DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 23     <-- 23 -->        PDF

vala na bližim šumama, imala bi njezinu potrebu namiriti
država, dakako uz naknadu troškova.


Sav ostatak šuma pripao bi u vlasništvo privatno i
državno. Nikako nisam oduševljeni zagovornik privatnog
vlasništva, jer šta će privatno šumsko vlasništvo recimo do
1000 rali, kad postoje općinske šume, iz kojih će svaki
član moći namirivati svoje najnužnije kućne potrebe. Gospodarstvima
malim i većim od 100— 500 rali, te maloobrtu
može se dati prilika u općinskim, i državnim šumama, da si
potrebno drvo nabave maloprodajama.


Kad bi se pak ostalo kod privatnog surqskog vlasništva
uzeo bi za maksimum 100 do 500 rali. .1


Sve šume, koje bi preostale iza razdiobe šuma šumskim
općinama i privatnicima, nadalje šume nalazeće se na apsolutnom
šumskom tlu, na kraškoj golijeti, letećem pijesku,
bujičnom području te na visokim i nepristupnim planinama
imale bi pripasti državi kao državno šumsko vlasništvo.
Iz svega ovoga slijedi, da bi se imovne općine i zemljišne
zajednice imale kao takove dokinuti.


Njihova likvidacija imala bi se obavljati postepeno.
Najprije valja stvoriti jedinstvenu organizaciju uprave i rada
oko uređenja, a nakon toga, kad se posao razdijeli i svakoj
kategoriji stručnjaka odredi posao i kompetenciju, valja
preći likvidaciji dosadašnjih korporacija.


Sve zemljišne zajednice i imovne općine valja da izaberu
svaka svoga delegata, koji će u ime te korporacije
zajedno sa dodijeljenim mu stručnjakom te korporacije na
jednom općem kongresu dati svoje mijenje, no samo savjetujući,
nikako odlučujući glas.


O cijelom pitanju valja da odluči konačno zakonito
izabrano narodno zastupstvo, nakon što mu bude stavljen
zakonski predlog, koji se temelji na mnijenju svih tih
korporacija.


Prethodne revizije segregacija, koje se dadu razmjerno
jeftinije i dostatno dobro provesti, svakako valja da obave
dosadašnja zakonita zastupstva tih korporacija.


Razmjer između državnih, općinskih i privatnih šuma
u Hrvatskoj i Slavoniji bio je do sada slijedeći: Državnih
šuma bilo je 576.000 kat. rali, općinskih 1,020.000 kat. rali,
privatnih i korporacija 890.000 kat, rali, državnih 23%, op