DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U Hrvatskoj i Slavoniji imade zrelih i odmah sječivih šuma u vrijednosti od okruglo 1200 milijuna kruna, u Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 700 milijuna kruna, u Sloveniji za 250 milijuna, a u ostalim dijelovima sa 100 milijuna kruna. To čini ukupno 2450 milijuna kruna. Ovih 2450 milijuna kruna predstavljaju vrijednost od po prilici 500 milijuna dinara u zlatu. Država ustraja u svrhu uredjenja valute kao i u svrhu trajnog riješenja novčanoga pitanja novčaničku banku na dionice pod imenom : Narodna Banka kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca, sa sjedištem u Beogradu i brojnim podružnicama po cijelome kraljevstvu. Temeljna glavnica ove banke iznaša 1000 (hiljadu) milijuna dinara u zlatu. Kao glavni dioničar stupa u banku država sa gore istaknutih 500 milijuna dinara u zlatu, te sa svim svojim potraživanjima od 350 milijuna dinara, koji se sastoje dijelom iz kovanoga zlata, a dijelom iz potraživanja u inostranstvu, kako je to ministar za trgovinu i industriju sa svojim aktom od 5. lipnja 1919. Narodnom Predstavništvu razložio. Time dakako prestaje opstojati i Privilegovana Narodna Banka kraljevine Srbije, jer ulazi sa cijelim svojim kapitalom u Narodnu Banku Kraljevstva SHS, te dobiva u omjeru svoje imovine dionice nove banke. Još manjkajućih 150 milijuna dinara u zlatu imalo bi se prepustiti javnoj subskripciji, te time pružiti i ostalim interesantima mogućnost nabave dionica Narodne Banke kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Narodna Banka SHS. izdat će nakon toga svoje novčanice u iznosu od 5000 milijuna dinara i zamjeniti sve propisno prebiljegovane krune sa dinarima.u jednakom iznosu, ali na taj način, da će za 50*/» gotovine uručiti vlasniku kruna dinare, a za 50% gotovine izdati će mu bonove na odgovarajući iznos u dinarima, koje će se obvezati u roku od 15 godina iskupiti. Sa iskupljivanjem započela bi banka nakon 5 godina, a tekom 10 godina iskupila bi sve bonove. Ovi bi bonovi u privatnom saobraćaju imali platežnu sposobnost, prema kurzu, kojega bi burze notirale. Da se bonovima osigura što bolji burzovni tečaj, imala bi država osigurati ovim bonovima ukamaćenje od l*/e stanovitu nagradu kašnje izžrijebanim bonovima. Svi dinari imali bi se izmijeniti sa novim dinarima i to u omjeru 1 : 3 tj. za svaki stari dinar dobio bi vlasnik tri nova dinara Narodne banke kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od ukupne sume kolajućih kruna u iznosu od cea. 6000 milijuna kruna, ostalo bi u prometu samo 3000 milijuna dinara, a od kolajućih 500 milijuna starih dinara, došlo bi u promet 1500 milijuna novih dinara, tj. ukupno bi Narodna Banka za izmjenu trebala 4500 milijuna dinara. Ovo rješenje valutarnoga pitanja može sve državljane SHS. zadovoljiti, jer novi dinar imao bi znatno veću vrijednost nego kruna i to dijelom iz razloga, što bi dinara znatno manje bilo nego kruna i što bi stajao na solidnoj bazi. Ali ako uzmemo i najgori slučaj, - |