bosanskog šumarstva. To će se najbolje vidjeti, ako pokušamo prema ovome konkretnom prihodu ustanoviti vrijed 1 Šumsko đubre (Streunutzung) nije ovdje poznato. 2 Koze žive skoro isključivo od šumske paše. Za ovce ima ona manjeg značenja. Ali su bosanske iume pune enclava i prelaze na svojim granicama u brdskt pašnjake, tako da ih je teško izlučiti iz područja paše. Goveda se zadržavaju u šumi za vrijeme dok je šuma bogatija travom, pupovljem i listom od okolnih njiva. To je obično u ranom proljeću i ljetu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 37 <-- 37 --> PDF |
301 nost samih šuma. Računamo li sa 2%..-3% kao šumskom kamatnom stopom,1 to će kapitalizirana renta iznositi 112*63—13516 mil. K odnosno 60-6—72-8 K na ha za godinu 1913 : 207,2—244-7 mil. K odnosno 117*9 K na ha. Tolika bi bila po dohotku vrijednost svih državnih šuma Bosne i Hercegovine; tu je kapital drveta i zemlje, tu je i investirani kapital u šumu. I za svoje doba i ovu zemlju svakako premalene cifre! Sa ekonomskog gledišta posmatrane ne stoje privatne šume ništa više od državnih. Po gdjekada su prihodi od njih veći, ali je zato supstancija drveta i privredni kontinuitet mnogo manje očuvan. Ovo posljednje vrijedi osobito za gajeve. Gajevi u ostalom i ne spadaju u čisto šumsko gospodarstvo, nego u mješovito gospodarstvo bosansku težaka, u kome šumarstvo ima zadaću, da kao sporedna grana pomaže stočarstvo i poljoprivredu. Ima još jedan momenat, koji se ne smije zaboraviti, kad se govori o šumskoj ekonomiji ove zemlje. Treba objasniti zašto je tako mali efekat šumskog gospodarstva u narodnoj privredi. Jer, poznata je stvar, da je Bosna razvila na evropskom trgu drveta trgovinu velikog stila, da je investirala relativno velike kapitale, uredila moderne naprave, iskoristila i izvozila u masama. Da se dobije pregled o iskorištavanju šuma B. i H. navodim ovdje ugovore, koji su sklopljeni krajem 1913. godine, po kojima se vidi i opseg iskorištavanja, trajanje i dohodak za državu. A. Ugovori o sječi drveta, koji su još na snazi. (Str. 302—307.) Radi poredbe navodim sada ne iskorištena područja, koja su na prodaju određena. B. Šumska područja kod kojih je dogotovljen šumski kataster da se prodaju. (Str. 308—309). C. Neprocjenjena šumska područja, koja su određena za prodaju drveta na veliko. (Str. 310-311).* 1 Za pravo bi morali računati sa još manjom kamatnom stopom, jer se bos. herc. šumarstvo da daleko više intenzivirati i njegove vrijednote rast će bržje nego u evropskim šumarstvima. — Ipak ostajemo kod ove svuda uobičajene stope. 2 Prema zvanlčnim podacima pokupljenim kod zemaljske vl.de u Sarajevu. , , I |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A) Ugovori o sječi drveta, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 39 <-- 39 --> PDF |
koji su još na snazi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 40 <-- 40 --> PDF |
304 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 41 <-- 41 --> PDF |
305 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 42 <-- 42 --> PDF |
306 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 43 <-- 43 --> PDF |
307 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 44 <-- 44 --> PDF |
308 ; B) Šumska područja kod kojih je dogotovljen |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ " ^ 309 \ šumski kataster, da se prodaju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 46 <-- 46 --> PDF |
5io C) Neprocjenjena šumska područja, koja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 47 <-- 47 --> PDF |
su određena za prodaju na veliko. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 49 <-- 49 --> PDF |
, * 313 troškove u užem smilu. To ne možemo učiniti. Ali je pouzdano, da su oni relativno umjereni, osobito prvi. Jer u Bosni se drvo vozi po iznimnim tarifama, a jednako se ne preopterećuje ni preko ugarske.1 Prema tome svi glavni troškovi produkcije (osim onih posljednih) iznose 8,791 mil. K. Ne računajući unutrašnje trgovine, nego ograničivši se samo na vrijednosti izvoza, dobici privatnih šumskih poduzeća su ovoje toliko visoki, da se može pouzdano odgovoriti na postavljeno pitanje, t. j . da i suviše nerazmjerno visoki dio dohotka bosanskog erara i radničkog faktora odlazi nezasluženo na račun poduzetnika. Dakle jedan neobično veliki protekcionizam industrije na račnn rentabiliteta i uspjeha cjelokupne privrede! Mjesto koje zauzima šumska ekonomija u narodnoj privredi Bos. i Herceg, ne odgovara dakle ni iz daleka ni njezinom opsegu po prirodnim predpostavkama, ni njezinom razvoju i prometu. Imaterijalne koristi od šuma ostaju poradi kulturnog i privrednog zaostatka zemlje samo potencijalne; materijalne koristi su dovoljno vidne jedino u primitivnoj tehnici zemlje, dok je ekonomski efekat ove šumske privrede paradoksno neznatan; samo po svojim naturalnim prihodima dosiže ovo šumarstvo izvjesnu visinu, koja odgovara njegovom karakteru. To je konkretno stanje bosanskog šumarstva. Trebalo bi još, da ga posmotrimo po predpostavkama njegova daljnjeg razvoja, t. j . po odnosima pravnim tehničkim i ekonomskim, koji su karakteristični za to stanje. Tu ima vrlo mnogo zamršenih pitanja, vlasništva (servituti i privatne šume), uređenja (mjerenja terena, taksacija i uređenje posla , eksploatacije (ugovori sa firmama, transportna sredstva), te vrlo važno pitanje održanja ekonomskog kontinuiteta u materijalu i prihodu (u savezu sa pitanjem pošumljivanja i zaštite terena). AH u sva ta specijalna pitanja ne ću se upuštati u ovom općenitom dijelu svojih ispitavanja. Dosta ako samo naglasim, da su ona neriješena, nego zamršena čekaju na odgovor, pa da se vidi, kako je težak i kompliciran šumski problem ove privrede, a pod cijenu ovako malog ekonomskog uspjeha. 1 Uporedi: Hufnagl. Nochraals die bosn. Gefahr in oster. Forst u. Jagd zeit v. J. 1903. Nr. 26. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 48 <-- 48 --> PDF |
\ U jednom kasnijem odjelku zadržatću se više na ovim ugovorima. Ovdje ih navodim samo demonstrativno, da se vidi, koliko je daleko otišla Bosna u razvitku svoje eksploatacije. Prema njima se vidi, da je već prodano ono što je najbolje i najunosnije, preko 313.000 ha najboljih četinara i lisnatog drveta, najbližeg i najboljeg za eksploataciju sa masom od preko 44 mil. m8 i godišnjim etatom manje od preko 587.000 m.3 A bilansa izvanje trgovine pokazuje nam najbolje, da se ova eksploatacija već odavno vrši. Tako je izvezeno: godine drveta i drvenih fabrikata: papira i papir, robe: 1905 4,9187 mil. q 26,166 mil. K 1908 6,6386 „ 33,055 „ 3,446 mil. K 1910 6,9437 „ 33,849 „ 3,372 „ Glavni sortimenat drveta je rezana roba (1910 g. 24,9 mil. K) ; zatim ´ građevno drvo, mnogo puta specijalni merkantilni sortimenti. Prosječna vrijednost drveta bila je: 4,87—5,32 K pro q. Ali je ova cijena prije niska nego normalna1. Pa ako su i tačne sve cijene, ne stoji visina prometa ni u kakvom odnošaju sa prihodom države. Nastaje pitanje, nije li i ovdje onaj slučaj, da privatna poduzeća odnose u svom dobitku jedan dio prihoda ostalih produktivnih faktora? Da se može odgovoriti na ovo pitanje, potrebno je prema gornjemu prihodu postaviti izdatke angažovane u eksploataciji. Potrebno je zato znati visinu investiranog kapitala u poilu. A to se u glavnom može uspostaviti. Tako je do 1910 investirano za transportna sredstva: 24*3 mil. K i za sve pilane 10,3 mil. K. Za 30 godina otplatio bi se sav ovaj kapital sa rentom od: 1,988 mil. K (po formuli r == K 0"op l´op" * , . —i.Qp.´fc´i— ) Za radnike plaćeno je u jednoj od najplodnijih godina 1907: 4,34; mil. K. Izdaci za drvo eraru po ugovoru: 2,15 mil. K, po ofertu (javnom dražbom) 0*302 mil. K.4 Ostalo bi još da utvrdimo transportne i režijske 1 Cijenjeno je prema izvještaju sa željeznica. Ali su u statističkom uredu u Sarajevn mogli da budu pod uticajem nizkih tržnih cijena u zemlji; pogotovo nijesu bili dovoljno upućeni u ekstra sortimente bosanskog komercialnog drveta. * Sve navodim prema izvještajima o upravi B. i H. g. 1906—1911.; te Statist. Daten iiber B. u. H. 1912. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 35 <-- 35 --> PDF |
U poredbi sa njihovom raširenošću ne zauzimlju međutim šume B. i H. u ekonomskom životu zemlje ni iz daleka onaj položaj, koji bi im trebao pripadati. Kao radna središta dolaze one posve u pozadinu. Po statistici stanovništva od 1910 g. zabavljen je samo 1,16 ´/<>. stanovništva u šumarstvu i industriji drveta (i papira). Statistika posljednjeg doba pokazuje godinu 1907. kao jednu od najpoštenijih u šumskom prometu. Pa ni tada ne okupira šumska industrija nego 6926 radnika sa godišnjim prihodom od 4,34 mil. kr, odnosno 629 kr. na glavu.1 Jedna četvrtina tih radnika bili su doseljenici iz Austro-Ugarske monarhije. Jednako je slab financijski efekat b. h. šuma. Još g. 1905. iznosili su primici od šumarstva 3,014.540 K a izdaci državnog proračuna 1,875.550 K. Otuda cijela aktiva 1,156.990 K. Pretpostavivši površinu šuma od 1.857550 ha, to odgovara relativnom prihodu od 0*95 K na ha. Dakle prihodi, koji daju jedva 2% od onoga što su u to doba davale moderno uređene šume (Saske, Badena, Wirtemberga i. dr.) U zadnje vrijeme su se povećali doduše i prihodi b. h. šuma. Tako je čisti dobitak iznosio 1909 g. : 1,432 mil. K a 1913 g. : 3,596 mil. K, ili 1,86 Kr. na ha.2 Ali i pored svega toga pokrivale su i te godine b. h. šume jedva 470 zemaljskog proračuna. Ali da se ustanovi totalno ekonomski uticaj šuma u zemlji, nije dovoljno da se ograničimo samo na ove prihode u novcu, jer Bosna je još uvijek zemlja naturalne privrede. A zemlje sa primitivnim i naturalnim gospodarstvom računaju više sa šumskim /prihodima u maturi nego u novcu. Zato je na mjestu, da se i opet dotaknemo servitutnog drveta b. h. šuma. Ja cijenim vrijednost toga drveta na 0´9 mil. K.8 Uz to pridolazi još vrijednost onog drveta, koje se izdaje svake godine besplatno: općinama, privatnicima i kulturnim 1 Uporedi ovdje i primjere brdskog gospodarstva iz pređašnje glave. 2 Uporedi Budget der Verwaltung in B u. H. JB. 1909—1913. - Ovo naglo povećavanje prihoda treba tumačiti prije privođenjem novih kompleksa eksploataciji nego podizanjem intenziteta same privrede. 3 Računajući sa nižim kvalitetom servitutnog drveta — ponajviše bukva od 7 cm. o vršne debljine na više, — minimalnom novčanom snagom bosanskog težaka, malim potraživanjem servitutnog sortimenta na trgu, nezgodnim transportnim prilikama, ja som uzeo cijenu od 0-50 K po ms kao podlogu za procjenu. Vladin izvjestitelj je računao sa 185 K na m" na panju. Ja mislim da je to previsoka cijena; po gotovu dok se računa za prodano prima tehničko drvo po ugovoru 1,48 K, a po ofertu 3,14 K. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 34 <-- 34 --> PDF |
m Prve, imaterijalne koristi od šuma. Od velikog značenja je ovdje, uz ovo kulturno stanje naroda i karakter terena, jedina zaštita terena, da se očuva u produktivnom stanju. Sve druge imaterijalne koristi su za ovu zemlju više koristi budućnosti, koristi samo potencijalne prirode, koje će istom u kasnijem kulturnom razvitku zemlje doći do svog pravog izražaja. Protivno tome posve su evidentne materijalne koristi od šuma. istina je doduše, da Bosna nema visoko razvijene industrije i da je njezin promet i odviše ograničen. Ali ipak ima ovdje kao i svuda izvjesnog tehničkog života: ima izvjesnih industrija u razvitku i ima neke saobraćajne, građevne tehnike i prometa. To traži relativno veliki konzum drveta. A on sav, od željezničkih pragova pa do radničkih kuća, pokriva se iz domaćeg šumarstva. Osim toga sav obrt i svi zanati: bačvarski, kolarski, stolarski, građevni i dr. konzumiraju veliku množinu tehničkog drveta. Ali sve nadmašuje i po svojim potrebama i po svom socijalnom značenju poljoprivreda, koja je ovdje kao rijetko na kom mjestu toliko vezana za šumu. Da se ilustrira taj odnošaj dovoljno je istaknuti, da samo erarne šume daju težacima 1,800.000 m3 servitutnog drveta svake godine.1 1 Po zvaničnim datama izdavano je servitutnog drveta 1,296 mil. m.3 (Upor. izv oupr. B. i H. P. 111.) Ova cifra je i suviše netačna. Ona je uzeta po izvještajima šumskih organa, koji se sastavljaju na temelju lugarskih knjiga o servitutnom drvetu. Međutim je i taksacija kako je vrše neuki lugari netačna, a osim toga veliki dio šume se posječe bez ovlaštenja lugara i ostane neunešen u njihove kn ige. Zato mislim, da se gornja data moraju ispraviti procjenom drveta, koje se doista troši. Broj poljodjelskog stanovništva može se ustanoviti sa 1,676.690, a ono sve ima pravo servituta (uz male izuzetke). Ako računamo, da dolazi 10 duša na jednu kuću, što je valjda i previše, to odgovara lb7669 kuća. Od tih su najmanje % smještene u krajevima bogatim šumom (možda i više, jer šumski su krajevi gušće naseljeni od Krša), i troši u najmanju ruku 20 m> drveta na godinu. U gospodarstvima, koja sam ja ispitivao troši se znatno više. U većini slučajeva što sam opažao izgori: ´Aj godine po 1 tovar na dan, ´/> godine po ´/„ tovara na dan. To je u svemu 270 tovara na godinu. Računajući tovar sa 0*2 pr. m. to iznosi 54 pr. m. ili preračunato sa 0-7 u. m3 = 37*8 m. m3. Radi bolje pouzdanosti, jer ovo je još u«ijek samo okularna procjena, uzeo sam ipak 20 m3. (U operatu za uređenje ugovornog područja H. I. A. G. Una, u Kozari uzet je kvantum, od 25-34 m3 na svako ognjište, a i to je premalo). Otuda njihov godišnji konzum 2,235.586 m3. A računamo li za područje Krša samo ´/t konsuma, to iznosi sva potreba drveta 2,515.034 m\ (Ovaj veliki kvantum lako je objasniti načinom loženja u bosanskim kućama, gdje na otvorenom ognjištu gore cjepanice po cio dan). Od ove množine drveta pokrivaju privatne šume, koje su djelomično slobodne, djelomično opterećene servitutima najviše ´/« Prema tome liferuju državne šume B. i H. najmanje 1,8 mil. m3 drveta; dakle za 0*5 mil. m3 više nego po zvaničnom izvještaju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumski poslovi i prerađivanje drveta donose njemačkim radnicima godišnje 800 milijuna maraka.1 Uočimo li još one sporedne koristi od šuma koje je približno teško obilježiti ciframa, kao: pomoć poljodjelstvu; suho drvo (Leseholz), jagode, gljive, lov, ribarstvo, pašu, list, đubre i dr. to će korist od šuma stajati objektivno na zamjernoj privrednoj visini. Taj fakat je vrlo dobro postavljen i onim visokim ciframa, kojima šume participiraju na narodnom gospodarstvu pojedinih država. Za primjer ističemo njemačke šume, koje Mamen cijeni na 25 milijardi maraka. Prema izloženim činjenicama imaju šume svoje posebno mjesto u narodnoj privredi: visoko su cijenjene i posebno proračunane, odstupajući od normalne bankovne kamatne stope i računajući sa 1—1-5% niže po tako - zvanoj šumskoj kamatnoj stopi fPresler), računajući posebno sa vrijednostima budućnosti (Erwartungswert der Waldwertrechnung). Ipak se uza sve to i u šumskom gospodarstvu mora« imati ekonomski princip i paziti na granicu rentabiliteta. Posmotrimo sada šumsku ekonomiju Bosne i Hercegovine. Ona je već po prirodi zemlje opredjeljena da postane jednom od glavnih grana bos. herc. privredi. Sa 42°/« brdskog šumskog zemljišta, glinenastog i humoznog sastava, — izuzevši krš — klimatski. topla i vlažna, Bosna je od prirode određena da daje 50% svoje površine u šumsku privredu. I ta se relacija održala i do danas, tačnije 49-32% odnosno 2,516.827 ba. Pa i po vrsti drveta spadaju ove šume u bolje; u državnim šumama ima 110.858 ha. čiste rastovine, 282.343 ha. čistih četinara, 113.076 ha. mješovite šume jelove i bukove, 188.260 ha. mješovite rastove i bukove šume (po Petrašeku). Od državnih šuma otpada 1*3619 mil. ha. na visoke, 0-344 mil. ha. na niske šume, a 0-212 mil. ha. na šikaru. Od svih šuma su 75-64% državne. Sam je kvalitet šuma svakako niži. To svjedoči veliki procenat zapuštene šikare; a to je jasno i po karakteru prezrelih i razrijeđenih visokih prašuma. Uza sve to razumljivo je i prema gornjemu, kako bi dalekosežno značenje mogla da ima šumska ekonomija u narodnoj privredi ove zemlje. Pa ipak konkretno stoji stvar drukčije. 1 Uporedi: Mamen: Die Bedeutung des Waldes P. 33. id. Revue des eaux et forefs 1913. Le mouvement forestier a . étranger P. 737. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 32 <-- 32 --> PDF |
relativno, prema padanju kupovne snage novca, nego i stalno preko toga. U malim seoskim gospodarstvima održatće međutim i drvo za ogrjev svoju potpunu vrijednost. Kulturni razvoj ne će zato umanjiti tehničko značenje drveta, nego će ga prije povećati. Poradi svojih tehničkih svojstava postalo je drvo neobično važan predmet narodne privrede. Ono reprezentira cijenjene privredne vrijednosti, postaje predmetom moderno uređene produkcije i velikog prometa, angažuje vrlo mnogo ljudskih snaga i participira u privatnim i u državnom gospodarstvu vrlo visokim ciframa. Šumska produkcija je doduše još uvijek pretežno naturalna i konservativna. Ona radi sa visokim kapitalom osobito u materijalu a ekstenzivna je po upotrebi ljudske snage i spora u vremenu, računajući vijekovima i decenijima, a negodinama. Uza sve to je ona važno vrelo zarade i postepeno raste u svom intenzitetu. Po njemačkoj statistici stanovništva okupirala je njemačka industrija drveta još 1882 g. 1.375 miliona stanovništva. 1895. živilo je oko 5% njemačkog stanovništva ili direktno od šumarstva ili crpeći svoj dohodak u poslu oko prerađivanja drveta.1 Mamen cijeni broj šumskih radnika Njemačke na 500.000.2 Veliko ekonomsko značenje Šuma pokazuje vrlo jasno statistika produkcije i prometa. Njemačka produkcija drveta je godišnje 54 mil. m8 bivša Austro Ug. 61, a Rusije 270 mil. m3. Za izdržavanje evropskih željeznica ode 30 mil. m3 drveta u podvlake. Za svjetskumdustriju papira trebalo je 1913 g. 38 mil. m8 drveta. U evropskom prometu dosiže drvo vrijednost od 1*5 milijarde maraka. U Finskoj odpada polovica izvoza na drvo; Rusija i bivša Austrougarska i Švedska pokazivale su 1909 g. aktivu od: 269, 209, 143 miliona kruna; Njemačka, Francuska, Italija pasivu od: 324, 122,119 milijona kruna. Ovim visokim ciframa odgovara jednako i financijalni uspjeh šumske ekonomije. Po Mamenu iznosi čisti prihod njemačkih šuma Vi milijarde maraka, a jedno od najekstenzivnijih šumskih gospodarstava, državne ruske šume nosile su još 1911 g." 235 mil. fr. 1 Pritom treba imati na umu, da Njemačka ima svega25°/„ šume, ili 026 ha na 1 stanovnika. Uporedi: Eredres: Handbuch der Forstpolitik. Berlin 1905. 1 Mâmmnen: Bedeutung des Waldes insbes. im Kriege. Dresden und Leipzig 1916. P. 35. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 31 <-- 31 --> PDF |
binu) prema 55—60% na slobodnom terenu.1 Ipak je pogrešno misliti, da šumama pripada kakva važnost kad se radi o vodenim katastrofama. Jer šume jedva ako izazivaju kakvu razliku od nekoliko milimetara padanja, a to jevkad se radi o velikim vodenim prolomima neuračunjivo. Sume štite više mehanički. One vežu korjenjem i pokrovom gornji plodni sloj zemlje, da ga ne odnese voda. Štite tako od bujica, erozivnog djelovanja vode, da ne odroni i ne odplovi zemlju. Jednako štiti šume od živog pjeska, a kulture i naselja od lavina i bura. U takome slučaju postaju šume zaštitne, a zemljišta na kojima su takove šume apsolutno šumska zemljišta. Higijensko i estetsko značenje šuma je u doba sveopće industrijalizacije i svuda uvaženo. (U higijeni se šume cijene poradi čistoće zraka, a ne poradi ljekovitosti.) Prema gornjemu je imaterijalna važnost šuma svedena u dosta umjerene granice. Uza sve to podiže se njezina cijena i kad je posmatrana i samo sa ovog gledišta stalno i rapidno; osobito u kulturnom svijetu, koji je osjetio šta znači doista biti bez šuma. Pokret za restauraciju i konserviranje šuma dobio je tako značaj jednog sveopćeg međunarodnog kulturnog pokreta.2 Pitanje materijalne koristi šuma postaje zato jedan pozitivan kriterij i za nas. Bitna korist od šuma je materijalne naravi: korist od drveta i izvjesnih sporednih produkata iz šume. Korist od drveta je raznostruka : u tehničkom i privrednom smislu. U modernoj tehnici je drvo mnogo izgubilo od svoje cijene. Ugljen i željezo su ga potiskivali sve više natrag. Ovo osobito vrijedi za gorivo drvo. Tehničko drvo zadržaje međutim i dalje svoju vrijednost i ona stalno raste, jer je potreba tehničkog drveta sve veća i vrlo teško je nadoknadiva. To je očito prema cijenama drveta, koje rastu ne samo ´ Usporedi: Wang: Wildbachverbauung S. 95. — Vidi Tolsky´ Uber En fluss des Waldes an Bodenfeuchtigkeit. Prema Cieslaru. Zentr. Blatt f. d. gesamte Fcrstwesen. 1916.—3/4. 2 Na zadnjem internacionalnom šumskom kongresu u Parizu izneseni su napose zahtjevi za pošumljivanjem, internacionalnim izučavanjem influenciie šuma na režim voda, osnivanjem narodnih parkova i dr. Ministar Klemantel czoznačio je tom prilikom nerazunamo iskorišćivanje šuma, kome su one postale velike žrtve jedne rđavo shvaćene civilizacije, svjetskom opasnošću. (Doslovno: Le monde périra faute de bois!) — Vidi: Revue des eaux et forets Le congres forestier international). Paris 1913. P. 395. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 30 <-- 30 --> PDF |
U imaterijalnu korist od šuma računa se njihov klimatski uticaj, uticaj na reguliranje voda, zaštita terena i naselja i njihovo estetsko i higijensko značenie po stanovništvo. Prvo je dakle klimatsko pitanje šuma. Predaja i komocija u ispitivanju bili su uzrokom, da su se do u najnovije vrijeme svi nepoznati uzroci klimatskih promjena prenosili na šume. Cijele zemlje kao : Palestina, područje Tigrisa i Eufrata, Dalmacija i Hercegovina, zapadna Bosna, pa čak i ruske stepe samo zato stoje tako nisko sa svojim poljskim kulturama, što su devastirane šumski: „Konsekvencija svih konsekvencija je sve rapidnije opadanje poljoprivredne produkcije, dok ne opuste cijeli komadi zemlje."1 Istorija i putopisci sve je angažovano da dokaže ovu istinu. Šuma je u očima svijeta uzrokom i periodičnim promjenama u kontinentaloj klimi : šuma sad povećaje, sad umanjuje množinu padalina, kako kad tumaču ustreba. — Novija šumsko metereološka ispitavanja izbrisala su međutim skoro posve klimatsko pitanje šuma. U šumi je doduše za koji grad manje ekstremnih temperatura, ali srednjogodišnja temperatura uzduha u šumi diferira jedva za koju desetinu grada od one u otvorenim mjestima. A slično je i s temperaturom zemlje. Šumski uzduh je poradi jake transpiracije nešto vlažniji. Nešto vlažniji^ morao bi biti i radi opadanja maksimalnih temperatura. Šuma ustavlja uz to vlažni uzduh, koji je provejava ; ali samo minimalna množina uzduha, koji nosi vlagu, prolazi kroz šumu , sve drugo struji iznad šume. Množina padalina zavisi zato u glavnom od vjetra i konfiguracije tla, a ne od šuma. I sve ono što se pripisuje šumama u ovom pogledu treba u glavnom prenijeti na konto ovih dvaju faktora. Danas smo na čisto stijem, da ne može biti govora o kakvom klimatskom djelovanju šuma na daljinu. (Schwappach: Forstpolitik etc. Leipzig 1894.) Pozitivan je uticaj šuma u regulaciji voda i zaštiti. Šuma zadržava svojim krošnjama padaline, šumsko zemljište apsorbuje mnogo vode, i zadržava je da ne otječe, nego prodire u dubinu. Isparivanje zemlje je u šumi manje, a potreba vegetacione vode veća. Koeficijenat otjecanja uzima se u šumi sa 450/° (uračunavajući u to i prodiranje u du- Usporedi: Wang, Qrundriss der Wildbachverbauung I.Wien 1901. —S.78 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Nabacio sam tu eto nekoje misli u pogledu reforme vlasništva, organizaciji službe i rada, te gospodarstva šumskog u želji, da se to pitanje što bržje i bolje na korist sviju riješi. Privredni problem Bosne i Hercegovine. Napisao šum. inž Dr. I. Zubović. U čemu je problem. Šumska ekonomijam U prva tri poglavlja opisao sam i iznio glavne pojave bosanske privrede i uočio one momente, koji su karakteristični za njezin razvitak u cijelosti. Za ovo doba (pred rat 1914). Zato treba da to isto učinim za šumsku granu bosanske privrede. Jer u jednoj zemlji sa pretežno naturalnom produkcijom, u kojoj je 50% površine pokrivene šumom, zauzimlje šumska ekonomija svakako toliko odlično mjesto, da je možemo zasebno obraditi. Ipak se u ovom poglavlju gdje se radi o izlaganju privrednog problema u cijelini ograničujem samo na osnovne momente, koji su odlučni za značenje bosanskih šuma u narodnoj ekonomiji; ostalo, objašnjenja i razvoj do današnjeg stadija, obradiću u poznijim glavama. Mišljenja o značenju šuma u narodnoj privredi danas su, prilično utvrđena u nauci. Uza sve to u javnosti: u štampi, među inteligencijom, u narodu ima toliko različnih shvatanja, najoprečnijih i najneosnovanijih u ovom pitanju, da se stanovište javnog mišljenja može nazvati nastranim i konfuznim. Radi toga moramo u izučavanju privrednih problema prema šumskoj ekonomiji da postavimo ponajprije izvjesne kriterije, koji mogu vrijediti kao pouzdani i od kojih ćemo polaziti u svom ispitivanju. Kao mjerilo vrijednosti šuma u nacionalnoj ekonomiji uzima se danas korist, koju one donose : imaterijalna i mamaterijalna. 1 Odlomak iz veće radnje pod gornjim naslovom, koja je izlazila u »Novom Delu" u Sarajevu. 1918/19. |